tržište | Magazin More

Das luxuriöse Highlight der boot präsentiert sich in der Halle 6. Hier treten die schnittigen Schönheiten der Luxuswerften zum Wettstreit an. – Die boot Düsseldorf ist seit 54 Jahren der Heimathafen und der Motor für den internationalen Wassersport. Sie bietet vom 21. bis 29. Januar 2023 Bootssport in allen Facetten und hat die Topmarken an Bord. Sowohl Segler als auch Motorbootfahrer finden hier vom Einstiegsbötchen und der Jolle bis zur Luxusyacht ein umfassendes Angebot. Auch Tauchen, Surfen, Paddeln oder Angeln stehen auf der boot im Fokus. Mit den innovativen und technisch ausgefeilten Produkten der Aussteller ist die boot die internationale Innovationsplattform ihrer Branche und jedes Jahr im Januar das Startsignal in die neue Wassersportsaison. Das umfassende touristische Angebot zum Urlaub und Sport auf, am und im Wasser der „Destination Seaside“ lockt alle Menschen, die ihre Freizeit am Meer, an Flüssen und Seen verbringen wollen. Attraktive Bühnenprogramme mit interessanten Interviewpartnern aus der Branche, neueste Trendsportangebote und ein hochkarätiger Mix aus Workshops und Meetings sowohl für den Freizeitsportler als auch für Experten machen die Messe weltweit einzigartig. Damit ist die boot Düsseldorf sowohl für die wassersportbegeisterte Familie als auch für internationale Fachleute 2023 wieder die erste Adresse.

Boot Düsseldorf

Sajam je “prosvijetlio” sve crne prognoze i pokazao zbog čega je jedan jedini i nezamjenjiv, da ga ne mogu slomiti ni tri godine izostanka, pandemija, ni dva otkazana izdanja

Nakon pune tri godine ponovno smo se našli na Bootu u Düsseldorfu, najvećem i najvažnijem indoor nautičkom sajmu u Europi i svijetu. Dva su ga puta za vrijeme pandemije organizatori pripremali i bili prisiljeni otkazati. Virus i lockdown nisu im ostavljali ni najmanje izgleda, iako su hale bile spremne a brodovi u škverovima pripremljeni za transport. Ta su dva preskočena sajma u okolnostima u kojima je nautičkoj industriji išlo dobro, u kojima je kupaca bilo više nego raspoloživih brodova, potaknula sumnje u njegovo održavanje i poziciju u budućnosti.

Mnogi su smatrali da se nikad neće vratiti na staze stare slave − da će ga pojesti jesenski sajmovi na moru poput Cannesa i Genove, da će kućne prezentacije pojedinih brendova, koje su u pandemiji nabujale, radikalno smanjiti interes posjetitelja pa će i izlagačima postati nepotrebni kad ionako prodaju sve što sagrade. Svim je tim tmurnim prognozama vjetar u leđa dala i odluka najvećega njemačkog graditelja jedrilica i motornih jahti Hanse Grupe da sa svojih šest brendova odustane od nastupa na sajmu.

Osim toga, i danski je X-Yachts izjavio da se ni oni neće pojaviti, a i općenito je bio smanjen interes dalekih ronilačkih odredišta koja su zbog slabog avionskog prometa financijski kolabirala… Nevjerne Tome počeli su još tamo krajem jeseni razuvjeravati podatci o odličnoj zakupljenosti prostora, ali prava potvrda uspjeha došla je u subotu, 21. siječnja, kad su otvorena vrata Boota. Tad se pokazalo da su izlagači svoje brodove i jahte, motore, opremu i sve vrste usluga ponudili na prostoru od 220 000 m2, tek neznatno manjem (za svega 10 000 m2) nego rekordne 2020. godine. A kad se devet dana poslije spustila zavjesa, na vidjelo je izišla brojka od 237 000 posjetitelja, svega 13 000 manje nego te rekordne godine. (…) Više pročitajte u 270. broju Mora.

