greece-2796633_1280
Novosti

Grčka uvodi e-charter

Nova online usluga eliminira beskrajnu papirologiju i pomaže u borbi protiv ilegalnog čartera.

Ovom će uslugom riješiti problem beskrajnih redova, papirologije, skratiti dugotrajan proces i lišiti potrebu za radom velikog broja službenika u grčkoj obalnoj straži koji su zaposleni na birokratskim pozicijama.

U siječnju je održan sastanak u grčkom Ministarstvu brodarstva na kojem su sudjelovala nadležna tijela i predstavnici profesionalnih nautičkih udruženja u Grčkoj radi stvaranja sporazuma o e-charter usluzi. U kombinaciji sa sustavom e-registar koji je aktivan od 2018. godine koji je objedinio sve upise privatnih i komercijalnih plovila u Grčkoj, usluga e-charter će olakšati kontrolu chartera.

Država će tako bolje zaštiti industriju od nelojalne konkurencije i ilegalnog chartera. E-charter uslugu razvija grčki Neovisni odjel za informatiku Glavnog tajništva luka, u suradnji s Upravom za pomorska ulaganja i pomorski turizam i Ministarstvom financija.

Grčka je glavni konkurent hrvatskom nautičkom turizmu, a posljednjih godina pokazuju da su spremni brzo reagirati na situaciju na tržištu što je ključno za razvoj industrije. Hrvatska je 2020. godine uvela digitalizirani upisnik, a u sljedećim mjesecima trebali bi prvi puta saznati  stvarno stanje s plovilima u Hrvatskoj. Takav registar bit će temelj za daljnje uvođenje digitalnih usluga u pomorstvu.

Foto: Ludovic De Witte / Pixabay
Piše: Teo Marević

DSC_0393
Novosti

Biograd diše punim plućima

Otvoren je Biograd Boat Show. Da se ne nose maske i ne mjeri temperatura na ulazu, netko bi pomislio da se radi o sasvim običnoj godini.

Biograd Boat Show je u tijeku, a 22. izdanje nautičkog sajma se odvija odlično s obzirom na epidemiološke uvjete. Volumen sajma je tek nekih 20 posto manji, a posjetitelja ima kao i prethodnih godina, dok se za vikend očekuje najveći broj gostiju. Iako je broj izlagača bitno smanjen, broj brodova po izlagačima je povećan i komotniji je raspored, te se ne osjeti nedostatak uzrokovan pandemijom korone.

U srijedu je održano svečano otvorenje, kao i panel rasprava Hrvatski dani nautike na kojoj su sudjelovali predstavnici industrije i raspravljali o protekloj sezoni, te o nadolazećim izazovima.

Najveće iznenađenje megajahte

U raspravi se osjetila doza napetosti, jer unatoč vladinim najavama nisu ostvarene neke pogodnosti za teško pogođene tvrtke. Podsjećamo, u proljeće su na zahtjev udruženja marina i čartera iz Vlade poručili kako će razgovarati i izaći u susret čarterašima koji su zbog korone imali gotovo stopostotni pad u predsezoni. Prijedlog je bio da se marinama odgodi plaćanje fiksnog dijela koncesijske naknade, te da marine u visini tog iznosa odgode plaćanje potraživanja od čarteraških tvrtki, no to se nije ostvarilo.

Svi su redom pozdravili vladine mjere i brzu reakciju Hrvatske na otvaranje vrata stranim plovilima, što je omogućilo relativno brz povratak u nautičku sezonu nakon lockdowna. Najveće iznenađenje ove sezone bio je stopostotni porast dolazaka  megajahti s gostima čija je prosječna dnevna potrošnja daleko iznad svih drugih gostiju.

Najveći gubitnici ove godine bili su mali brodari, odnosno izletnički brodovi čiji je pad u prosjeku preko 90 posto. Taj problem je dublji, jer se radi uglavnom o brodovima hrvatske proizvodnje, koji se servisiraju i opremaju u Hrvatskoj, u vlasništvu su hrvatskih brodara, s hrvatskim mornarima, a servisiraju se u brodogradilištima u kojima su zaposleni domaći ljudi u malim i velikim škverovima duž Jadranske obale.

Osoblje sajma i izlagači paze na mjere

Što se tiče mjera na sajmu, organizatori su dali svoj maksimum. Raspored stolova u restoranu i barovima podliježe epidemiološkim preporukama, s dezinfekcijskim sredstvima na svakom koraku. Izlagači i osoblje sajma nose maske čitavo vrijeme, a Covid-redari obilaze događaj. Na ulazu je i policija, mjeri se temperatura, no čitava je situacija vrlo pitoma.

