TEO_3420
Novosti

Novo ribogojilište i skladište

Obišli smo novo Cromarisovo ribogojilište Lavdara i moderan proizvodni pogon s novim skladištem u Gaženici

Prezentirajući poslovanje, predsjednik uprave Cromaris, Ivan Leko pohvalio se rastom iz godine u godinu, te nam je kazao da se nadaju do kraja 2022. postići novi rekord u prihodima i prijeći brojku od 100 milijuna eura. Oko 90 posto prihoda odnosi se na izvoz, a dominiraju tržišta Italije i Španjolske. Tvrtka Cromaris zapošljava preko 600 zaposlenika od kojih 20 posto otočana. Prvi su u svijetu uspješno uzgojiti vrste gof i zubatac, a zubaca i dalje uzgajaju jedini u svijetu. Njihove orade i brancini i ostale vrste već se godinama poslužuju u vrhunskim domaćim i stranim restoranima, što govori u prilog kvaliteti proizvoda.

Tvrtka Cromaris je najveći proizvođač uzgojene ribe u Hrvatskoj, te šesti proizvođač po količini uzgojene mediteranske bijele ribe u svijetu. Povod našem obilasku je novo ribogojilište Lavdara i druge novosti u tvrtki koja bilježi sjajne rezultate. Ta je lokacija uz otočić Lavdaru koncesionirana još 2008. godine, no bivši koncesionar nije se upustio u investiciju pa je Cromaris preuzeo koncesiju. Riječ je o njihovoj sedmom ribogojilištu,  u koje su uložili oko 40 milijuna kuna. Na toj su lokaciji 4 grupe po 10 kaveza s matičnim brodom iz kojeg se kontrolira hranjenje i ostalo.

Novi pogoni i skladišta

Ulaganja ne prestaju bilo na moru ili na kopnu. Nedavno su otvorili i novo skladište gotovih proizvoda u Gaženici vrijedno 22 milijuna kuna, koje se  prostire na 1100 četvornih metara i opremljeno je modernim strojevima za automatsko sortiranje. Otvoren je i pogon za proizvodnju proizvoda dodatnih vrijednosti, ukupne vrijednosti 19,5 milijuna kuna. Nadalje, prije tri tjedna započeli su ulaganje u fotonaponsku elektranu na krovu njihovog proizvodnog pogona u Ninu, koja će po završetku proizvoditi oko 10 posto ukupne količine električne energije koju tvrtka potroši u svim pogonima.

Cromaris trenutno posjeduje 15 različitih certifikata koji se odnose na kvalitetu hrane, izvornost porijekla proizvoda, standard proizvodnje, održivost i drugo. Prvi su domaći proizvođač u industriji koji je samoinicijativno objavio izvješće o održivom razvoju prošle godine i to će učiniti i ove, a pozivaju i konkurenciju na objavu izvješća radi podizanja transparentnosti i povjerenja u industriju. Za potrebe njihovih ribogojilišta svu tehnologiju koju mogu, nabavljaju iz Hrvatske; od kaveza, mreža, alata, brodova i strojeva za preradu.

Sa svim spomenutim ulaganjima i otvaranjem novih lokacija ribogojilišta, te proizvodnih kapaciteta, Cromaris i dalje ima veliki potencijal za rast. S obzirom na to da su ribogojilišta u mnogim zemljama svijeta novost, te da se kupci tek navikavaju na konzumaciju uzgojene ribe koja kvalitetom ne zaostaje od divlje, kao i na trend rasta tvrtki s održivim poslovanjem, pred ovom je tvrtkom svjetla budućnost. U planu je i daljnje širenje. Na naše pitanje planiraju li u budućnosti seliti zone uzgajališta na offshore lokacije, Ivan Leko objasnio je da je takav tip proizvodnje moguć za  vrste ribe poput lososa, ali za uzgoj bijele mediteranske ribe za sad ne postoji tehnologija. Očekuju da bi kroz 15-ak godina mogla biti dostupna i takva tehnologija te će u tom trenutku svakako pratiti trendove i razmotriti seljenje proizvodnje na otvoreno more.

TEO_3402
TEO_3409
TEO_3420
TEO_3430
TEO_3425
TEO_3435
TEO_3473
TEO_3439
TEO_3456
TEO_3464
TEO_3444
TEO_3466
TEO_3481
TEO_3479
TEO_3495
TEO_3482
TEO_3488

Napisao i snimio: Teo Marević

basic3
IntervjuMORE

Intervju – Nikola Bašić

Da je mene pitati, prva bi zapovijed glasila: ne gradi ništa u prostorima djevičanske prirode

U doba kad se kao nikad do sada govori i raspravlja o hrvatskom litoralnom prostoru, njegovoj vrijednosti i devastaciji razgovor s Nikolom Bašićem je neizbježan. Arhitekt prepoznatljiva potpisa i bogatog opusa čija ostvarenja oplemenjuju priobalje, a često utjelovljuju i njegovu novu simboliku zakoračivši u drugu polovicu osmog desetljeća ne prestaje stvarati. Rođenog Murterina, građanina Zadra, posjetili smo na otočiću Gangarolu gdje je na obiteljskom posjedu sebi sagradio kućicu u kojoj se odmara u susretu s vlastitim korijenima. Izvorno, otok je bio u vlasništvu dviju murterskih obitelji Juran i Bašić. Nikolin djed i njegova dva brata oženili su tri sestre Juran u paket-aranžmanu. Tako se otočić branio od uljeza.

