ELAN1
MORETestovi

Test Elan E6

Pretpremijerno testiranje novog Elana E6 sa Željkom Perovićem Huckom popraćeno pokaliptičnom kulisom magle ispred Portoroža

Nekoliko dana uoči testiranja Elan Yachts virtualno je predstavio novu jedrilicu Elan E6. Reputacija brodogradilišta, arhitekata i dizajnera koji su je stvarali obećavala je da će nas na rivi u Portorožu dočekati krasna jedrilica, sposobna izmamiti osmjeh na lice i probuditi uzbuđenje i kod onih koji ovakve testove rade već godinama. Čitavim putem od Zagreba prema slovenskoj obali pratio nas je dobar vjetar, obećavajući za test koji smo krenuli obaviti. Ali, kako smo se primicali Kopru, zastave i grane uz cestu jedva su se micale, a more se zrcalilo od bonace. Pomislili smo da nam se priroda narugala i da danas nećemo jedriti. Obeshrabrenje nije trajalo dugo jer čim smo prošli Piranski poluotok, vidjeli smo da u Portorožu puše solidan jugozapadnjak. (…) Slovensku obalu i nas okruživala je apokaliptična kulisa koju je priredila gusta magla, a vjetar je odnekud s obale nosio i miris dima.

ELAN3

Požurili smo čim prije isploviti, da nam vjetar kojim slučajem ne iščezne. Imali smo sreće, jer se zadržao i pojačao, tako da smo guštali dobrih 5-6 sati u jedrenju. Orca, mezzonave, krma, orca, krma, orca… More je iz perspektive pratećeg broda bilo relativno nemirno, što se na Elanu E6 nimalo nije dalo naslutiti. Jedrilica se kroz valove probija kao strijela, a dobro izbalansiran trup u kombinaciji s dostatnim jedriljem, lijepo je ubrzava čim se podigne glavno jedro. Kad smo odmotali genovu, jedrilica se prilično nagnula, poletjela i zaorcala u smjeru Venecije. Da nas obaveze ne vežu, rado bismo produžili na kakvu dvotjednu đitu gdjegod, jer ovo je “ocean going“ jedrilica za ozbiljno jedrenje. (…) Više pročitajte u 265. broju Mora.

Testirali: Željko Perović Huck i ekipa Mora
Snimio: Teo Marević

 

FIRST1
MORETestovi

Test First 36

Dugoočekivanog Beneteauovog regatnog krstaša isprobali smo nekoliko dana prije njegovog službenog predstavljanja

Beneteau Firsta 36 najavljivali smo odavno, a sad smo konačno dočekali da njime i zajedrimo, i to među prvima u svijetu, na prvom sagrađenom primjerku. Značajnom iz mnogo razloga. Od toga da se Beneteau ovom jedrilicom vraća ambicioznim jedriličarima koji nemaju neograničene fondove za kupnju jedrilice, a ipak žele ozbiljan brod s kojim se na duge plovidbe može otputiti šest pa i osam odraslih osoba pa do činjenice da je to prva veća jedrilica koja je izašla iz pogona slovenskog Seascapea kojemu je Beneteau povjerio gradnju i brigu o svim Firstovima do 40 stopa.

FIRST3

Ne bez razloga jer tvrtka tog tipa, veličine i posvećenosti može daleko veću pažnju posvetiti inovacijama, unapređivanjima i svim brojnim detaljima koji na kraju određuju uspjeh neke jedrilice nego gigant koji gradi tisuće brodova. Naša morska ekipa u sastavu Huck, Braslav i Teo imala je Firsta 36 na raspolaganju čitav dan, a pred Izolom je puhao stabilan maestral jačine uglavnom oko 10 čvorova s povremenim refulima koji bi dosegli i 16 čvorova. Ali prije negoli opišemo brod i njime zajedrimo, nešto i o tomu što su njegovi tvorci htjeli postići. Pogledamo li tko je sve sudjelovao u razvoju, lako ćemo zaključiti da su i ciljevi bili zahtjevni. (…) Više pročitajte u 265. broju Mora.

Testirali Željko Perović Huck i ekipa Mora
NAPISAO Braslav Karlić
Snimio Teo Marević

FIRST2

Saxdor320_1
MORETestovi

Test Saxdor 320 GTO

Ova atraktivna višenamjenska finska jurilica s motorima od 600 KS dostiže brzinu od 55 čvorova, prima devet putnika, a zahvaljujući Mercury JPO sistemu vrlo je zahvalna za potpune početnike

Finsko brodogradilište Saxdor Yachts s bazom u Helsinkiju počelo je s radom prije samo dvije godine, no u rekordnom roku njihova inovativna plovila za sport i razonodu prodrmala su nautičku branšu, a u tvorničkim pogonima u poljskome Elku ne uspijeva se proizvesti dovoljno brodova da bi se namirio izniman interes kupaca. Saxdor se tržištu prvo predstavio šestmetarskim gliserom 200 Sport, a lani je premijerno predstavljen i drugi, puno ambiciozniji projekt s modelom 320, brodom intrigantnog koncepta i sjajnoga dizajna te prepoznatljive skandinavske filozofije.