Napisali: Braslav Karlić i Teo Marević
Snimili: Teo Marević i Constanze Tillman

Novosti

Održivi uzgoj riba

Ukupna količina ulovljene i uzgojene hrane podrijetla iz vode, zadovoljava tek 36 posto potreba europskog tržišta

Hrvatska je na četvrtom mjestu u EU po količini uzgojene ribe, a nakon Grčke, Španjolske i Italije. Unatoč jačanju uzgoja riba u Europi, količina uzgojene ribe, mekušaca, školjkaša i ostale hrane s podrijetlom iz vode nije dovoljna. Količina iz uzgoja zajedno s ulovom zadovoljava tek 36 posto svojih potreba za tom vrstom hrane čime Europa nije samodostatna u opskrbi tržišta.
Prošlog tjedna je održana konferencija talijansko-hrvatskog projekta AdriAquaNet – Jačanje inovacija i održivosti u jadranskoj akvakulturi, na kojoj je istaknuto kako održiv uzgoj riba podrazumijeva sustavnu brigu za okoliš, zdravlje riba u uzgajalištima i opskrbu tržišta kvalitetnim i zdravim proizvodima.

Tom prigodom je ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta, izv. prof. dr. sc. Boris Habrun istaknuo „Kako bi se očuvao riblji fond, idućih će godina veća područja Jadrana biti ograničena za ulov ribe. Zbog toga uzgoj riba ima sve važniju ulogu. Taj uzgoj treba biti ekološki prihvatljiv, a briga o ribama u uzgajalištima besprijekorna. Kako bi se u tome uspjelo, znanost treba biti kvalitetna potpora gospodarstvu.“

Višegodišnji suficit proizvodnje

Hrvatska ribom iz uzgoja opskrbljuje vlastito te strana tržišta. U ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, Hrvatska bilježi veliki deficit koji se od njezina ulaska u EU povećao za 30-ak posto, ali se u segmentu ribarstva, uzgoja riba i proizvodnje ribljih proizvoda bilježi višegodišnji suficit, rekao je prof. dr. sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam. Dodao je da smo „Prošle godine uvezli ribe vrijedne 132 milijuna eura, a izvezli je gotovo u dvostruko većoj vrijednosti. To je jedan od boljih segmenata hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije. Svojevrsni je apsurd da Hrvatska ima dobar potencijal u ulovu i uzgoju riba, a da se s dvadesetak kilograma potrošnje ribe po glavi stanovnika godišnje nalazimo tek na 80 posto potrošnje prosjeka EU.“

U tijeku je izrada Nacionalnog plana razvoja akvakulture za programsko razdoblje 2021. – 2027., a ciljevi tog plana su povećanje proizvodnje akvakulture, jačanje otpornosti na klimatske promjene, povećanje konkurentnosti tog sektora, doprinos razvoju ruralnog tj. priobalnog područja i poticanje inovacija u akvakulturi, kazala je voditeljica Službe za akvakulturu Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede Tatjana Boroša Pecigoš.

Direktor proizvodnje tvrtke Cromaris, Dane Desnica istaknuo je da su među najvećim izazovima uzgajivačima riba trenutačno, rast troškova proizvodnje te otežana dostupnost sirovina. „Zbog toga nam je u sklopu projekta AdriAquaNet posebno zanimljiva potraga za alternativnim izvodom sirovina. Inače smo posvećeni očuvanju energije i njezinoj proizvodnji iz obnovljivih izvora.“ Tvrtka Cromaris ove godine planira tržište opskrbiti s više od 12 tisuća tona ribe, što predstavlja rast proizvodnje za 12 posto u odnosu na prošlu godinu.

Domaće cjepivo

Znanstvenici ističu kako je nutritivna vrijednost uzgojene ribe ista onoj ribe iz ulova. Dr. sc. Snježana Zrnčić, znanstvena savjetnica u Laboratoriju za patologiju riba Hrvatskog veterinarskog instituta i koordinatorica projekta AdriAquaNet za Hrvatski veterinarski institut je kazala da je sa zdravstvenog stajališta uzgojena je riba kvalitetnija. „Ona je pod kontinuiranom veterinarskom kontrolom – od kontrole zdravlja riba u uzgajalištu do provjere zdravstvene ispravnosti ribljih proizvoda. Kako bi se u uzgoju riba izbjegla nepotrebna primjena antibiotika, preporučujemo cijepljenje. Budući da nema komercijalnih cjepiva protiv svih patogenih bakterija, Hrvatski veterinarski institut je kreirao, proizveo i testirao autogena cjepiva koristeći bakterije izdvojene na uzgajalištu partnera. Imamo i alternativu za hranidbu riba u uzgajalištima. Ta se hranidba sada temelji na ribljem brašnu. Riblje brašno moguće je zamijeniti hranom koja sadrži biljne ili životinjske proteine podrijetlom iz nusproizvoda peradarstva ili proteine podrijetlom od odmašćenih ličinki crne vojničke muhe.“

