ddt
Novosti

Biocid na morskom dnu

Znanstvenici pronašli ogromno područje prekriveno bačvama s opasnim otpadom na površini većoj od San Francisca, oko 12 Nm od obale kalifornijskog otoka Catalina

Prošlog tjedna The LA Times je objavio zastrašujuću vijest o pronađenim velikim količinama bačenog biocida DDT na dnu mora 12 nautičkih milja od obale otoka Catalina, smještenim južno od Los Angelesa. Radi se o biocidu koji se od početka prošlog stoljeća do pred tri desetljeća koristio u poljoprivredi kao insekticid i fungicid, a nakon Drugog svjetskog rata i kao sredstvo u zdravstvu za suzbijanje malarije i tifusa.

Prve bačve s DDT-jem pronađene su još u kolovozu prošle godine, a budući da se radi o lokaciji na oko 900 m morske dubine, bilo je potrebno organizirati opsežnije istraživanje, te su 26. travnja 2021. znanstvenici sa sveučilišta u San Diegu objavili zapanjujuće rezultate pronalaska. Istraživanje je provođeno tijekom dva tjedna na istraživačkom brodu Sally Ride, uz pomoć dva autonomna podvodna robota koji su naizmjenice skenirali morsko dno, pa se vraćali na brod da napune baterije i prenesu podatke.

Na brodu je bio uposlen tim koji čine 31 znanstvenik/ca s Kalifornijskog sveučilišta San Diego, Scripps Institution of Oceanography. Voditelj znanstvenog tima Eric Terrill izjavio je za The LA Times da su bili iznenađeni kada su krenuli sa skeniranjem i kada su shvatili do kuda se područje nastavilo protezati “nismo više mogli pratiti podatke koji su stizali.”

Prema prvim procjenama radi se o brojci od oko 27.000 bačvi koje se prostiru na površini od oko 145 km2 morskog dna. Usporedbe radi, to je 17 posto više nego površina na kojoj se prostire San Francisco, odnosno gotovo dvostruko više od površine Splitskog poluotoka. Svaka bačva je standardne veličine barela, odnosno 159 litara. Znanstvenici pretpostavljaju da će konačna brojka bačvi s opasnim sadržajem biti još veća, no to će znati tek kada kompjuterski obrade podatke.

Prve procjene dobili su zahvaljujući snimci sonara s broda, koja nije dovoljno detaljna i precizna, pa će stvarno stanje znati tek kada obrade podatke koje su prikupili sondiranjem i snimanjem morskog dna pomoću podvodnih robota. LA Times piše da bi prema starim dokumentima na morsko dno moglo biti bačeno preko pola milijuna barela DDT-a.

Inače DDT je prva zabranila Mađarska, još 1968. godine, SAD 1972. godine, a u nekim zemljama se koristio još dvadesetak godina. Proizvodila ga je tvrtka Monsanto koja je danas u svijetu omražena među protivnicima GMO sjemena, modificiranog da jedino bude otporno na agresivne pesticide. Iako je prošlo već više od tri desetljeća otkada je zabranjen, u Hrvatskoj se još uvijek nalaze tragovi DDT-a u organizmima u okolišu. S obzirom na to da je Biden tijekom kampanje isticao naklonost ekologiji, u američkim medijima se zaziva reakcija na nivou SAD-a i sankcioniranje odgovornih.

ddt barrel

Piše: Teo Marević
Foto: David Valentin / ROV Jason

TheOceanCleanup_October2nd_Press_Briefing_System001B-24-1920x1274
Novosti

Kako doprinijeti očuvanju oceana

Nevjerojatno velike količine plastike u oceanima nisu “tamo negdje daleko,” već problem koji nas se tiče svih, na moru i na kopnu.

Prošle godine srušen je rekord u zaronu podmornicom. Istraživač Victor Vescovo proveo je četiri sata na dnu najdublje točke oceana, 11 metara niže od prijašnjeg rekorda. Tamo je osim čudesnih bića i nekolicine novih vrsta, pronašao plastičnu vrećicu i omot bombona. Ovakve poražavajuće vijesti nažalost sve su češće. Fragmenti mikroplastike pronađeni su i na najvišim vrhovima svijeta, plutaju u golemim količinama na najudaljenijim dijelovima od urbanog svijeta. Najveća je toliko velika da se prostire površinom veličine Texasa.

Na današnji dan obilježavamo Svjetski dan oceana, kojeg su 2008. godine međunarodno priznali i Ujedinjeni narodi. U svakom broju Mora pišemo o globalnom problemu zagađenosti mora mikroplastikom i drugim oblicima zagađenja, a kako je riječ o problemima koji se neće riješiti sami od sebe, već promjena mora početi od pojedinaca, promjenom vlastitih svakodnevnih navika. U nastavku donosimo nekoliko savjeta kako jednostavnim i malim koracima doprinijeti očuvanju zdravlja oceana.

Rješenje problema zagađenja mora moramo potražiti na kopnu. U svakodnevici je nekoliko načina kako započeti svoj doprinos očuvanju okoliša – mora. Kod kupovine, koristiti torbe za višekratnu upotrebu umjesto vrećica koje se nakon jednog korištenja bace. Izbjegavati kupovinu plastičnih boca, kao i drugih proizvoda koje se nepotrebno pakiraju u plastične ambalaže poput komada mesa, povrća, voća, kruh i ostalo za što postoji jednostavan i raširen model kupovine rinfuzne robe. Generalno treba izbjegavati korištenje plastike koliko je to moguće, a naročito one jednokratne.