Saxdor320_2

Osnivač i glavni dizajner Saxdora je Sakari Mattila, koji je bio jedan od utemeljitelja brodogradilišta Axopar, a također je radio za finske brendove Aquador i XO. Već na prvi pogled jasno je da novi Saxdor 320 baštini dobitnu formulu koju smo vidjeli na brodovima Axopar: riječ je sportskom, vrlo brzom walk-around gliseru s izvanbrodskim motorima, inovativnog stepenastog trupa i atraktivnog dizajna, s T-krovićem i centralno smještenom upravljačkom pločom, obiljem pametnih rješenja u kokpitu i sasvim pristojnom kabinom s dva ležaja u potpalublju.

Napisao: Lari Lulić
Snimio: Juraj Vrpcić

elan e6 more test
Novosti

Uzbudljivo jedrenje u Portorožu

Prvi smo imali priliku testirati Elan E6, jedrilicu koja nas je ugodno iznenadila elegantnom linijom i performansama

Jučerašnji dan proveli smo u premijernom testiranju nove Elanove perjanice E6. Na testu nam se uz predstavnike iz Elana pridružio i poznati jedriličar Željko Perović Huck, a uvjeti su bili savršeni za ovu ozbiljnu regatnu ljepoticu. Ova moćna i brza jedrilica nastala je u suradnji Elanova kućnog tima s Humphreys Design Studiom koji su u prošlosti napravili nekolicinu Elanovih uspješnica.

U dizajnu interijera i eksterijera pridružio im se čuveni Pininfarina studio poznat po dizajnu brojnih sportskih brendova i nekolicine jahti, koji su E6 udahnuli zaista oku ugodne linije, komfor i svježinu. Elan Yachts je tvrtka koja proizvodi brodove preko sedam desetljeća, te spada među pionire i vodeće kad je u pitanju moderna brodogradnja. Da bi postigli najviše moguće standarde angažirali su i stručnjake specijalizirane tvrtke za kompozit, Gurit, s kojima su razvijali kompozite idealne čvrstoće i optimizirali masu brodice.

U razvoj su bili uključeni i jedriličari s olimpijskim iskustvom, a čitav proces razvoja i gradnje omogućio im je stvoriti jedrilicu za udoban i uzbudljiv doživljaj jedrenja, za iskusne jedriličare. Više o testu pročitajte u nadolazećem, 265. broju Mora, a do tada uživajte u kratkom videu koji smo vam priredili.

Napisao i snimio: Teo Marević

c10-1
MORETestovi

Test Code 10

S Dušanom Puhom i međunarodnim društvom testirali smo karbonsku regatnu Mađaricu slovenskog dizajnera Andreja Justina

Naš prijatelj Andrej Justin još nas je početkom ljeta pozvao da malo zajedrimo ovom friško dovršenom regatnom jedrilicom kad je prvi put dotakla more u Izoli. Ali kako smo u to doba boravili na jugu Jadrana a Code 10 ubrzo su otpremili na Balaton, prilika je propala. Nova se ukazala par dana nakon ovogodišnje Barcolane na kojoj su bura i organizatori otkazali regatu za sve manje jedrilice uključujući i klasu u kojoj se mješovita slo­vensko-mađarska posada kanila njome natjecati. Tako smo unaprijed ostali uskraćeni za njihovo iskustvo jer Barcolana je trebala biti njen prvi pravi ispit na moru. Jedrilica koju inače gradi mađarski brodograditelj Code Yachts (u gami ima i prvijenac Code 8 sagrađen već u nekoliko primjeraka) namijenjena je i natjecanjima na jezerima, ponajprije na Balatonu, na kojem vrijede prilično posebni uvjeti slabog vjetra i prosječne dubine od svega 3,5 metra dok bi s nešto dubljim gazom i izmijenjenim sail planom trebala biti vrlo konkurentna i na moru. Brodogradilištu je cilj uspjeti među regatnim jedriličarima, oformiti i neku manju one design flotu i naravno već sljedeće godine doći do proizvodnje od tridesetak modela Code 8 i Code 10.

c10-2

Kad su ovakve jedrilice u pitanju, obično glavnu riječ u njihovom isprobavanju ima naš Željko Perović Huck, ali kako baš tog dana kad nam je Code 10 bio na raspolaganju nije bio u Sloveniji sjetili smo se još jednog našeg starog prijatelja, legendarnog slovenskog jedriličara Dušana Puha. Jedan telefonski poziv i sve je bilo dogovoreno. (…) Više pročitajte u 264. broju Mora.

Priredilo: Uredništvo Mora
Testirali: Dušan Puh, Marijan Matevljič i Braslav Karlić
Snimio: Teo Marević

Cox 300
Novosti

TEST CXO300 dizelske zvijeri

Testirali smo novi COX Powertrain CXO300, dizelski izvanbrodski motor i iznenadili se performansama

Izvanbrodski motori s preko 150 konjskih snaga smatraju se snažnim motorima, te uvijek bez iznimke pružaju zabavu na testu. Zbog sve veće popularnosti tržište se orijentiralo prema toj vrsti pogona, pa su ih počele koristiti i vrste brodica koje su dotad bile rezervirane za ugradbene motore. Na valu popularnosti, svi međunarodni brendovi nastoje ponuditi brže, bolje, lakše, ljepše, štedljivije, tiše, glasnije… pa je sada gotovo postalo pravilo da na testu novih brodica preko 8 metara imamo barem po jednu mrcinu s tristotinjak konjskih snaga. Istovremeno, u svijetu su sve glasnije kritike protiv snažnih motora zbog uzaludnog trošenja goriva i pretjerane emisije štetnih plinova, pa se u mnogim državama cestovna vozila s dizelskim motorima etiketiraju kao prljava. Taj se pritisak seli i na rekreativnu plovidbu, koja ima i dodatnu negativnu konotaciju zbog riječi “rekreativna” što se nerijetko tumači kao uzaludno.