Isto se ne može reći za posjetitelje, mahom domaće ljude, koji uglavnom ne nose maske, ili ih nose pod bradom, pa stavljaju na lice tek kad ugledaju redare. Na sajmu ima i gostiju s njemačkog govornog područja, ponešto gostiju iz Poljske i Mađarske, te gotovo da nema Slovenaca i Talijana. Danas i sutra su na rasporedu sastanci udruženja luka, marina, chartera, te seminari tvrtke MMK Booking Manager za čarteraške agencije, operatere, kao prezentacije i domjenci.

BBS 2020

DSC_0412 – kopija
DSC_0419 – kopija
DSC_0422 – kopija
DSC_0420 – kopija
DSC_0400 – kopija
DSC_0408 – kopija
DSC_0430 – kopija
DSC_0434 1 – kopija
intervju1
IntervjuMORE

Intervju Paško Klisović

Kroz dva i pol mjeseca lockdowna ukupan broj otkaza u nautici je bio puno manji nego u kopnenom turizmu, ali je bilo dosta odgađanja. Kritična tržišta bila su avionska, Skandinavija, Engleska, Francuska, SAD

Paška Klisovića poznajem duže od dvadeset godina, otkad je počeo raditi u NCP čarteru Gorana Prgina i partnera. Teško bi mi bilo reći koliko smo puta razgovarali i družili se u Kremiku, Mandalini ili na nautičkim sajmovima. Međutim, siguran sam da nikad nije bio bolji trenutak od sadašnjeg da ga pozovem i razgovaramo za More. Osim što već godinamaintervju2 vodi vrlo uspješnu čarter kompaniju NCP i Mare, ne pripada onima koji će se zadovoljiti dobrim poslovnim rezultatima tvrtke kojoj je direktor. Itekako ga zanima širi kontekst u kojem djeluje, trendovi na tržištu, održivost i opstojnost onoga čime se bavi pa je 2018. godine izabran za predsjednika Udruženja čarteraša pri Hrvatskoj gospodarskoj komori koja već godinama nastoji artikulirati interes ovog važnog, ali i krhkog dijela nautičke industrije u Hrvatskoj. Jer, kako dobro znamo, kroz poslovanje čarter kompanija prelama se sve dobro i loše u hrvatskoj nautici. Uključujući i naš tradicionalno nekontroliran razvoj koji često onemogućuje postizanje onih rezultata koji bi se realno mogli postići u jednom od najpoželjnijih odredišta za plovidbu u svijetu, a ponekad i prijeti narušavanjem one nužne prirodne ravnoteže koja je itekako važna za opstojnost ove djelatnosti. U takvim okolnostima zatekla ga je pandemija Covida-19 koja je na prvu prijetila otpuhnuti ovu sezonu u nepovrat. Koja se onda od sredine lipnja počela ozbiljno zahuktavati da bi se opet prije desetak dana nad nju počeli nadvijati tmurniji oblaci nizozemskim uvođenjem samoizolacije za njihove građane koji se vraćaju iz Hrvatske. Zbog toga je i tvrtka našeg sugovornika doživjela neke otkaze, odnosno odgode već ugovorenih i plaćenih najmova.

U hrvatskom čarteru ostvaruje se vrlo veliki promet, preko 300 milijuna eura godišnje. Otprilike trećinu ukupnog nautičkog prometa na različite načine generira čarter. Međutim, on je osjetljiv na sve što se događa u okruženju i izložen je više nego što bi realno trebao biti. (…) Više pročitajte u novom, 255. broju Mora.

intervju3

Jedrilica ML
Novosti

Nautika se brzo oporavlja

Unatoč teškom razdoblju, posebno za turizam, nautički segment se najbrže oporavlja. Otvaranjem granica charter doživljava značajan porast, no pitanje je do kada će sve to potrajati.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture se pohvalilo dobrim pokazateljima za nautički promet unatoč pandemiji. Turistički sektor je jedan od prvih koji je osjetio posljedicu pandemije koronavirusa, dok se nautički oblik turizma od početka isticao kao siguran oblik za godišnji odmor. Sada rezultati pokazuju da su predviđanja bila kriva, te su rezultati nautičkog prometa bolji nego što se prvotno očekivalo. U prvoj polovici ove godine zabilježen je pad broja dolazaka  stranih jahti i brodica za 42 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Iako značajan pad, razlika se iz mjeseca u mjesec drastično smanjuje, pa je u lipnju zabilježen 10.821 dolazak, što je 21,45 posto manje nego u lipnju 2019. kada je evidentirano 13.776 dolazaka stranih plovila. Ove je godine zabilježen i značajan broj dolazaka velikih i mega jahti, što u ministarstvu pripisuju sigurnoj destinaciji za odmor. Broj dolazaka jahti duljih od 20 metara u prvoj polovici ove godine je manji za 23,4 posto, odnosno 428 dolazaka u prvoj polovici godine u odnosu na lanjsku prvu polovicu kada je zabilježeno 559 dolazaka. Dolasci plovila većih od 20 metara samo u lipnju je identičan kao i u lipnju 2019., odnosno 219 jahti.

