WhatsApp Image 2023-03-16 at 16.19.07
Novosti

Dobri poslovi sklapaju se u Italiji

Između Ligurskog mora i ispod kamenoloma Carrare, ovih se dana predstavljaju nove tehnologije brodogradnje, diskutira o budućnost yachtinga a nautičke tvrtke sklapaju nove poslove

Predstavnici nautičkih kompanija iz cijelog svijeta okupili su se u talijanskom gradiću Forte dei Marmi iz kojeg puca pogled na pučinske valove Ligurskog mora dok se nad njim uzdiže kamenolom koji stremi prema vrhu planine iz kojeg se tisućljećima bere cijenjeni mramor Carrara. U njemu su isklesani neki od najpoznatijih kipova u povijesti.

Uz kiparstvo, taj se kamen koristi i u popločenju luksuznih interijera, bilo na podu salona kakve vile ili luksuzne jahte, u izradi ukrasnih predmeta ili skupocjenih umivaonika. Cijelo ovo područje poznato je i po gradnji luksuznih jahti, pa ne čudi da se na ovom mjestu s godinama razvila industrija usmjerena na razvoj materijala, počevši s kamenom a potom u kombinaciji s brodogradilištima i drugim srodnim industrijama u proizvodnju širokog spektra materijala za gradnju, umjetnost i brodogradnju.

Mi se nalazimo na 21. sajmu Seatec, B2B događaju posvećenom prvenstveno nautičkoj industriji i srodnim granama. Kao i većina drugih sajmova, korona je uništila nekad uhodanu priču, pa se posljednje dvije godine sajam održava u pet puta manjem opsegu nego inače. Došli smo na poziv ITA-e, talijanskog instituta za vanjsku trgovinu, odjela Veleposlanstva Italije u Hrvatskoj. Oni su u Italiju poveli i delegaciju hrvatskih tvrtki. Nažalost nisu svi mogli doći, jer je zbog štrajka jedne od najvećih europskih aviokompanija, nastala zavrzlama u toj vrsti transporta.

 

WhatsApp Image 2023-03-16 at 16.24.51

Sajam se održava u velikom paviljonu Fiera di Carrara, te u kongresnim dvoranama obližnjih hotela. Na centralnim štandovima izlaže 50-ak tvrtki koje predstavljaju različite inovacije iz sektora nautičke industrije, a mnoge od njih bave se različitim tehnologijama kompozita od čega se uglavnom grade brodice, jahte i oprema. Tu su i tvrtke koje izlažu opremu za grijanje, hlađenje, propulziju i različite tipove servisa. Pored toga, organiziran je veliki B2B prostor s mnoštvom kutaka namijenjenih B2B sastancima. Tu se u tijekom cijelog poslijepodneva kao na traci vrte predstavnici tvrtki koje kupuju i prodaju određene usluge i proizvode, odnosno predstavljaju se tržištu na direktan način. Prema razgovoru koje smo vodili s predstavnicima iz Hrvatske i drugih zemalja, puno je zanimljivih ponuda i razmjena kontakata, koje je teško ostvariti na klasičnom sajmu na koji dolaze i krajnji korisnici i kupci plovila.

Ovdje su Dean Starčić kao predstavnik poznatog rapskog brodogradilišta Pičuljan, zatim Ante Čovo iz refitnog brodogradilišta Adria Docks iz Trogira, te veteran ovakvih događaja, Ivan Strelar iz tvrtke Isea koja se bavi specijalnim materijalima za sanaciju. Tu su i predstavnici tvrtke TEMA iz Pule koji su na sajam došli, ne samo kao predstavnici, već i kao izlagači, te su sa sobom donijeli dio ponude elektromotora.

Tu su i delegacije iz Engleske, Turske, Nizozemske, Kanade, Brazila, Vijetnama, Poljske, Izraela, Tajvana, Švedske, Egipta, SAD-a, Slovenije, Tunisa, Mađarske, Njemačke itd. U sklopu sajma održava se i niz konferencija, a prvi dan je započeo zanimljivim forumom o superjahtama o kojima ćemo pisati drugom prilikom. Sektor superjahti u budućnosti vidi razvoj u smjeru refita zbog nemogućnosti da se zadovolji potražnja za novim brodovima, u čemu i Hrvatska počinje imati sve više djela kolača, što ćemo pratiti s posebnom pažnjom.

Napisao i snimio: Teo Marević

SILENT-YACHTS_SILENT55_A_Aer_112-1
MORETehnika

U debati koji je motor bolji – električni ili oni s unutarnjim sagorijevanjem, argumenti su na strani električnog, sve dok postoji pristup stalnom izvoru električne energije

Napisao: Teo Marević
Foto: Silent Yachts, Tema, Volvo Penta, NP Mljet, Torqeedo, Electric speed boat, Dutchcraft

Kvarat stoljeća nakon prvog izdanja Mora, bitno je osvrnuti se na promjene u načinu na koji plovimo. Kao što su se mijenjali dizajn, materijali, stilovi plovidbe, trendovi povezani sa sportom i dokolicom, jedna od najvećih promjena tek dolazi. Električni pogon nije nešto novo, on je na plovilima bio prisutan, pa i popularan i prije dizelskog motora. Zbog praktičnosti, motori na naftne derivate zauzeli su mjesta u gotovo svim strojarnicama barčica, jedrilica i jahti, a mantrični zvuk četverotaktnih dizelaša na bonaci je nešto što bi nam u budućnosti moglo postati strano i „nedostajati“ poput duhanskog dima u čekaonicama i restoranima.