Voditelj projekta AdriAquaNet i profesor na Odjelu za znanost, poljoprivredu i zaštitu okoliša Sveučilišta u Udinama, Marco Galeotti je istaknuo da su u projekt, uz uzgajivače riba u Hrvatskoj i Italiji, bila sa stotinjak istraživača uključena četiri istraživačka centra i tri sveučilišta. Lovro Jurišić, voditelj projekata u sklopu Zajedničkog tajništva Interreg programa Italija – Hrvatska, rekao je da većina prekograničnih projekata služi smanjivanju štetnih posljedica državnih granica na lokalno stanovništvo, no da je ovaj jedinstven po fokusu na plavu ekonomiju i zaštitu mora.

Foto: Bojan Bogdanić

Novosti

Španjolci traže pomoć

Po uzoru na susjednu Italiju, ali i Hrvatsku, Španjolsko nautičko udruženje zahtjeva hitno rasterećenje sektora.

Španjolsko nautičko udruženje ANEN objavilo je nove brojke koje pokazuju da je broj registriranih plovila u odnosu na travanj 2019. pao za 77 posto, odnosno za 37,3 posto u prva četiri mjeseca u godini. Statistički podaci pokazuju da se posljedice pandemije osjete u svim sektorima i podsektorima rekreativne plovidbe bez obzira na veličinu i vrstu plovila. Turistička potražnja za iznajmljivanjem plovila primjerice, je rasla tijekom veljače. Samo taj sektor pao je za 79 posto u travnju, odnosno za 42,9 u prvom kvartalu u odnosu na prošlu godinu.
Čelnik ANEN-a, Carlos Sanlorenzo izjavio je da je cijeli sektor u opasnosti i da zbog akumuliranih gubitaka tijekom ožujka i travnja, kada inače počinje nautička sezona, mogu vizualizirati scenarij kakav je sektor doživio tijekom 2008. godine. Tada je poslovanje palo za gotovo 70 posto, što je rezultiralo većom nezaposlenosti i manjom produktivnosti. Španjolski nautički sektor zahtjeva od države hitnu pomoć kako bi se potaknule aktivnosti i prodaja nautičkih proizvoda i usluga, primjerice u nautičkom turizmu koji u Španjolskoj zapošljava 82 tisuće ljudi. Taj sektor u Španjolskoj privređuje oko 12 milijardi eura godišnje te na taj način utječe i na nacionalnu ekonomiju.

Iz ANEN-a poručuju vlastima da se čim prije uhvate rješavanja tog problema kako bi izbjegli povećanu nezaposlenost u cijelom sektoru – od brodogradnje, sportskih aktivnost, iznajmljivanja, održavanja, popravljanja, školovanja, trgovine i drugih poslova vezanih uz plovidbu i more. Konkretno traže fiskalna rasterećenja kako bi se sektor pokrenuo. Traže da se porez u nautičkom turizmu izjednači s porezima u hotelijerstvu, ugostiteljstvu, kampovima i drugim srodnim sektorima u turizmu, odnosno da se smanji na 10 posto za sve nautičke aktivnosti. Kao što su zahtijevala i hrvatska udruženja nautičkog sektora, i Španjolci navode prednosti nautičkog turizma i aktivnosti vezanih uz more, koje se za razliku od brojnih drugih sektora mogu bez problema odvijati poštujući mjere sigurnosne udaljenosti, bez masovnog okupljanja i s visokom razinom higijenskih uvjeta.
Sanlorenzo je kazao da ne bi smjeli propustiti ovu priliku da podupru sektor turizma koji generira dobar dio španjolskog gospodarstva. „Moramo djelovati sada kako bismo potaknuli potrošnju fiskalnim mjerama, kao što su to poduzeli naši konkurenti u Italiji.” Osim smanjenja poreza na nautičke aktivnosti, predlažu i druge mjere za sportske nautičke aktivnosti i tvrtke poput marina i nautičkih klubova – isključenje ili smanjenje naknada za korištenje javnih dobara, koncesija i sl.

