header1_0
Novosti

Prihodi rastu, dionice padaju

Nakon objave godišnjih rezultata, vrijednost dionica na burzi tvrtke Beneteau pala je za 12 posto. Iako su godišnji rezultati četvrtu godinu za redom u porastu, uz stabilnu knjigu narudžbi novih plovila, osjećaj na tržištu ipak naginje blago pesimističnijim prognozama. Kako smo nedavno pisali, tvrtku Beneteau očekuju promjene u poslovanju, strukturi kompanije, strategiji proizvodnje i načinu plasiranja proizvoda na tržište, što novi predsjednik Uprave Jerome de Metz smatra nužnim za razvoj tvrtke. Taj njegov medijski istup s velikom dozom kritike bivše uprave u francuskim medijima je okarakteriziran kao tranzicijska vježba  novog vodstva, te se upravo njegov posljednji istup pripisuje nepovjerenju na burzovnom tržištu. Podsjetimo, i talijanski brodograditeljski gigant Ferretti nije prošao dobro s burzom ranije ovog mjeseca, kada su početkom listopada najavili pa odustali od dokapitalizacije, ali se pokazalo da je zanimanje puno niže od predviđanja tvrtke.

Prema izvješću Beneteaua, prihodi su u skladu s predviđanjima povećani za 3,8 posto u godini dana s datumom 30. rujna u visini od 1.336 milijuna eura. Prihod od prodaje je u stalnom je porastu od 2,6 posto. Trenutni operativni profit je niži za 6,4 posto, odnosno  82 milijuna eura, što u izvješću tvrtka pripisuje višim naknadama i provizijama. U godišnjem izvješću citiran je predsjednik Uprave Jérôme de Metz, čime opravdava svoj nedavni istup kazavši da je snažan rast tijekom proteklih godina vodio do značajnog povećanja naših investicija i manje operativne efikasnosti, što se očituje u rezultatima 2019. godine. Dodaje da multicipiranost brendova i modela jest njihova snaga i da se time diverzificira njihova globalna ponuda, ali da je također izvor kompleksnosti. Prihod od prodaje brodova dosegao je 1.144 milijuna eura, odnosno porastao je 4,6 na valu trendova i bujajućeg tržišta izvanbrodskih motora, monotrupnih i višetrupnih brodova u Europi i Sjevernoj Americi. Prodaja motornih plovila preko 18 metara je u padu, kao i prodaja općenito u drugim geografskim područjima.

Promjena strategije

Beneteau poručuje da su samopouzdani u vidu nadolazeće fiskalne godine. Na kraju listopada o.g. objavljena je knjiga narudžbi i sudeći prema njima, posla će biti, no da bi se posao napravio, bit će im potrebna financijska injekcija. I dok novo vodstvo najavljuje da će novi strateški plan objaviti 29. travnja iduće godine, u međuvremenu gube povjerenje investitora nakon objave godišnjeg izvješća. Jučer ujutro vrijednost dionica na tržištu pala je na 8,66 eura, odnosno na razinu koju je imala početkom rujna, prije svih važnih sajmova odnosno neslužbenog završetka i pretpočetka nove nautičke sezone.

naslovna
Novosti

U odličnoj atmosferi i sunčanim vremenom otvoren je 21. Biograd Boat Show. Sajam nudi šaroliku ponudu plovila i popratnog sadržaja. Iako dominiraju motornjaci od malih gumenjaka, plastičnih i drvenih barki za dnevne izlete, izloženi su i ozbiljni primjerci jahti, katamarana, jedrilica, gospodarskih plovila i nautičkih alata. Uz plovila, na sajmu je izložen i solidan izbor opreme i usluga, sportskih rekvizita i štandovi tvrtki srodnih s nautičkim poslom. Ono što je ove godine velika novost je B2B događaj Croatia Charter Expo, gdje će se mnogobrojne male i velike čarteraške tvrtke sastati s agentima, agencijama, promotorima, dealerima i dobavljačima bliskim čarteraškom poslovanju. Svečanosti otvorenja prisustvovali su brojni važni uzvanici iz nautičkog sektora, te predstavnici tijela javne uprave, a čast službenog otvorenja sajma pripala je predsjednici RH, Kolindi Grabar Kitarović.