Da će doći do neke promjene dalo se naslutiti još 80-ih kada se u svijetu počela širiti svijest o pretjeranoj upotrebi plastike, zagađenju, zračenju, pa početkom 90-ih kada je usvojena okvirna konvencija UN-a o klimatskim promjenama, a potom su se vlade razvijenijih zemalja počele osvrtati na problem emisije štetnih plinova. Time je započela tranzicija na čišći oblik energije, ograničenja emisije stakleničkih plinova i drugih štetnih spojeva, ali osim postupnog smanjenja zagađenja, te davne 1995. godine nitko nije mogao zamisliti da će se ozbiljno raspravljati o masovnom prelasku na električni pogon. Kad je riječ o moru, jezerima i rijekama prvenstveno se ograničava upotreba motora s unutrašnjim izgaranjem u zaštićenim područjima i ispuštanja vode pomiješane s ispušnim plinovima. Zbog toga se u nacionalnim parkovima i rezervatima forsira upotreba električnog odnosno bivalentnog pogona.

Negdje na prelazu prošlog desetljeća, uoči i tijekom svjetske gospodarske i ekonomske krize, počela se razvijati jača kolektivna svijest o problemima zagađenja, te o nužnosti promjene, a shodno potrebi, pojavljuju se i prva moderna serijska plovila na električni pogon. Tada je jedan od pionira u ovom dijelu svijeta bilo danas poznato slovensko brodogradilište Seaway sa serijom superdeplasmanskih plovila Greenlineom.

Greenline je postigao energetsku učinkovitost samim dizajnom takozvanog superdeplasmanskog trupa koji je s motorom manje snage postizao istu brzinu. Također, bili su pioniri u korištenju automobilskih ecotec motora u plovilima. Jedan mali postotak njih koristio je hibridni pogon, s kojima su se javili problemi zbog baterija. Nažalost, nesretne okolnosti razdoblja krize u kojem je lansiran doveo je do bankrota brodogradilišta. Gradnju Greenline plovila je zatim preuzelo brodogradilište SVP i projekt je uspješno nastavljen.

Kada zakonska intervencija ograniči ili ekološka svijest proradi kod vlasnika plovila, prelazak na električni pogon je ekološki najprihvatljivije rješenje poslije jedra i vesla, a jedrilice i dalje imaju veći potencijal od drugih vrsta plovila.

I dok autoindustrija nedvojbeno ide k tome da u budućnosti u potpunosti prijeđe na električni pogon, čini se da kod plovila promjena ide sporije. Da bismo dobili odgovore na konkretna pitanja razgovarali smo s domaćim stručnjacima – dr. sc. Branimirom Ružojčićem, znanstvenikom, inovatorom, veleučilišnim profesorom, te vlasnikom i direktorom tvornice elektromotora Tema d.o.o. iz Pule, kao i s dipl. ing. Mitjom Hadži-Vukovićem, stručnjakom u sektoru elektronike, punjača i baterijskih sklopova, te suvlasnikom poznatog yacht-servisa Navitech iz Novog Vinodolskog.

Od kopna do mora

Na nedavno održanom Sea Tourism Summitu pod pokroviteljstvom The Economista u sklopu sajma u Düsseldorfu, govornici su iznosili svoje viđenje budućnosti iz raznih aspekata industrije. Svjesni da je ekologija smjer kojem stremi EU i brojne svjetske organizacije, predstavnici brodogradilišta superjahti, poput San Lorenza, Ferretti Grupe, Azimuta Benetti grupe i ostalih priznali su da kad je riječ o električnom pogonu, oni prate automobilističku industriju, jer se u odnosu na gigante cestovnog prijevoza smatraju premalima da bi ulagali ogromna sredstva u vlastita istraživanja i razvoj tog tipa pogona.

Glavna razlika između automobila i plovila na električni pogon je to što automobilu treba mnogo energije dok ne postigne brzinu, a zatim troši malo energije za održavanje te brzine, dok se plovilo zbog otpora mora i valova čitavo vrijeme ponaša kao automobil dok ide uzbrdo, pa troši više energije. Automobilski hibrid ima smisla jer štedi energiju i motori mogu raditi istovremeno, a pri vožnji na padini i prilikom kočenja mogu generirati energiju. Kod plovila bi idealni hibrid bio jedrilica koja ima električni  pogonski elektromotor kojeg tijekom jedrenja koristi kao generator za punjenje baterija, a lider u primjeni te tehnologije je finska tvrtka OceanVolt. U slučaju da se baterije isprazne, automobil se uvijek može zaustaviti i sačekati pomoć, dok je na moru to ponekad izrazito opasno. Ipak plovila imaju prednost nad automobilom što u pravilu imaju više prostora za skladištenje energije, naročito kod jedrilica, gdje je poželjna masa u kobilici, a tu je i ukupna masa, odnosno volumen, koji kod plovila mogu biti daleko veći nego u automobilima. Ono što zovemo hibridnim pogonom kod plovila je primjerenije zvati dualnim pogonom, jer se koristi pogon s unutarnjim izgaranjem ili elektromotor. Prednosti korištenja elektromotora su višestruke, a jedna od njih je i okretni moment koji je kod elektromotora neovisan o broju okretaja.To znači da se može koristiti bez kopče koja oduzima znatni dio pogonske energije.

Na valu globalnog trenda ekološke osviještenosti, politički pritisak naročito u Europi ide prema zakonskim ograničenjima i potencira upotrebu hibridnog odnosno električnog pogona kod automobila, javlja se interes i kod nautičara, no postoje još brojna neodgovorena pitanja kao i strah od nepoznatog.  (…) Više pročitajte u 252. broju Mora.

A2019_7512