Usred svega toga pojavio se COX Powertrain Ltd. i njihov novi CXO300, dizelski izvanbrodski motor i pomeo konkurenciju performansom. Na sajmu u Genovi testirali smo par ovih mrcina i ukratko, oduševili se. Test smo radili na robusnom talijanskom gumenjaku Heaven 30 dugom 9,5 m. Riječ je o brodici s tvrdim trupom, pneumatskim opasačem, kabinom s dvostrukim ležajem u centralnoj konzoli, velikom polukružnom klupom i vanjskim barom u kokpitu, te prostranim sunčalištem na provi. Brodica je prilično teška s obzirom na to da je riječ o gumenjaku. Skiper nas je pitao jesmo li spremni i nakon mog potvrdnog odgovora, putem mobilne aplikacije upalio najprije jedan, pa drugi motor. Obukli smo pojaseve za spašavanje i potpisali dokument u kojem piše da pristajemo ići na vlastitu odgovornost. Taj trenutak je malo zastrašujući znajući da upravo izlazimo na prilično neugodno i visoko more sa 600 konjskih snaga na krmenom zrcalu.

Jedini dizelaš za tu namijenu

Zbog prirode posla, često se susrećemo sa snažnim motorima. Osjećaj, nakon što gurnemo ručicu “gasa” prema naprijed najsličniji je uzlijetanju avionom. Međutim, kada smo dostigli brzinu pri kojoj se brodica odvajala od mora na svakom idućem valu i nastavljala se kretati kao da prolazimo kroz oblake, bez stotinke usporavanja, nešto je što je teško usporediti bilo s čime. Da kojim slučajem nemamo oči i uši, ne bismo primijetili da se krećemo po valovima preko jednog metra visine brzinom od preko 35 čvorova, a motori pritom troše oko 75 litara goriva na sat. To je ono uzbuđenje pomiješano s nevjericom koje vam izmamljuje osmjeh na lice. Ali. Riječ je o paru motora čija cijena zajedno prelazi sto tisuća eura.

COX CXO300 moderan je izvanbrodski dizelski motor napravljen na 4,4-litarskom aluminijskom bloku motora. Ono što ga u startu razdvaja od švedskog dizelskog rođaka OXE, čija je imena izuzetno lako pomiješati, položaj je glave motora. Dok Šveđanin ima horizontalno smještenu glavu motora i dva kuta prijenosa od 90 stupnjeva, COX je tu sličniji modernim usporedivim benzinskim motorima, s vertikalno izmještenom glavom direktno na prijenos, s jednim kutem od 90 stupnjeva. To je ujedno i jedini motor na tržištu koji je u cijelosti napravljen iznova za upotrebu u izvanbrodskom motoru, za razliku od drugih dosadašnjih proizvođača dizelskih motora koji su u izvanbrodsko kućište smjestili prerađene motociklističke motore, ili čiji se dijelovi u 95 posto poklapaju s njihovom benzinskom braćom. Prednosti dizela nad benzinom kao goriva na brodu su prije svega sigurnosne, no i veća autonomija na istu količinu goriva.

Konkurencija upola jeftinija

Proizvođač ovih motora ističe da je riječ o i do 25 posto efikasnijim motorima od benzinskih motora usporedive snage. Prema usporednom testu na Axopar 37 koje je obavio britanski nautički magazin Motor Boat & Yachting, par CXO300 pri optimalnoj brzini od 30 čvorova ostvaruje domet od 287 nautičkih milja, dok par Mercury V8 300 pri optimalnoj brzini od 31 čvora ostvaruje 196 nautičkih milja dometa. Isti COX duo na 1000 okretaja u minuti pruža 7,2 čvorova brzine i 520 Nm dometa, par Mercuryja istu brzinu postiže s 1500 okretaja i ostvaruje 236 Nm dometa. Na maksimalnom broju okretaja COX vrti 4000 puta u minuti i ostvaruje brzinu od 46,3 čvorova, a usporedivi par na 6000 okretaja 43,6 čv.

Prema podacima COX Powertraina, CXO300 razvija 300 konjskih snaga između 2500 i 3000 okretaja u minuti, s okretnim momentom 650 Nm, dok usporedivi konkurentni benzinci razvijaju oko 515 Nm na idealnim okretajima. Ali spomenute performanse dolaze s cijenom. Novi CXO300 iznosi 47 tisuća eura bez PDV-a, dok konkurentski brendovi Mercury i Yamaha nude benzinske motore s 300 konjskih snaga po upola manjoj cijeni. S druge strane, Cox Powertrain koji je ove motore navodno razvijao više od jednog desetljeća, tvrdi da su njihovi motori tri puta dugotrajniji od konkurencije, a to će vrijeme pokazati. Drugo, pitanje je kako će COX odgovoriti na izrazito zahtjevan segment posla – servis i after market prodaju, odnosno logistiku i potporu klijentima u čemu će jako teško dostići Mercury i Yamahu.