Prema zadnjim podacima, broj plovila između 6 i 8 metara duljine čine 85,2 posto udjela plovila u Španjolskoj, a broj registriranih u prvom kvartalu ove godine smanjen je za 39 posto u odnosu na lani. Što se tiče tipa plovila, najveći pad broja registriranih je zabilježen kod gumenjaka i polugumenjaka, za 50,2 posto. Slijede ih motorna plovila za 40,7 posto i mali gumenjaci za 40,4 posto.
Čarteraško tržište je do veljače pokazivalo sve bolje rezultate, da bi se u potpunosti urušilo do travnja, s padom od 79 posto, odnosno 42,9 posto u prvom kvartalu u odnosu na lani. Broj registriranih plovila za iznajmljivanje između siječnja i travnja također je pao s 385 na 220 u odnosu na 2019. godinu. Priopćenje udruženja ANEN temelji se na Izvještaju tržišta rekreativnih plovila za prvi kvartal 2020., koji je nastao prema službenim podacima Uprave nautičkog tržišta, španjolskog Ministarstva razvoja.

Foto: Facebook Astilleros de Mallorca

Novosti

Druga najbolja godina u SAD-u

Sudeći prema prodaji plovila i usluga u SAD-u, industrija stoji stabilno, a 2020. bi prema svim pokazateljima trebala biti slična protekloj godini, uz blagi rast.

Prošla godina bila je druga najbolja po prodaji plovila unazad 12 godina u SAD-u, izvijestila je organizacija National Marine Manufacturers Association (NMMA). Predviđanja tog udruženja za sljedeću godinu su da će prodaja porasti još dva posto. U SAD-u je počela zimska sezona prodaje za dilere i proizvođače na koju se odnosi gotovo 50 posto ukupne godišnje prodaje. International Boating Industry prenosi izjavu predsjednika NMMA-e Franka Hugelmeyera koji kaže da je 2019. bila godina vrlo slična 2018., s oko 280 tisuća prodanih plovila, a od 2020. godine prema svima pokazateljima očekuju još jednu dobru prodajnu godinu.

Prodaja plovila u kategoriji jet-skija i wake sport plovila u prošloj godini porasla je za 6 posto. Prema dosadašnjim pokazateljima, takav tip plovila najčešće je prvi korak prema kupnji većeg plovila, dok su wake sportovi uglavnom privlačniji mlađoj populaciji i mlađim vlasnicima plovila, što je dobar znak za industriju. U rangu plovila za dnevne izlete od 22 do 33 stope duljine prodaja je porasla za tri posto, odnosno prodano je oko 9000 novih komada. Pad prodaje od 7 posto dogodio se u kategoriji plovila za slatkovodni ribolov sa 69 tisuća prodanih plovila, a negativni trend iz organizacije pripisuju izvansezonskim hladnim i kišovitim vremenskim prilikama.

Stvar srednje klase

Ukupna vrijednost prodaje novih plovila za rekreativnu uporabu, srodnih proizvoda i servisa procijenjena je na 42 milijarde američkih dolara, što je lagani pad u odnosu na godinu ranije, uz što je prodano i 975 tisuća polovnih plovila.

Također zanimljiv podatak je da je u 2019. ukupni broj registracija, oko 11,9 milijuna plovila, ostao gotovo nepromijenjen u odnosnu na godinu ranije. Gotovo 95 posto svih plovila u SAD-u kraće je od 26 stopa, odnosno radi se o plovilima koje se mogu tegliti osobnim automobilom do lokalnih istezališta i dizalica, a prema podacima NMMA 62 posto vlasnika takvih plovila imaju godišnja primanja manja od 100 tisuća dolara, što je pokazatelj da je nautika čvrsto ukorijenjena u potrebe srednje klase.

Novosti

Prihodi rastu dionice padaju

Prihodi rastu, dionice padaju

Nakon objave godišnjih rezultata, vrijednost dionica na burzi tvrtke Beneteau pala je za 12 posto. Iako su godišnji rezultati četvrtu godinu za redom u porastu, uz stabilnu knjigu narudžbi novih plovila, osjećaj na tržištu ipak naginje blago pesimističnijim prognozama. Kako smo nedavno pisali, tvrtku Beneteau očekuju promjene u poslovanju, strukturi kompanije, strategiji proizvodnje i načinu plasiranja proizvoda na tržište, što novi predsjednik Uprave Jerome de Metz smatra nužnim za razvoj tvrtke. Taj njegov medijski istup s velikom dozom kritike bivše uprave u francuskim medijima je okarakteriziran kao tranzicijska vježba novog vodstva, te se upravo njegov posljednji istup pripisuje nepovjerenju na burzovnom tržištu. Podsjetimo, i talijanski brodograditeljski gigant Ferretti nije prošao dobro s burzom ranije ovog mjeseca, kada su početkom listopada najavili pa odustali od dokapitalizacije, ali se pokazalo da je zanimanje puno niže od predviđanja tvrtke.