Posljednjih dana bilježimo i sve veći broj novozaraženih u zemlji, pa je ponovo otvoreno pitanje zatvaranja granica sa susjednim državama. Od ponoći Slovenija stavlja Hrvatsku na žutu listu epidemiološki manje sigurnih država. To znači da bi Slovenci pri povratku kući iz Hrvatske mogli od granične policije očekivati pitanje gdje su boravili, a po potrebi i dokazivati mjesto boravka te potkrijepiti svoju rutu dolaska računima, odnosno potvrdom o vlasništvu nekretnine ili plovila u Hrvatskoj.

Očigledna razlika nakon otvaranja granica

Kada je riječ o charteru,  podaci o dolascima strnih i domaćih gostiju na jahte i brodice koje se iznajmljuju, kao i na male brodove za višednevna kružna putovanja, pokazuju da je u prvih šest mjeseci plovilo ukupno 43.250 gostiju, što iznosi tek 20,67 posto od broja dolazaka u istom periodu prošle godine kada je evidentirano 209.206 dolazaka.

Najveći pad bilježi se kod dolazaka gostiju koji su svoj odmor provodili na malim brodovima za kružna putovanja jer se tu u odnosu na prošlu godinu bilježi pad od 98,2 posto, odnosno 30.000 dolazaka manje. To je razumljivo uzmemo li u obzir da je najveći dio tih gostiju dolazilo iz prekooceanskih destinacija koristeći isključivo avionski prijevoz.

Logično, nakon postepenog otvaranja državnih granica za strane državljane, evidentiran je značajniji broj dolazaka gostiju na jahtama i brodicama koje se iznajmljuju bez posade, takozvani bareboat charter, čije se povećanje na tjednoj razini bilježi za otprilike 10 tisuća dolazaka. Ta se razlika mogla primijetiti golim okom dva vikenda.

Jahte sv juraj

Novi sustav ubrzava procese

Prošlog petka unaprijeđen je i online sustav za kupnju tzv. vinjeta, kako strani gosti ne bi morali nakon graničnog prijelaza i carine kupovati vinjete u županijskim lučkim uspostavama. Ta je usluga sada dostupna online zahvaljujući spajanju dvaju elektronskih platformi eNautika i ePristojbe. To je ujedno i prvi sustav u Hrvatskoj integriran sa sustavom ePristojbi, čime je omogućeno online plaćanje naknade za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja. Kartično plaćanje je brže i sigurnije, što stranim nautičarima ostavlja više vremena za uživanje u godišnjem odmoru provedenom na plovilu.

Uvođenje ovakvih usluga je nastavak digitalizacije u pomorskom sektoru, a uz eNautiku, hrvatskim i stranim građanima su dostupne različite mogućnosti elektronskih usluga kroz ePlovilo i ePomorac. Iz ministarstva poručuju kako će nastaviti uvoditi nove digitalne usluge u svrhu centraliziranog elektronskog Upisnika brodova koji je u punoj primjeni od 1. veljače ove godine. Ističu da je proces upisa i brisanja plovnih objekata sada znatno smanjen, te da od nekadašnjeg prosjeka trajanja 42 dana, sada traje 17 dana, dok je izdavanje dokumenata za brodice skraćeno s 13 dana na prosječno 2 dana.

Novosti

Grčka se otvara

Grčki charter kreće s operativnim radom za strane turiste od 15.lipnja.

Još 4. svibnja u Grčkoj su popustile mjere ograničenja kretanja unutar države, a od tada se ova mediteranska zemlja uspješno nosi s pandemijom Covid-19, pa je postepeno započelo vraćanje uobičajenim poslova nešto ranije od prvih očekivanja. Tome su išle u prilog i vremenske prilike, odnosno natprosječno više temperaturne za svibanj, između 37 i 40 stupnjeva Celzijevih.

Škole, dućani, plaže i sakralni objekti su već otvoreni, a od danas se otvaraju restorani, barovi kao i redovne linije među otocima. Što se tiče nautičkog turizma, od danas je započela plovidba unutar grčkih teritorijalnih voda. Sva plovila koja su se u Grčkoj nalazila prije nastupanja restrikcija zbog Covid-19, sada mogu uobičajeno ploviti unutar granica, između luka.