Kad s usidrenog broda bajbotom dođeš na mulić pred tamarisom što raste do vrata Bašićevog dvora, jasno ti je da si na jednom od mjesta koja su odredila njegovu arhitekturu. A u njoj su jedinstveni projekti – malo ih je koji se mogu podičiti djelima poput Morskih orgulja, Pozdrava suncu, crkvom na Okitu, spomenikom stradalim vatrogascima na Kornatu, nizom drugih projekata. Počasni je doktor, akademik, priznanja sa svih strana. Mora biti zadovoljan čovjek.

basic2

 

– Kad je takva izvanjska percepcija moje osobnosti zaista bi se moglo reći da moram biti zadovoljan i sretan. Dapače, ponajviše zahvalan! Samo je zahvalan čovjek uistinu sretan. Možda će zvučati patetično, ali uvjeren sam da sam ja u arhitekturi samo medij. Ideje koje su me u jednom trenutku uzbudile i nadahnule bile su mi dane. Ponekad se pitam jesam li ja smislio križeve na Kornatu, kapitalno djelo za moj umjetnički prosede, odgovorit ću – nisam! To je došlo iz moje nutrine. To je intuicija prije iluminacije. Mislim da je danas u umjetnosti prevladao racionalni pristup, filozofira se i konceptualizira, a intuitivna komponenta je sasvim potisnuta. To je jako pogrešno! Umjetnik ne mora znati zašto je nešto učinio niti to mora objašnjavati. Nekidan mi je jedan mladi kolega poslao snimak posljednjeg predavanja koje je osamdeset i šeste godine na beogradskom Arhitektonskom fakultetu održao profesor Bogdan Bogdanović, arhitekt, filozof, umjetnik i Miloševićev disident. Govorio je o arhitekturi kao gnozi, traganju za spoznajom kroz ručni crtež kojem on daje mitska svojstva, zato što je to produkt, kako bi rekao Heidegger, “misleće ruke”. Njome ne upravlja samo naša volja nego mentalni procesi koji na kraju daju rezultat za koji ni sam nisi znao da će biti takav. To je identično mojem iskustvu. Misliš rukom, sjedinjuju ti se prsti, taktilni dodir papira i olovke s misaonim procesom. To je put koji se odvija po intuiciji koju ne možeš kontrolirati. (…) Više pročitajte u 268. broju Mora.

Razgovarao: Braslav Karlić
Snimio: Mladen Šćerbe

basic1

default
Novosti

Putnička luka Gaženica proglašena je Lukom godine 2019. na najprestižnijoj dodjeli nagrada lukama za kružna putovanja Seatrade Cruise Awards 2019. održanoj u Hamburgu. Priznanje je to struke koja je u kategoriji „Luka godine“ između Zadar Cruise Porta, norveškog OldenLeona te japanske Yokohame ocijenila da je putnička luka u Gaženici u posljednjih godinu dana postigla najveći napredak u upravljanju lukom za kružna putovanja. Predsjednik uprave Global Ports Holdinga Emre Sayın izjavio je pritom da ih ova nagrada struke jako veseli, te da je ona potvrda uloženog truda. Dodaje da je Zadar Cruise Port od ulaska u GPH-ovu globalnu mrežu luka za kružna putovanja potpuno posvećena uvođenju najboljih praksi i standarda u upravljanju lukama kroz iskustvo grupe. Nova glavna direktorica Zadar International Ports Holdinga Rebeka V. Pevec koja je radila na procesu nominacije izjavila je da su svi u timu iznimno sretni i ponosni na nagradu i priznanje za uložen trud te da je nagrada poticaj ali i obveza da nastave s razvojem i napredovanjem. Pevec naglašava da im je želja i cilj da kao luka i destinacija budu prepoznati po uslužnosti, profesionalizmu i sigurnosti.  „Godinu dana nakon potpisivanja koncesijskog ugovora ubiremo prve velike plodove naše suradnje s ZIPO-om i matičnom globalnom kompanijom GPH-om. Pokazuje se ono što smo i najavljivali, da je kombinacija izvrsne infrastrukture i jednog od najvećih svjetskih lučkih operatera najbolji mogući put u izgradnji prepoznatljivosti Zadra i Zadarske županije kao svjetski relevantne destinacije kruzerskog turizma. Sada imamo još veću obavezu  provoditi aktivnosti koje će pokazati da je luka u Gaženici luka s vizijom. U toj se viziji isprepliću posjetiteljima ugodna i funkcionalna luka, s jakim fokusom na uvođenje alternativnih goriva i zaštitu klime i izgradnju atraktivne destinacije koja čuva prirodne ljepote i u najljepšem svjetlu otkriva hrvatsko kulturno nasljeđe“, izjavio je ravnatelj Lučke uprave Zadar Robert Škifić. Nagrada Seatrade Cruise Awards više se od 10 godina dodjeljuje najboljima u industriji kružnih putovanja te svake godine za titulu najbolje svjetske luke konkurira nekoliko stotina luka što pobjedu Zadar Cruise Porta čini izrazito značajnom za zadarski turizam i gospodarstvo, ali i razvitak turizma cijele Hrvatske.

default

default