COX300 2 cox300 3

Napisao i snimio: Teo Marević

(originalno objavljeno u tiskanom izdanju Mora, br. 262)

isla-1
MORETestovi

Fountaine Pajot Isla 40

Proveli smo jesensko popodne na novom modelu francuskog pionira katamarana, stvorenom za krstarenje među otocima i guštanje u moru, suncu i tišini.

Isla 40 najavljena je prošle godine kao najmanji od ukupno 7 modela iz portfelja ovog francuskog brenda iz La Rochellea koji se proteže na brodice duljine od 40 do 67 stopa. U portfelju je zamijenila bivšu uspješnicu Lucia 40, ali brodograditelj nije redizajnirao stari, već napravio potpuno novi model po uzoru na linije novih većih modela, ponajviše na model Elba 45. Fountaine Pajot je brodogradilište katamarana s neupitnim pedigreom, jedni su od pionira u brodogradnji modernih cruising katamarana, kako motornih tako i jedrilica. Ujedno su i najveće brodogradilište za tu vrstu plovila.

isla-2

Za razliku od nekih brendova koji se u segmentu cruising katamarana natječu u prostoru i katovima, što nerijetko prelazi granicu ukusa, Fountaine Pajot ipak nudi karakteristike za one koji vole plovidbu na jedra. Tome je predodređen raspored na palubi. Počevši s golemim glavnim jedrom što su dizajneri studija Berret-Racoupeau Yacht Design na Isla 40 uspjeli postići kontra modernim potezom, tako što su jarbol izmaknuli maksimalno prema naprijed. Time je ostvarena veća duljina buma, a glavno jedro je dodatnu površinu dobilo tzv. square topom i iznosi 59 m², dok se genova prostire na “tek” 36 m². U opciji se nudi i instalacija stakloplastičnog baštuna što otvara mogućnost podizanja genakera.

Svi konopi vode u kokpit

Pozicija skipera iznimno je važna na katamaranu jer, za razliku od monotrupaca, katamarani nerijetko imaju problem s pregledom mrtvih kuteva. To su na Isla 40 riješili pozicioniranjem skipera na međurazinu. Zbog toga skiper ima pregled nad svim kutevima. Posebno je zanimljivo riješen problematični lijevi krmeni kut. Iznad kormila su svi gindaci, tri vinča, stoperi, a u dobro zaštićenom kokpitu nalaze se i uređaji za navigaciju, kompas, prostrano sjedalo, spremište za konope i ostalo.

isla-3

Budući da Isla ima samo glavno jedro i roll genovu, nema previše filozofije s riggingom. Škota od genove se i za jednu i za drugu stranu kontrolira iz skiperske pozicije na desnoj strani brodice, a lijevi konop je diskretno proveden vodilicom ispod razine hardtopa i izlazi tik pred vinčeve. Na obje strane hardtopa nalaze se i mali klizači, za nešto preciznije namještanje škote genove. (…) Više pročitajte u 263. broju Mora.

Piše: Teo Marević
Foto: Marin Srzić

sax1
MORETestovi

Saxdor 200 Sport

Sa 115 KS postiže 36 čvorova bez problema. Malen, brz, agilan gliser bez skrivenih nedostataka blag je za džep i pruža relativno zadovoljstvo i funkcionalnost

Ovaj mali hit gliser planiramo testirati već neko vrijeme, ali nekako nam se uvijek nešto ispriječilo. Konačno nam je raspored dozvolio, pa smo se sredinom studenog zaputili do Splita gdje nas je čekao Saxdor 200 Sport. Gliser je moderan, povoljan i dobro se ponaša na moru. Otprilike recept za komercijalni uspjeh i za pokupiti nagrade, a ovaj mali Saxdor do sad je prikupio tri relevantne europske nagrade — Bob Award 2020, European Powerboat of the Year 2021 te Motor Boat Award 2021.

sax2

Čim smo izašli iz Sportske lučice Mornar, primijetili smo da je gliser udoban. Već po izlasku iz Splitske luke oko nas su bili valovi motornih brodica i trajekta, pa nam je Saxdor 200 Sport odmah demonstrirao da je sposoban držati ravnotežu i kada se jedva kreće.

Pod Sustipanom smo blago dali gasa prema Institutu na vrhu Marijana. Tamo smo se našli začas, a stabilnost ove prilično male brodice dodatno nas je iznenadila. Napravili smo par đireva u Kaštelanskom zaljevu na umjerenom gasu valjajući se preko vlastitih valova, a onda testirali i krajnju brzinu. Ovaj 5,94 m dugi gliserčić sa samo 115 konjskih snaga bez trima nas je katapultirao na 32 čvora. Ponovili smo test s trimanjem motora. Ovaj put brzine su se znatno brže počele podizati na ekranu i dosegnuli smo ozbiljnih 36 čvorova preko vode. (…) Više pročitajte u 263. broju Mora.