Prema izvješću Beneteaua, prihodi su u skladu s predviđanjima povećani za 3,8 posto u godini dana s datumom 30. rujna u visini od 1.336 milijuna eura. Prihod od prodaje je u stalnom je porastu od 2,6 posto. Trenutni operativni profit je niži za 6,4 posto, odnosno 82 milijuna eura, što u izvješću tvrtka pripisuje višim naknadama i provizijama. U godišnjem izvješću citiran je predsjednik Uprave Jérôme de Metz, čime opravdava svoj nedavni istup kazavši da je snažan rast tijekom proteklih godina vodio do značajnog povećanja naših investicija i manje operativne efikasnosti, što se očituje u rezultatima 2019. godine. Dodaje da multicipiranost brendova i modela jest njihova snaga i da se time diverzificira njihova globalna ponuda, ali da je također izvor kompleksnosti. Prihod od prodaje brodova dosegao je 1.144 milijuna eura, odnosno porastao je 4,6 na valu trendova i bujajućeg tržišta izvanbrodskih motora, monotrupnih i višetrupnih brodova u Europi i Sjevernoj Americi. Prodaja motornih plovila preko 18 metara je u padu, kao i prodaja općenito u drugim geografskim područjima.

Promjena strategije

Beneteau poručuje da su samopouzdani u vidu nadolazeće fiskalne godine. Na kraju listopada o.g. objavljena je knjiga narudžbi i sudeći prema njima, posla će biti, no da bi se posao napravio, bit će im potrebna financijska injekcija. I dok novo vodstvo najavljuje da će novi strateški plan objaviti 29. travnja iduće godine, u međuvremenu gube povjerenje investitora nakon objave godišnjeg izvješća. Jučer ujutro vrijednost dionica na tržištu pala je na 8,66 eura, odnosno na razinu koju je imala početkom rujna, prije svih važnih sajmova odnosno neslužbenog završetka i pretpočetka nove nautičke sezone.

Novosti

Sjajan početak u Biogradu

U odličnoj atmosferi i sunčanim vremenom otvoren je 21. Biograd Boat Show. Sajam nudi šaroliku ponudu plovila i popratnog sadržaja. Iako dominiraju motornjaci od malih gumenjaka, plastičnih i drvenih barki za dnevne izlete, izloženi su i ozbiljni primjerci jahti, katamarana, jedrilica, gospodarskih plovila i nautičkih alata. Uz plovila, na sajmu je izložen i solidan izbor opreme i usluga, sportskih rekvizita i štandovi tvrtki srodnih s nautičkim poslom. Ono što je ove godine velika novost je B2B događaj Croatia Charter Expo, gdje će se mnogobrojne male i velike čarteraške tvrtke sastati s agentima, agencijama, promotorima, dealerima i dobavljačima bliskim čarteraškom poslovanju. Svečanosti otvorenja prisustvovali su brojni važni uzvanici iz nautičkog sektora, te predstavnici tijela javne uprave, a čast službenog otvorenja sajma pripala je predsjednici RH, Kolindi Grabar Kitarović.

Panel rasprava o nautičkom čarteru

Prije službenog dijela otvorenja sajma održano je zanimljivo sučeljavanje na temu nautičkog čartera u Hrvatskoj. Panel raspravu vodio je glavni urednik Mora, Braslav Karlić, a uz njega, govornici su bili državni tajnik Ministarstva turizma Tonči Glavina, pomoćnik Ministra mora, prometa i infrastrukture, Anđelko Petrinić, zatim Saša Petrinić iz HTZ-a, direktorica vodeće platforme za booking management čarter tvrtki, MMK, Martina Heršak, predsjednik udruge čartera Paško Klisović, te Alen Rukavina iz Lučke Kapetanije Zadar. Razgovaralo se o brojkama, izazovima, prednostima i nedostacima industrije nautičkog čartera u Hrvatskoj. Primjetno je bilo neslaganje oko evidentnih brojki kojima raspolaže javna uprava u odnosu na realni sektor, pa je jasno i rasprava bila interesantna, uz različite poglede na problematiku s kojom se suočavaju privatnici u poslovanju. Dok je ministarstvima važan rast broja gostiju, privatni sektor upozorava na neregulirano tržište, problem dumpinga cijena zbog čega bi se brojne tvrtke mogle naći u problemu. I dok realni sektor nudi realna rješenja primjerima država koje nam konkuriraju, poput Grčke, Turske, Italije, Španjolske, iz Ministarstva turizma poručuju kako rade na tome. Zatim predstavnici realnog sektora upozoravaju na nedostatak gostiju iz najjačih emitivnih tržišta SAD-a i Skandinavije, te onog bližeg, Francuske, iz Ministarstvo turizma na to poručuju da rade na promociji, promotivnim video sadržajima, dovođenju influencera i stranih novinara. Panel rasprava malo se odužila iako je jasno da je bila prekratka, jer su otvorene tek neke od problematičnih tema. Iz Ministarstva mora pak poručuju da je u tijeku izrada plana izrade strategije, što daje naslutiti da će strategija ugledati svjetlo dana za godinu ili dvije. Pitanje je što će se u međuvremenu dogoditi s tržištem, gospodarstvom općenito, te s liderskom pozicijom hrvatske čarteraške industrije u odnosu na glavne konkurentske destinacije Grčke i Turske.