U svijetu postoje mnogi projekti koji pokušavaju odgovoriti na zagađenje plastikom, a jedan od najpoznatijih i najuspješnijih do sad je The Ocean Cleanup. Riječ je sistemu prikupljanja plastike u oceanima pomoću postavljanja površinske barijere, koje se periodično prazne u velike oceanske brodove. Osim na samim oceanima gdje se nalazi otpad u golemim količinama, The Ocean Cleanup nastoji riješiti problem postavljanjem brana s automatskim odvajanjem otpada na rijekama. Njihova istraživanja su pokazala da 80 posto plastičnog otpada u oceanima dolazi upravo iz tisuću najvećih svjetskih rijeka, s kopna.

Ovaj problem nije samo trenutačan i fizički, već ga je potrebno rješavati sustavno u korijenu, preodgojiti generacije u načinu na koji se odnose prema prirodi. Stoga je važno neprestano ponavljati razmjere tih zagađenja i educirati djecu, ali i odrasle kako bi smanjili vlastitu potrebu za korištenjem plastike i tako doprinijeli očuvanju zdravlja oceana, te posljedično cijelom hranidbenom lancu, pa i zdravlju čovječanstva.

eXXpedition1
IstraživanjaMORE

‘Za kormilom sam u noći usred oceana. Od obale smo udaljene nekoliko dana plovidbe, a u daljini se nazire crni obris otoka. Okreneš se i otok je pokraj tebe. To su ustvari valovi visoki pet, šest metara’

U Rijeci smo se susreli s jedriličarkom, skipericom i studenticom strojarstva Sonjom Jakić iz Cresa, a povod je njen sretni povratak s dvotjedne plovidbe Atlantskim oceanom krajem listopada. Sonja je jedina Hrvatica i jedna od rijetkih žena u svijetu koje su dobile priliku sudjelovati u prvoj etapi plovidbe oko svijeta, u sklopu projekta  eXXpedition, koja će trajati još dvije godine. U cijelom projektu sudjeluju isključivo žene, njih 300 iz više od 30 zemalja izmijenit će se u ukupno 30 ekipa i zajedno oploviti više od 38.000 milja, s ciljem istraživanja zagađenosti oceana mikroplastikom koja prehrambenim lancem dospijeva u ljudsko tijelo, uz poseban naglasak na utjecaj na žensko tijelo. Projekt ima više ciljeva, a jedan od njih je osvjestiti da takva, raspadnuta mikroplastika sadrži kancerogene toksine koji se povezuju i s problemom fertilnosti sisavaca, pa i ljudi. Projekt eXXpedition je 2014. pokrenula skiperica i ekološka aktivistica Emily Penn, a u ovom najvećem takvom istraživačkom pothvatu do sada obilaze planet i skupljaju uzorke mora kako bi dobili jasniju sliku plastičnog zagađenja. Projektom ukazuju i na nužnost promjene navika korištenja jednokratne plastike, promoviraju ulogu žena u STEM-u, znanosti, jedrenju, te važnost poduzimanja konkretnih koraka za rješavanje globalne krize izazvane plastičnim zagađenjem. O svom iskustvu dvotjednog boravka na čeličnoj jedrilici dugoj gotovo 23 metara usred hladnog oceana u listopadu, Sonja je ispričala u dahu, a događaje, dojmove i iskustva ni sama još nije procesuirala do kraja, ali je sigurna da će ovu plovidbu pamtiti cijeli život. (…) Više pročitajte u novom broju Mora.

eXXpedition3

eXXpedition2

TheOceanCleanup_Oct26_ShowPressRelease_PA_HD_0017-1920x1280
Novosti

Početkom listopada održana je prva akcija čišćenja oceana velikog projekta The Ocean Cleanup kojeg je osmislio, pokrenuo i vodi inovator Nizozemac Boyan Slat, mladić koji ima i hrvatske korijene. Projekt se pokazao uspješnijim nego što je predviđeno unatoč brojnim skepticima iz znanstvenih krugova. Projekt The Ocean Cleanup počeo je na lokaciji u Tihom oceanu između Havaja i Kalifornije. Lokacija je odabrana jer se smatra jednim od najzagađenijih područja plastikom, a rasprostire se na površini veličine savezne države Texas. Time je pokrenut globalni projekt i uskoro bi se trebao proširiti na druge lokacije i oceane, gdje se odbačena plastika gomila najčešće na površini. Čišćenje se odvija na način da velike plutajuće brane u blago zakrivljenom luku plutaju strujama oceana i na površini prikupljaju otpad, do kojih dolazi brod, ukrcava, prerađuje i odvozi prikupljeni otpad na zbrinjavanje. Osim sanacije problema, kako bi dugoročno čišćenje bilo uspješnije, važno je riješiti izvor problema, ističu iz The Ocean Cleanupa, te mijenjati svijest, ali i spriječiti plastični otpad koji u oceanima završava uglavnom pritokom rijeka. Prema opsežnom istraživanju znanstvenika iz The Ocean Cleanupa, oko 1000 velikih svjetskih rijeka odgovorno je za oko 80 posto plastičnog otpada koji završava u oceanima. Ovog vikenda predstavljen je novi sustav The Interceptor, a riječ je o jednostavnom i pametnom modelu čišćenja rijeka s omogućenim slobodnim protokom riječnog prometa i vode. Taj model u suradnji s vlastima i privatnim kompanijama namjeravaju implementirati na tisuću rijeka u svijetu do 2025. godine, putem kojih u oceane dospijeva najveći udio plastičnog otpada. Kako funkcionira novi model čišćenja rijeka, možete pogledati u videu.

Rotterdam, October 26, 2019 - The Ocean Cleanup unveils the Interceptor, the first scalable river cleanup technology.
Rotterdam, October 26, 2019 – The Ocean Cleanup unveils the Interceptor, the first scalable river cleanup technology.