Piše: Teo Marević
Foto: Marin Srzić

yanmar
Novosti

Yanmar testirao punionicu vodika

Japanska tvrtka demonstrirala novu tehnologiju punjenja brodice vodikom pod pritiskom

U ožujku smo pisali o tome kako je Yanmar razvio sustav gorivih ćelija za primjenu na brodicama, implementirajući Toyotine module gorivih ćelija razvijane za Toyota MIRAI automobile. Sustav su instalirali na Yanmarov EX38A FC rekreativno plovilo za terensko ispitivanje. Sada su testirali i sustav za punjenje vodika pod visokim tlakom iz kamiona u spremnik brodice u moru.

Više o projektima i postojećoj tehnologiji vodik gorivih ćelija na tržištu, pisali smo u 260. broju Mora. Yanmar Power Technology (YPT), provela je ispitivanja na prvom brodskom 70 Mpa spremniku za vodik u svijetu, a ideja je napraviti kompletni sustav za vodik gorive ćelije na brodicama i infrastrukturalni element koji je ključan za primjenu ove tehnologije. Testno plovilo napravilo je krug oko otoka gdje će se 2025. godine održati svjetski trgovinski sajam Osaka-Kansai World Exposition.

Punjenje pod 70 Mpa su proveli u suradnji s Toyota Tsusho Corporation, koristeći specijalno licencirani sustav i novi licencirani prototip crijeva za punjenje pod velikim pritiskom. Punjenje pod pritiskom 70 Mpa rezultiralo je trostruko duljim vremenom provedenog u plovidbi usporedno s prethodnim procesima punjenja. Rezultati će se koristiti za tržišnu implementaciju sustava vodikovih gorivnih ćelija, kao i za proučavanje infrastrukture za punjenje vodikom za brodove.

YPT razvija brodski sustav gorivnih ćelija klase 300 kW koji uključuje module gorivnih ćelija tvrtke Toyota Motor Corporation, udovoljavajući kriterijima potencijalnih klijenata poput onih koji se odnose na koncept ugljično-neutralne luke japanskog Ministarstva zemljišta, infrastrukture, prometa i turizma. Cilj im je dobiti odobrenje od klasifikacijskih društava kako bi se sustav mogao instalirati u različite vrste brodova na globalnom tržištu 2023. godine.

20211013-img-05
FC-refueling-combined-01
yanmar
20211013-img-02-crop

Foto: Yanmar

ryck3
MORETestovi

TEST Ryck 280

Prvi u svijetu testirali smo prvi trup prvog modela novog brenda Hanse Yachts i sjajno se zabavili na visokom moru

Prvi u svijetu imali smo čast isprobati prvi trup prvog modela novog Hanseovog brenda — Ryck 280. Taj nas je mukotrpni zadatak čekao dan nakon izvrsnog sajma u Cannesu, pa smo se na test uputili magistralom uz Azurnu obalu, da bi se s predstavnicima novog brenda Ryck našli u marini Port la Napoule smještenoj ispod krasnog dvorca Château de La Napoule. Testiranje smo napravili pred očaravajućom obalom podno parka prirode Pointe de l’Aiguille, u čije se žarko zelene borove, brončano zemljane stijene i azurnu boju mora Ryck savršeno uklopio.

Nije sve u ljepoti, ali bili bismo licemjerni kada bismo kazali da nam kod odabira broda nije jedan od najvažnijih kriterija. Barem kada je riječ o kupovini rekreativnih plovila. Ako odijelo čini čovjeka, onda Ryck čini vlasnika zadovoljnim. S nama je na testu bio i vlasnik i djelovao je sretno. Radi se o tipu glisera koji sintetizira generalno sve želje suvremenog vlasnika brzog motornjaka. Atraktivan i sportski izgled, brzina, stepenasti trup, T-top, roll bar, ozbiljna mrcina na krmenom zrcalu, sunčalište na provi, kabina za dvoje, kupaonica, audiosustav… a sve to po cijeni koja ruku na srce nije mala, ali konkurira vrućom robom među etabliranim brendovima.

ryck2

Zajedljivci će reći da je tvorac Rycka našao uzore u Axoparu, što nije teško pomisliti, jer ipak je riječ o brodicama za istu namjenu. Ipak, osim činjenice da se radi o brzim motornjacima s modernim karakteristikama poput stepenastog trupa, centralnom walkaround konzolom i izvanbrodskim pogonom, razlike su velike. Osim toga, iza imena Ryck stoji jedno od najznačajnijih europskih brodogradilišta, čiji je utjecaj na vrijednosti „modernog” u brodogradnji rekreativnih plovila itekako bitan.

Naime, Ryck je najsvježiji brend njemačkog brodogradilišta Hanse Yachts AG koje pod sobom ima i brendove Hanse, Dehler, Moody, Privilège, Fjord i Sealine. Brend nosi ime koje će na švedskom govornom području zasigurno izmamiti pokoji osmijeh, no šalu na stranu, Ryck je nazvan po istoimenoj rijeci koja prolazi kroz Greifswald, grad na Baltičkom moru gdje je smješteno brodogradilište. S Ryckom, Hanse penetrira u bazen tržišta u kojem trenutačno najbolje plivaju Axopar i Saxdor, a s obzirom na brodogradilišne kapacitete i postojeću prodajnu mrežu Hanse Yachts, ne bi trebali dugo čekati na uspjeh. Ono što Rycka razlikuje od konkurencije jest što u 28 stopa brzog i naočitog walkaround glisera nudi kabinu s komotnim ležajem za dvije osobe, kupaonicu pristojne veličine, po konkurentnoj cijeni. Takva udobnost može se naći tek na usporednim gliserima duljine od 35 stopa i više. (…) Više pročitajte u 262. broju Mora.