Bez testiranja i karantene

Grčka turistička sezona za će početi 15. lipnja, posljedično s datumom otvaranja sezonskih hotela, dok hoteli s cjelogodišnjim poslovanjem, započinju s radom od 1. lipnja. Uz hotele, od 15. lipnja započinje i charter sezona za strane turiste. Od tog dana kreću i  međunarodni letovi povezani s Grčkom iz 20 zemalja s pozitivnom epidemiološkom situacijom, počevši sa zračnom lukom u Ateni. Strani gosti koji će dolaziti u Grčku neće se morati testirati na Covid-19, a za njih neće biti niti obvezne karantene.

Putnici koji dolaze u Grčku, jedino će se morati pridržavati uputa zračnih kompanija i zračnih luka, kao i općenitih preporuka i mjera koje su gotovo pa univerzalne u svim zemljama, održavanje međusobne distance i pojačane higijenske navike. Strani posjetitelji u Grčkoj bit će obvezni napraviti test ako za to bude potrebe, prema protokolu koje će uskoro objaviti njihov nacionalni zdravstveni sustav. Od 1. lipnja, sve grčke zračne luke otvorit će se međunarodnom zračnom prometu, osim za zemlje koje još uvijek imaju visoki negativni stupanj epidemioloških pokazatelja.

Foto: Dana Tentis

Nauticka sezona
Novosti

Najava nautičke sezone

Ponovo se bukiraju jedrilice i motorna plovila u charteru. Strane turiste možemo očekivati u drugom tjednu lipnja, a vlasnike plovila u Hrvatskoj već ovog vikenda.

Zahvaljujući povoljnoj epidemiološkoj situaciji i činjenici da je odmor na brodu sam po sebi jedan oblik izolacije, raste interes nautičara za plovidbu u Hrvatskoj. Prema informacijama koje svakodnevno stižu u redakciju Mora, intenzivirala se komunikacija vlasnika plovila s marinama i charter kompanijama u Hrvatskoj, pa ovog vikenda možemo očekivati prve dolaske.

Proteklog vikenda kada su počele popuštati mjere, ponovo je započeo i booking jedrilica i motornih jahti u hrvatskim čarterima. Slutnje da bi mogao krenuti prvi val nautičkog turizma opravdala je i izjava ministra turizma Garija Capellija koji je preksinoć kazao kako se praktički već može ploviti i u čarteraškim plovilima. Iako se radi na tome, granice još ipak nisu otvorene u turističke svrhe, pa će se na dolazak gostiju čarteraša pričekati do dodatnog popuštanja mjera.

Prema informacijama kojim raspolažemo prvi val bukiranih jedrilica i motornih jahti je za drugi tjedan u lipnju, oko Tijelova i kasnije. Kao što smo jučer pisali, uskoro se očekuju i upute za rad čarter tvrtki koje su na prijedlog Udruženja chartera upućene nadležnim ministarstvima turizma i mora, te epidemiolozima koji bi trebali odobriti čitav proces.

CHARTER
Novosti

Sastanak udruženja i ministarstva

Konačno je održan sastanak predstavnika nautičkog sektora s predstavnicima nadležnih ministarstava, te se očekuje prihvaćanje nekih prijedloga mjera pomoći iz struke.

Održana je videokonferencija Ministarstva mora i Ministarstva turizma zajedno s predstavnicima Udruženja marina I Udruženja čarteraša, a prema priopćenju na stranici Ministarstva turizma daje se naslutiti da bi Vlada RH mogla prihvatiti prijedloge struke kako bi se spasila ta grana nautičke industrije. Jedan od ključnih prijedloga, o čemu smo već pisali, je da se marine oslobode plaćanja koncesija za korištenje pomorskog dobra, a da se ta mjera prelije na to da se čarteraške tvrtke oslobode plaćanja vezova u marinama, u kojima su zakonski obvezni držati svoja plovila.

Podsjetimo, nautički turizam i mjere pomoći tom sektoru izostale su u prva dva kruga pomoći  iako se od početka krize pričalo o paketu pomoći sektoru turizma, čiji se dobar dio tiče nautike i nautičkog turizma. Zatim su predstavnici Udruženja marina i Udruženja čartera inzistirali da se na neki način pomogne tim tvrtkama i podsjetili ministarstva na ozbiljan prihod koji proizlazi od gostiju nautičara, te predložili niz mjera pomoći od kojih će neki, izgledno, biti prihvaćeni.