Dobra prognoza

Do kraja tjedna možemo očekivati još brojna zanimljiva događanja i konferencije nautičkog sektora, sastanke udruženja marina, čartera, važnih poslovnih susreta i svakako dobru atmosferu tijekom sajma. Izložbeni kapaciteti rasprodani su tjedan dana prije početka sajma, a vremenska prognoza za sad ide u korist Biograd Boat Showu, pa je za očekivati da će posjećenost biti dobra.

MORE Sajmovi

Cannes Yachting Festival

Graditelji jahti godine broje poput đaka. Za njih ona počinje u rujnu, a završava u srpnju kad se obično isporuče posljednji brodovi naručeni za tu sezonu. Onda krenu na zasluženi kolovoški odmor. Oni koji ostanu na kakvom dežurstvu ili se ranije vrate imaju zadatak do visokog sjaja dovesti najnovija plovila iz game namijenjene izlaganju na jesenskim sajmovima koji označavaju start novog ciklusa gradnje i potrage za kupcima. A zvono koje označava početak te brodograditeljske školske godine zvoni na Yachting Festivalu Cannes, već dulje od desetljeća, otkad je preoteo primat đenoveškom sajmu, najvažnijoj priredbi te vrste. Na nju se dovodi najveći broj novih brodova, a kad nakon šest dana završi već se dade prilično dobro prognozirati što će se u prodajnom smislu događati do sljedećeg ljeta. Jer Cannes je bogat brojem potencijalnih kupaca i iz njihovog ponašanja se dade dosta toga naslutiti. Ove je godine to bilo tim važnije jer glasovi pa i nagovještaji neke nove krize već su mjesecima u javnom i medijskom prostoru. Pa je Cannes bio idealno mjesto za provjeru. Jer znate onu, kad je kriza na vratima štedim na novom Rolexu, Porscheu i jahti…

Više pročitajte u novom broju Mora.

MORE Sajmovi

Genova na dobroj ruti prema 60.

Godinama je slovio kao gubitnik, a sada četvrtu godinu za redom 59. Salone Nautico di Genova izranja nakon potonuća izazvanog ekonomskom i gospodarskom krizom o kojoj se još uvijek potiho govori, ali sa zadrškom jer more ljudi na ovogodišnjem sajmu i rekordna posjećenost za prvu subotu sajma govori da je s tom pričom o krizi završeno. Događaj je ove godine raprodao predviđene kapacitete i okupio 986 izlagača iz 28 zemalja i 5 kontinenata, prostire se na preko 200 tisuća kvadratnih metara na moru i na suhom gdje je izloženo preko 1000 brodova. S ukupno 186.000 posjetitelja, Genova je definitivno izgradila nove temelje na kojima čvrsto stoji i razvija se u smjeru gdje drugi veliki europski sajmovi uglavnom ne zalaze u toj mjeri, a to su mala i srednja brodogradnja po mjeri najvećeg broja nautičara. Iako je na sajmu izloženo i puno većih primjeraka jahti, najveći broj plovila odnosi se na male i srednje gumenjake, glisere, brodice, jedrilice i katamarane od 6 do 15 metara. Uspoređujući fotografije sajma u najboljim danima i sada, jasno je da još nije povratio stari sjaj, no vidljivo je i to da se sajam mijenja i da je pronašao novu nišu na tržištu. Dodamo li tome uzastopni rast male brodogradnje u Italiji i stabilnu prodaju i broj potpisanih leasing ugovora, nema sumnje da će iduća godina biti u plusu. Takvo tržište itekako je zanimljivo hrvatskim izlagačima.

Više pročitajte u novom broju Mora.