default
MOREPlovidbe

Turski tirkiz

Plovili smo najpodatnijim dijelom turske obale, doživjeli sidrenja u usamljenim uvalama, posjetili drevne gradiće, okusili mirise Male Azije, družili se…

 

Devet je sati navečer, nedjelja, točno na pola svibnja, brod je Sariusu, lokacija Fethiye Körfezi, Sıralıbük Koyu, glas Roberta Murola tiho se razlijeva potpalubljem, pun je mjesec, meltemi je stao i čeka nas mirna noć na sidru. Prebirem misli i pitam se zašto ovamo nisam doplovio prije deset ili dvadeset godina, a mogao sam. Imao sam brod i dovoljno vremena… Pa si nevoljko priznajem da i ja dijelim barem nešto s onim Dalmatincima kojima ništa nije ravno najlipšem moru na svitu – čitaj pet, šest otoka oko kojih se vrte čitav život, a da im niti napamet ne padne da su možda nešto i propustili u životu. Kako ipak ne spadam u tu vrstu, ima tomu skoro tri godine da sam pokušao organizirati ovu plovidbu. Sve je bilo spremno, Turkish Airlines nas je počastio avionskim kartama a Domagoj Milišić i njegov Croatia Yachting osigurali su nam jednu svoju lijepu jedrilicu u bazi koju imaju u Turskoj. A onda je sudbina umiješala prste. Covid-19 i lockdown spriječili su odlazak u svibnju 2020. Plašeći se da nam se isto opet ne dogodi, lani je nismo niti pokušali organizirati. Ali zato ovu sezonu nismo htjeli propustiti.

turska3

Tako smo se Mladen i ja našli u avionu turske nacionalne kompanije koji nas je poveo najprije do Istanbula, a potom do Dalamana u mediteranskom dijelu ove velike zemlje i to onog koji se u uobičajenoj turističkoj terminologiji naziva Tirkiznom obalom, a pripada provinciji Antalya i jedan je od najpodatnijih dijelova turske obale za jahting. A bude li nam vrijeme pružilo priliku, zaplovit ćemo i južnom egejskom obalom do Marmarisa, a možda i do Bodruma. (…) Više pročitajte u 266. broju Mora.

Napisao: Braslav Karlić
Snimio: Mladen Šćerbe

turska2

turska1
Jedriličarske destinacijeMORE

 

Istanbul i Mramorno more

Gotovo stotinu razapetih jedara između Europe i Azije regatavalo je u vjetar i protiv struje Bospora krajem listopada. Ta je regata bila povod za posjet Turskoj i upoznavanje s istanbulskom nautičkom ponudom

Prosječno preko 130 teretnih brodova dnevno, odnosno njih oko 48 tisuća godišnje prođe kroz Bosporov tjesnac. Promet otprilike četiri puta frekventniji od Panamskog i oko tri puta frekventniji od Sueskog kanala. Ovaj je prirodni prolaz između Europe i Azije zaustavljen za teretne brodove u petak 29. listopada kako bi se velikom regatom obilježio dan osnutka Republike Turske. Na poziv istanbulskog Offshore Sailing Cluba odazvalo se preko 800 jedriličarki i jedriličara na gotovo stotinu jedrilica u trodnevnom regatavanju istanbulskim akvatorijem.

Tim povodom uputili smo se u petodnevni posjet ovom golemom gradu na moru i iskoristili priliku da se upoznamo s njihovom nautikom. Uz povijesno naslijeđe i bogatu gastronomiju, Istanbul nudi iznimno puno sadržaja. A izgleda da ima i dobru nautičku ponudu. Grad od 15,4 milijuna stanovnika kojem se ne nazire kraj na obzoru posjeduje 9 marina visokog standarda. Plovidba i brodogradnja u Turskoj su tradicija, nautika u smislu yachtinga nešto je što poprima sve veći zamah. Od brodogradnje, servisa, marina, pa i do regata koje imaju potencijal razviti se u jako dobru međunarodnu priču.

turska2

Bili smo u “istočnom Rimu”, Stambolu, Konstantinopolu, Carigradu, Byzantionu, prijestolnici antičkog Rima, Bizanta i Osmanskog Carstva… Kako god Istanbul nazivali kroz povijest, taj grad je bio i ostao jedan od najvećih i najvažnijih svjetskih metropola. Prostire se preko dvaju kontinenata, a po broju stanovnika dvostruko je veći od Londona, odnosno četiri puta od čitave Hrvatske. O Turskoj kao nautičkoj destinaciji u posljednje vrijeme sve više slušamo, a sudeći prema viđenom, slušat ćemo još i više.

turska3

Povod za posjet bila je Presidential 2nd International Yacht Race, a posjetili smo i neke marine, zaplovili obalom, Bosporom i do obližnjeg otočja. Doživljaj jesenskog istanbulskog akvatorija i regate bio je dovoljan da ga stavimo na popis destinacija koje bi svakako trebalo temeljito oploviti.

Vrata kontinenta

Zemlja okružena morem s triju strana. Na vratima Europe i Azije. Na prostoru civilizacijskih početaka i s golemim povijesno-kulturnim naslijeđem. Budući da se Europa od euroazijske kopnene površine odvaja tek kulturološki i politički, odnosno manjim dijelom Crnim morem, Bosporom, Mramornim morem i Dardanelima, ona sudeći po broju ljudi na europskom kopnu itekako spada u Europu. I dok se politički ipak razlikuje od EU, kulturološki je vrlo malo udaljena od Hrvatske. Barem kada je riječ o Istanbulu koji je, štoviše, izabran za Europsku prijestolnicu kulture 2010. godine. (…) Više pročitajte u 263. broju Mora.

Piše: Teo Marević
Foto: Teo Marević / TGA

Turgutreis areal
Novosti

Potpuno preuzimanje D-Marin lanca

Fond CVC Capital sa sjedištem u Luksemburgu kupio je i posljednje tri marine od turskog konglomerata Döğuş Group.

Najveći turski privatni konglomerat Döğuş Group već je prodao niz marina CVC Capitalu, uključujući i  tri marine u Hrvatskoj, tri u Grčkoj, jednu u Crnoj Gori i četiri u Dubaiju, dok je posljednje tri u Turskoj zadržao u vlasništvu ali prilikom posljednjeg preuzimanja na upravljanje prepustio CVC Capitalu.

Time je Döğuş Group u potpunosti izašao iz sektora marina, a cijeli D-Marin lanac je u većinskom vlasništvu luksemburškog fonda. Prema izvješću portala Patronlar Dünyası, prodaja ovih triju turskih marina s lokacijama u Turgutreis, Didim i u Göceku je u tijeku, te je još jedino potrebno sačekati odobrenje turskih vlasti oko prijenosa koncesijskih prava.

Novi ugovor nastavak je dosad uspješne suradnje koja se odvijala istim tijekom. Jedina razlika je što marina Portonovi u Crnoj Gori ostaje pod zasebnim menadžmentom, u dogovoru s D-Marin. Prodaja D-Marin je dio predviđenog plana za podmirenje dugovanja Döğuş Group koja planira prodati vlasništvo u vrijednosti između 700 i 800 milijuna eura do kraja ove godine, kako bi smanjili dug od 1,5 milijarde eura.
Grupa je zapala u dugove tijekom inflacijske krize koja je snažno zahvatila tursku ekonomiju 2018. godine. Tada su bili primorani zadužiti se u inozemstvu u više milijardi američkih dolara, kako bi stvorili desetogodišnji plan oporavka.

Foto: D-Marin Turgutreis