Problem leži i u tome što čarteraši imaju gotovo jednake fiksne troškove, a zbog trenutne situacije nemaju nikakve prihode te je pitanje kada će ih i kako početi ostvarivati. Jedan od prijedloga čarteraša je upravo da se, nakon popuštanja mjera, za ljetnu turističku sezonu pripreme posebni uvjeti za goste nautičare, koji su po prirodi plovidbe na neki način izolirani. Za sada su mjere pomoći bile generalne, odnosile su se na sve tvrtke općenito, no neki su sektori zbog specifičnosti posla pogođeni su više od drugih, te im se mora dodatno pomoći kako bi zadržali zaposlene i osigurali likvidnost tvrtki.

Rasterećenje tvrtki

Državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver naglasio je, stoji u priopćenju, kako se već u prvom setu mjera mislilo na nautički turizam te su u tom kontekstu donesene mjere poput odgode primjene novog Pravilnika o brodicama, čamcima i jahtama u pogledu zahtjeva za opremanjem, kao i datuma primjene odredbi o obaveznoj opremi kako bi se nautički sektor gospodarstva rasteretio dodatnih ulaganja u ovoj sezoni.

Dodaju da se privremeno produljuju valjanosti svjedodžbi i drugih isprava u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi te je dana preporuka lučkim upravama za odgodu plaćanja stalnog dijela koncesijskih naknada i pristojbi za korištenje operativne obale u lukama otvorenima za javni promet. Državni tajnik Ministarstva turizma Tonči Glavina ističe kako su dva ministarstva u stalnoj komunikaciji kako bi pronašli odgovarajuće načine pomoći nautičkom turizmu, te da je u pripremi i novi set mjera za nautički sektor.

Novi set mjera, novi sastanak

Od početka krize predstavnici Udruženja marina i Udruženja čartera komunicirali su da su upravo čarteraši i nautičari onaj vid turizma koji će se, ako se situacija normalizira, biti prvi koji će se aktivirati i da to moramo iskoristiti. Predsjednik Udruženja marina HGK Sean Lisjak istaknuo je kako je nužno da se sama nautika napokon smjesti tamo gdje i pripada – u turizam kako bi mogla koristiti direktne potpore Ministarstva i sredstva namijenjena turističkom sektoru.

Razgovaralo se i ostaloj problematici koja proizlazi iz trenutne situacije izazvane koronavirusom te o prijedlozima rješavanja tih problema, o kojima smo već pisali. Državni tajnici istaknuli su kako su oba ministarstva pripremila prijedloge za popuštanje mjera iz djelokruga svoje nadležnosti, te kako će već tijekom ovog tjedna, u suradnji s Vladom RH, neke od njih biti donesene. U priopćenju najavljuju da će se prije donošenja novog seta mjera organizirati još jedan ovakav sastanak s predstavnicima nautičkog sektora.

Grcka
Novosti

Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis najavio je da grčka vlada radi na desetogodišnjem planu za turizam. Pritom je izjavio da je turizam najveći sektor u Grčkoj, te da ima neupitne i donekle neiskorištene komparativne prednosti. Ministar turizma Haris Theoharis izjavio je da trebaju desetogodišnji plan za turizam, te da će se u budućnosti fokusirati na kompetitivnost, inovacije i održivost, te da danas u Grčkoj ne može postojati turistički proizvod čiji prioritet nije ekološka osvještenost. Vlada će u suradnji s turističkim sektorom i drugim tijelima raditi na pripremi strateškog plana, a premijer Mitsotakis je pritom istaknuo da se nada suradnji s privatnim sektorom kako bi imali sveobuhvatni pristup potrebama, zahtjevima, identitetu i infrastrukturi. Dodao je da je upravo privatni sektor taj koji je držao zemlju na nogama tijekom gospodarske krize. Sjetimo li se u ovom trenutku što je grčka vlada najavljivala prije manje od godine dana u Ateni tijekom ICOMIA-ine konfrencije, najvećeg međunarodnog udruženja nautičke industrije u svijetu, a potom i najave ulaganja i poticanje ulaganja u infrastrukturu marina na grčkim otocima, za očekivati je da će ovaj plan zaista uključiti privatni sektor i struku u donošenje strateškog plana. Sve ćemo znati za šest mjeseci do kada planiraju dovršiti dokument, koji bi prema najavama, između ostalog trebao regulirati okvir kratkoročnih boravka u zemlji. Premijer Theoharis je najavio i da će unaprijediti turističku edukaciju u zemlji, a cilj im je da podignu ljestvicu na vrh turističke edukacije u svijetu, što je usporedio s njihovim turizmom kao najboljim na svjetskoj razini.