ryck1

marex2
MORETestovi

Marex 330 Scandinavia

Odmah po svjetskoj premijeri isprobali smo ovu norvešku jahticu

Espena i Thomasa Alrunda, vlasnike brodogradilišta Marex upoznao sam u ljeto 2000. godine u norveškom Arendalu, par godina nakon što su od oca Eyvina naslijedili brodogradilište koje je utemeljio početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Premda je bilo uspješno i poznato u skandinavskim zemljama, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, suočili su se s velikom konkurencijom jeftinijih američkih i europskih motornih jahtica kojoj se nije bilo jednostavno suprotstaviti zbog skupe radne snage u Norveškoj. Ali momci se nisu predavali, naprotiv. Thomasu koji je kod oca bio šef proizvodnje priključio se Espen, u to doba mladi odvjetnik u Oslu, u želji da zadrže obiteljski karakter brodogradilišta i odgovore izazovima novog milenija. Bili su odlučni nastaviti graditi kvalitetne brodice, dobrih maritimnih svojstava, u kojima se može ploviti po svakom vremenu.

marex3

Već ranije gradnja je preseljena iz starog škvera u Grimstadu u velike i moderne pogone u Arendalu, a kakve brodove žele graditi pokazali su u to doba Marexom Millenium 330, prodajnom uspješnicom i prethodnikom baš ove jahtice koju smo testirali u 76. broju Mora u kolovozu 2001. godine. U to doba počeli su razmišljati i o preseljenju proizvodnje izvan Norveške pa je tako postupno ona preseljena u vlastito moderno brodogradilište u Kaunasu u Litvi. U Arendalu su ostali uprava, razvoj, prodaja i marketing, a staro brodogradilište preobrazilo se u servisni centar i zimovnik. Razvili su daleko širu dealersku mrežu, a niži proizvodni troškovi omogućili su da počnu prodavati doslovno širom svijeta. Važnu ulogu u tim naporima igrali su posljednjih godina i naši susjedi Slovenci. Jedan od najuspješnijih njihovih brodova Marex 37, dobitnika brojnih priznanja, dizajnirali su u Seawayu da bi sve sljedeće modele potpisivao Kristijan Nikl, naravno u suradnji s razvojnim odjelom Marexa.

VEĆI IZNUTRA NEGO IZVANA

Scandinaviu 330 imali smo Teo i ja priliku isprobati odmah po njenoj svjetskoj premijeri u Cannesu početkom rujna gdje su je zajednički predstavili Espen i Thomas. Riječ je o obiteljskoj motornoj jahtici smišljenoj da jako dobro zadovolji potrebe četveročlane pa i peteročlane obitelji. Marex svoj razvoj posljednjih dvadesetak godina nije temeljio na gradnji sve većih brodova. Ostajali su vjerni rasponu od 10 do 12 metara koncentrirajući se na iskoristivost prostora i kvalitetu. U tomu su imali puno uspjeha i svaki njihov brod kad na njemu boravite u naravi je veći negoli to pokazuju brojke iz specifikacije. Tako je i sa 330-icom.

Model koji smo mi imali priliku isprobati ima produženu platformu prilagođenu da se na nju ukrca bajbot, pa mu je i ukupna dužina pola metra duža od 9,99 metara koliko mjeri kraća izvedba. Veća platforma ne služi samo za smještaj pomoćnog čamca, ona dobro dođe i kod ulaska na brod, na sidru kod kupanja, za sunčanje. K tomu u njoj je manji gavon, smještene su skaline za silazak u more, a iz krmenog zrcala otvara se klupa, dobrodošla kad se bilo što obavlja u ovom dijelu broda. S platforme se preko tri skaline izlazi na bokove brodice, a kroz široka vrata u dobro zaštićen kokpit. Već i ta vrata, u naravi dio krmenog zrcala, koja pri otvaranju čvrsto prionu za hvatište tako da nema šanse da se nekontrolirano zalupe ili da nedajbože klimaju, najavljuju solidnost gradnje. Čitav kokpit okružen je čvrstim i oku ugodnim drvenim rukohvatom pod kojim je skrivena LED rasvjeta. (…) Više u 262. broju Mora.

Piše: Braslav Karlić
Foto: Teo Marević

valiant3
MORETestovi

Valiant MED 850 SS

Isprobali smo gumenjak za sportski i big game ribolov talijanske proizvodnje s naglaskom na funkcionalnost i maritimne sposobnosti. Nastao je na temeljima dugogodišnjeg iskustva gradnje vojnih, patrolnih i radnih brodova.

Gumenjaci vladaju morem, barem ako je suditi prema broju primjeraka viđenih na sajmu u Genovi. Svake godine, ponuda je sve veća i raznovrsnija, a potražnja za ovim tipom brodica raste i na istočnoj strani Jadrana. I to ne samo malih tendera, već i nekih velikih primjeraka koji sve više nalikuju jahtama. Ponuda se sada već dobrano raširila i na gumenjake za radnu, vojnu i ribarsku namjenu.