Panel rasprava o nautičkom čarteru

Prije službenog dijela otvorenja sajma održano je zanimljivo sučeljavanje na temu nautičkog čartera u Hrvatskoj. Panel raspravu vodio je glavni urednik Mora, Braslav Karlić, a uz njega, govornici su bili državni tajnik Ministarstva turizma Tonči Glavina, pomoćnik Ministra mora, prometa i infrastrukture, Anđelko Petrinić, zatim Saša Petrinić iz HTZ-a, direktorica vodeće platforme za booking management čarter tvrtki, MMK, Martina Heršak, predsjednik udruge čartera Paško Klisović, te Alen Rukavina iz Lučke Kapetanije Zadar. Razgovaralo se o brojkama, izazovima, prednostima i nedostacima industrije nautičkog čartera u Hrvatskoj. Primjetno je bilo neslaganje oko evidentnih brojki kojima raspolaže javna uprava u odnosu na realni sektor, pa je jasno i rasprava bila interesantna, uz različite poglede na problematiku s kojom se suočavaju privatnici u poslovanju. Dok je ministarstvima važan rast broja gostiju, privatni sektor upozorava na neregulirano tržište, problem dumpinga cijena zbog čega bi se brojne tvrtke mogle naći u problemu. I dok realni sektor nudi realna rješenja primjerima država koje nam konkuriraju, poput Grčke, Turske, Italije, Španjolske, iz Ministarstva turizma poručuju kako rade na tome. Zatim predstavnici realnog sektora upozoravaju na nedostatak gostiju iz najjačih emitivnih tržišta SAD-a i Skandinavije, te onog bližeg, Francuske, iz Ministarstvo turizma na to poručuju da rade na promociji, promotivnim video sadržajima, dovođenju influencera i stranih novinara. Panel rasprava malo se odužila iako je jasno da je bila prekratka, jer su otvorene tek neke od problematičnih tema. Iz Ministarstva mora pak poručuju da je u tijeku izrada plana izrade strategije, što daje naslutiti da će strategija ugledati svjetlo dana za godinu ili dvije. Pitanje je što će se u međuvremenu dogoditi s tržištem, gospodarstvom općenito, te s liderskom pozicijom hrvatske čarteraške industrije u odnosu na glavne konkurentske destinacije Grčke i Turske.

Dobra prognoza

Do kraja tjedna možemo očekivati još brojna zanimljiva događanja i konferencije nautičkog sektora, sastanke udruženja marina, čartera, važnih poslovnih susreta i svakako dobru atmosferu tijekom sajma. Izložbeni kapaciteti rasprodani su tjedan dana prije početka sajma, a vremenska prognoza za sad ide u korist Biograd Boat Showu, pa je za očekivati da će posjećenost biti dobra.
fotka 1 fotka 2

cannes1
MORESajmovi

Graditelji jahti godine broje poput đaka. Za njih ona počinje u rujnu, a završava u srpnju kad se obično isporuče posljednji brodovi naručeni za tu sezonu. Onda krenu na zasluženi kolovoški odmor. Oni koji ostanu na kakvom dežurstvu ili se ranije vrate imaju zadatak do visokog sjaja dovesti najnovija plovila iz game namijenjene izlaganju na jesenskim sajmovima koji označavaju start novog ciklusa gradnje i potrage za kupcima. A zvono koje označava početak te brodograditeljske školske godine zvoni na Yachting Festivalu Cannes, već dulje od desetljeća, otkad je preoteo primat đenoveškom sajmu, najvažnijoj priredbi te vrste. Na nju se dovodi najveći broj novih brodova, a kad nakon šest dana završi već se dade prilično dobro prognozirati što će se u prodajnom smislu događati do sljedećeg ljeta. Jer Cannes je bogat brojem potencijalnih kupaca i iz njihovog ponašanja se dade dosta toga naslutiti. Ove je godine to bilo tim važnije jer glasovi pa i nagovještaji neke nove krize već su mjesecima u javnom i medijskom prostoru. Pa je Cannes bio idealno mjesto za provjeru. Jer znate onu, kad je kriza na vratima štedim na novom Rolexu, Porscheu i jahti…

Više pročitajte u novom broju Mora.

cannes2

canes3

genova1
MORESajmovi

Godinama je slovio kao gubitnik, a sada četvrtu godinu za redom 59. Salone Nautico di Genova izranja nakon potonuća izazvanog ekonomskom i gospodarskom krizom o kojoj se još uvijek potiho govori, ali sa zadrškom jer more ljudi na ovogodišnjem sajmu i rekordna posjećenost za prvu subotu sajma govori da je s tom pričom o krizi završeno. Događaj je ove godine raprodao predviđene kapacitete i okupio 986 izlagača iz 28 zemalja i 5 kontinenata, prostire se na preko 200 tisuća kvadratnih metara na moru i na suhom gdje je izloženo preko 1000 brodova. S ukupno 186.000 posjetitelja, Genova je definitivno izgradila nove temelje na kojima čvrsto stoji i razvija se u smjeru gdje drugi veliki europski sajmovi uglavnom ne zalaze u toj mjeri, a to su mala i srednja brodogradnja po mjeri najvećeg broja nautičara. Iako je na sajmu izloženo i puno većih primjeraka jahti, najveći broj plovila odnosi se na male i srednje gumenjake, glisere, brodice, jedrilice i katamarane od 6 do 15 metara. Uspoređujući fotografije sajma u najboljim danima i sada, jasno je da još nije povratio stari sjaj, no vidljivo je i to da se sajam mijenja i da je pronašao novu nišu na tržištu. Dodamo li tome uzastopni rast male brodogradnje u Italiji i stabilnu prodaju i broj potpisanih leasing ugovora, nema sumnje da će iduća godina biti u plusu. Takvo tržište itekako je zanimljivo hrvatskim izlagačima.

Više pročitajte u novom broju Mora.

genova3

genova2