Andrea Iacovizzi bivši je talijanski prvak u sportskom i big game ribolovu. Sada je vlasnik privatne charter tvrtke specijalizirane za ribolov i ribolovne brodice. Prije deset godina započeo je suradnju s talijanskim brendom gumenih brodica Valiant Med, a jedan njegov osobni primjerak imali smo prilike isprobati u Genovi. Valiant spada pod Gruppo Med koja posljednjih 20 godina gradi jedne od najsuvremenijih rekreativnih, sportskih, radnih i patrolnih brodica u provjereno odličnoj kombinaciji tvrdog trupa s gumenim opasačem. Nakon sedam godina suradnje s američkom grupacijom Brunswick, tržištu su ponudili novu liniju poluprofesionalnih gumenjaka Valiant Special Series s četiri osnovne vrste namjene, za ribolov, ronjenje, sport i pomorske radove. Njihove brodice koriste javne službe poput vatrogasaca, karabinjera, civilne zaštite, a paralelno grade i brodice za rekreativnu namjenu, s trupovima koji pružaju odličnu stabilnost i brzinu.

valiant2

Prednost ovakvih tipova plovila je višestruka, od manje mase, lakšeg prije-voza, brzine, udobnosti, visoke razine sigurnosti, a u odnosu na klasične brodice i cijena. Valiant Med 850 SS koji smo testirali donosi neka od rješenja koja će se svidjeti ljubiteljima ribolova, a korisni su elementi i za druge namjene. Primjerice, gumenjak u standardnoj ponudi ima ugrađene bakrene ploče ispod površine pneumatskog opasivača brodice, presvučene gumom i smještenim na nekoliko ključnih mjesta na bokovima. Takvi elementi omogućavaju lakši pristup s brodice na kopno ili drugu brodicu kod bočnog vezanja, te istovremeno može biti stabilno gazište, oslonac, te čvrsta podloga za instalaciju različitih alata bilo za ribolov ili neki drugi zadatak koji se obavlja iz kokpita. Na krmi se nalaze i praktične, visoke robusne bitve koje služe za tegalj, privez ili osiguravanje opreme.

Valiant Med 850 Special Series na krmi predviđa instalaciju izvanbrodskog motora do maksimalno 400 KS, te tvornički sugerira optimalnih 300 konjskih snaga. Valiant se ekskluzivno isporučuje s Mercury motorima, a naš testni primjerak bio je opremljen Mercury Verado 350 kakvim brodica može postići maksimalno vrtoglavih 55 čvorova, ističe proizvođač. Mi, nažalost, nismo imali prilike provjeriti kako je voziti se pri toj brzini zbog uvjeta na moru. Omeli su nas zbilja visoki i učestali valovi koji su ispred Genove uz jak zapadnjak dosezali preko metar visine. U trenutku testiranja na brodici je bilo sedmero ljudi i brodica se u tim uvjetima odlično ponašala sve dok nismo dosegli 33 čvora brzine, kada smo svaki drugi val dočekali iz leta s prethodnog. Možda je najveća odlika ovog gumenjaka trup koji je vertikalno stepenast od najniže točke gaza prema bokovima, radi povećanja stabilnosti. Prilikom doskoka s jednog na drugi val, u letu, brodica uklizi u more, a da pritom ne zabacuje na drugu stranu što je opasna radnja. (…) Više pročitajte u 262. broju Mora.

Napisao i snimio: Teo Marević

cox
MORETestovi

Cox Powertrain dizelske zvijeri

Testirali smo novi COX Powertrain CXO300, dizelski izvanbrodski motor i iznenadili se performansama

Izvanbrodski motori s preko 150 konjskih snaga smatraju se snažnim motorima, te uvijek bez iznimke pružaju zabavu na testu. Zbog sve veće popularnosti tržište se orijentiralo prema toj vrsti pogona, pa su ih počele koristiti i vrste brodica koje su dotad bile rezervirane za ugradbene motore. Na valu popularnosti, svi međunarodni brendovi nastoje ponuditi brže, bolje, lakše, ljepše, štedljivije, tiše, glasnije… pa je sada gotovo postalo pravilo da na testu novih brodica preko 8 metara imamo barem po jednu mrcinu s tristotinjak konjskih snaga.

Istovremeno, u svijetu su sve glasnije kritike protiv snažnih motora zbog uzaludnog trošenja goriva i pretjerane emisije štetnih plinova, pa se u mnogim državama vozila s dizelskim motorima etiketiraju kao prljava. Taj se pritisak seli i na rekreativnu plovidbu, koja ima i dodatnu negativnu konotaciju zbog riječi “rekreativna” što se nerijetko tumači kao uzaludno. Usred svega toga pojavio se COX Powertrain Ltd. i njihov novi CXO300, dizelski izvanbrodski motor i pomeo konkurenciju performansom. Na sajmu u Genovi testirali smo par ovih mrcina i ukratko, oduševili se. Test smo radili na robusnom talijanskom gumenjaku Heaven 30 dugom 9,5 m. Riječ je o brodici s tvrdim trupom, pneumatskim opasačem, kabinom s dvostrukim ležajem u centralnoj konzoli, velikom polukružnom klupom i vanjskim barom u kokpitu, te prostranim sunčalištem na provi. Brodica je prilično teška s obzirom na to da je riječ o gumenjaku.

Skiper nas je pitao jesmo li spremni i nakon mog potvrdnog odgovora, putem mobilne aplikacije upalio najprije jedan, pa drugi motor. Obukli smo pojaseve za spašavanje i potpisali dokument u kojem piše da pristajemo ići na vlastitu odgovornost. Taj trenutak je malo zastrašujući znajući da upravo izlazimo na prilično neugodno i visoko more sa 600 konjskih snaga na krmenom zrcalu. Često se susrećemo sa snažnim motorima, a osjećaj, nakon što gurnemo ručicu “gasa” prema naprijed najsličniji je uzlijetanju avionom. Međutim, kada smo dostigli brzinu pri kojoj se brodica odvajala od mora na svakom idućem valu i nastavljala se kretati kao da prolazimo kroz oblake, bez stotinke usporavanja, nešto je što je teško usporediti bilo s čime. Da kojim slučajem nemamo oči i uši, ne bismo primijetili da se krećemo po valovima preko jednog metra visine brzinom od preko 35 čvorova, a motori pritom troše oko 75 litara goriva na sat. To je ono uzbuđenje pomiješano s nevjericom koje vam izmamljuje osmjeh na lice. Ali. Riječ je o paru motora čija cijena zajedno prelazi sto tisuća eura. (…) Više pročitajte u 262. broju Mora.

Napisao i snimio: Teo Marević

oceantec1
MORETestovi

Prvi smo testirali Oceantec 50

Prvi u svijetu testirali smo vrhunski performance cruiser slovenske proizvodnje

Dugo smo se spremali zajedriti ovom jedrilicom. Znali smo da Gaber Bregant ima zanimljiv Humphreysov projekt brze offshore jedrilice opremljene za udobna krstarenja pa smo se, kad smo saznali da ima kupca za prvi primjerak, svakih par mjeseci raspitivali kako napreduje gradnja. Stjecajem okolnosti dva smo puta kroz to vrijeme navratili u Ocean Tecove pogone u Jesenicama i kad smo vidjeli o kakvom se brodu radi, to nam je samo dodatno potaklo želju da njime zajedrimo. Brod je more prvi put iskusio u ljeto prošle godine, potom je u zimi još ponešto dorađivan prema željama vlasnika i iskustvima prvih plovidbi, da bi krajem proljeća bio u potpunosti spreman. Tako smo se opet našli u prilici da baš naš magazin prvi u svijetu isproba novu jedrilicu. Prvih dana lipnja u Izoli smo se našli Braslav i Teo iz Mora pojačani Željkom Perovićem Huckom, a na gatu pred pedeseticom su nas čekali njen graditelj Gaber Bregant i Vlado Jankovič, nekadašnji after sales manager Elan Yachtsa. Sve je bilo spremno za isplovljavanje osim što je falilo vjetra. Umjesto priželjkivanih petnaest ili dvadeset čvorova bilo ih je jedva pet. Pa neće nas valjda Eol zakinuti baš danas kad bismo morali toliko uživati.

Sportski kokpit

Oceantec 50 impresionira izgledom i na gatu. Široka krma sa sigurnosnim otvorima na krmenom zrcalu, sportska karbonska kola kormila, šest vinčeva nadohvat ruku, sva sila stopera, crni karbonski jarbol, niski spray-hood… Jasno daju naslutiti njegov karakter pa smo ga požurili upoznati. Počnimo od gradnje. Trup, struktura, elementi, jarbol, bum, kormila… sve je napravljeno od vakuumske infuzije epoksi smole i karbonskih vlakana, a strukturu čini sendvič od SAN (Corecell) pjene u sredini. Dizajnirao ju je poznati studio Humphreys Yacht De-sign, sam projekt vodio je mlađi Tom Hum-phreys, a zahvaljujući laganoj građi i do detalja pametno isprojektiranom brodu, ova 50-ica kada je prazna teži svega 8350 kg. Usporedbe radi, druge jedrilice te duljine prazne teže uglavnom između 12 i 15 tona, a neki Blue Water cruiseri znaju težiti i do 20-ak tona, dok je Oceantec 50 bliži ultra laganim IMOCA 60 offshore regatnim jedrilicama, koje praktički pa nemaju interijer.

oceantec2

Jarbol je Pauger, napravljen od “High Modulus” karbonskih vlakana, zbog čega ima visoki stupanj čvrstoće, ali i svojstvo blage savitljivosti. Graditelj Gaber Bregant objašnjava nam jedan offshore detalj – da je jarbol namjerno stavljen na palubu i u slučaju da padne, napravit će manje štete. Svi sistemi su zamišljeni da budu čim jednostavniji. Zbog toga je i kolumba fiksna. Jedrilica ima sistem s balastnim tankovima kapaciteta po 950 l, koji su skriveni. Sve te performance stvari htjeli su što više sakriti. (…) „Brzi krstaš nije samo važan zbog brzine, već ono što mene oduševljava kod Oceanteca 50 je što po laganom vjetru može postići brzinu usporedivu s konkurentnim brodom koji vozi na motor. Onda je to to, jer već na tri čvora povoljnog vjetra ne moraš razmišljati treba li upaliti motor.“ (…) Više pročitajte u novom, 261. broju Mora.

Testirali: Uredništvo Mora – Braslav Karlić, Teo Marević i Željko Perović Huck

Snimio: Teo Marević

oceante3