vende0
MORENatjecanja

Vendée Globe: Yes He Cam!

Kevin Escoffier proveo je cijelu noć u splavi za spašavanje prije nego ga je nakon dramatične potrage spazio i spasio Jean Le Cam

Drama koja se odvijala 850 milja jugozapadno od Cape Towna zasjenila je sve druge vijesti s Vendée Globea. U jedrilicu PRB prodrlo je more i skiper Kevin Escoffier morao ju je napustiti te spas potražiti u splavi za spašavanje. Direkcija regate odmah je uputila četiri samca najbliža mjestu havarije u akciju spašavanja, a splav je u noći na uzburkanom moru prvi uočio iskusni francuski veteran Jean Le Cam te je uspio neozlijeđenog Escoffiera prebaciti na svoj brod. Na Vendéeu 2009. Le Cam je i sam doživio havariju kada mu se brod prevrnuo kod Cape Horna, a spasio ga je tada Vincent Riou, koji je jedrio na starijoj generaciji jedrilice PRB. Le Cam je tako nakon 11 godina zatvorio krug spasivši kolegu.vende1

Globalna pandemija spriječila je dolazak inače uobičajenih 300 tisuća ljudi na start kraljice samačkih regata, koja se poput Olimpijskih igara održava svake četiri godine, no svi oni, a i brojni drugi pasionirani ljubitelji Vendée Globea ove godine regatu imaju priliku detaljno pratiti u realnom vremenu jer sve jedrilice opremljene su brojnim kamerama, a skiperi redovito šalju izvještaje o svim važnim događanjima na moru. Najdalje je u tome otišao Alex Thomson omogućivši svojim pratiteljima da u svakom trenutku vide podatke o brzini, kutu broda, razini buke u kokpitu pa čak i statistike o njegovom ritmu spavanja, razini aktivnosti, sprženim kalorijama i otkucajima srca.

vende2

Regata je krenula s odgodom od sat i 20 minuta zbog magle koja je prekrila Les Sables d’Olonne, a najnervozniji na startu bio je Louis Burton na jedrilici Bureau Vallée 2 koji je izletio nekoliko sekundi prije pucnja iz pištolja. Tu nepromišljenost platio je petosatnim čekanjem prije nego li je smio ponovno krenuti. Burton je inače već triput nastupio na regati, a jedri na brodu s kojim je Armel Le Cléac’h pobijedio na prethodnom izdanju Vendée Globea, postavivši novi rekord regate. (…) Više pročitajte u 257. broju Mora.

vende3

nsl-sigurna-plovidba-2019-pula
Novosti

Centar za spašavanje i traganje na moru objavio je godišnju statistiku koja pokazuje kako je u 2019. bilo više preventivnih kontrola i manji broj akcija spašavanja, kao i unesrećenih.

Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u Rijeci objavila je statističke podatke iz 612 spasilačkih akcija provedenih tijekom prošle godine. Ukupno je u 2019. provedeno 8,5 posto manje akcija nego godinu ranije, a spašeno je 1155 osoba i 195 plovila. Analiza je pokazala da su više od polovice spasilačkih akcija provele jedinice lučkih kapetanija. Najveći dio izvanrednih događaja na moru odnosi se na hitne medicinske intervencije, prijevoz (bilo da se radi o prijevozu morem ili zrakom), savjeti, i drugi načini potpomognutih oblika medicinske pomoći, u porastu su za 8,8 posto, ukupno 223 slučaja.

Roniocima je pomoć pružana ukupno 11 puta, u šest slučajeva radilo se o ronjenju na boce, i u pet o ronjenju na dah, dok su 22 akcije provedene u cilju spašavanja daskaša iz pogibeljnih situacija na moru, a spašeno je i 19 kupača. Nažalost, tijekom protekle godine dogodilo se 27 smrtnih slučajeva te jedna nestala osoba dok je ozlijeđenih osoba bilo ukupno 29, tj. 30,9 posto manje u odnosu na prošlu godinu, dok je značajno smanjen i broj smrtno stradalih osoba, za 20,6 posto, uz povećanje broja spašenih osoba za 6,9 posto. Iz priopćenja Ministarstva mora kažu da su navedeni rezultati pokazatelji proaktivnog djelovanja Ministarstva u ostvarenju strateškog cilja povećanja razine dostupnosti i kvalitete pružanja usluga sigurnosti plovidbe u preventivnom radu i u pružanju usluga traganja i spašavanja.

Lani je zabilježeno 15 sudara i 55 nasukavanja plovila. Potonula su 23 plovila, a značajno je oštećeno 40 plovila, dok je od posljedica požara djelomično ili u potpunosti oštećeno 8 plovila. Intervencije tipa spašavanja plovila u kvaru ili nesposobnih za plovidbu provedene su ukupno 56 puta, a u najvećem broju slučajeva utvrđeni su problemi s kvarovima pogonskih strojeva na plovilima te upravljačkim sustavima, što je manje u odnosu na prethodnu 2018. godinu, tijekom koje se interveniralo prema 83 plovila u kvaru.

Ipak valja podsjetiti na nemile ljetošnje događaje, divljanja pojedinaca uz samu obalu, zbog čega se u špici turističke sezone 2019. dogodilo i nekoliko tragičnih slučajeva. Baš u vrijeme tih tragičnih događaja Ministarstvo je objavilo statistiku koja je pokazala da je više od trećine kontroliranih plovila bilo u prometu unatoč neispravnosti, a zatečen je i velik broj osoba koje nisu bile osposobljene za upravljanje plovilom. Sve skupa govori da bi u budućnosti trebalo biti više preventivnih akcija i kontrole pomorskog prometa.

4 IMRF-ST 2019

66858248_2884443828289958_5441477634204631040_o
Novosti

Vlasnici švedskog brodogradilišta Hallberg-Rassy donirali su novi spasilački brod „Mai Rassy“ za Švedsku spasilačku službu na moru kao prvi u seriji. SSRS je neovisna, nevladina organizacija koja se poput naše inačice HGSS-a oslanja na donacije članova. Posjeduju modernu flotu spasilačkih brodova svih veličina pokrivajući cijelu švedsku obalu, od Norveške do Baltičkog mora. Brod je u potpunosti iznova dizajniran, razvijen specijalno za spašavanje na moru, s kapacitetom do 150 ljudi za izvlačenje u hitnim situacijama. Ima prostora za do pet ležajeva za unesrećene osobe, drenažnu pumpu brzine do 1000 litara u minuti, te vatrogasnu pumpu brzine 1500 litara u minuti. Uz Rassyjev spasilački brod dolazi i prilagođeni Waverunner jet ski „Rescue runner“, na nosaču s kranom. Ravnateljica SSRS-a Cia Sjöstedt izjavila je da su vrlo zadovoljni donacijom, što posjeduju suvremeni spasilački brod, te se nada da će Hallberg Rassy proizvesti još puno brodova u toj klasi, jer je to fantastičan alat za volontere na moru koji im omogućuje da obavljaju svoje zadatke. Obitelj Rassy je pokrila sve troškove razvoja i proizvodnje nove klase spasilačkih brodova. Dužina Mai Rassy je 15,3 m, širina 3,9 m, te ima metar dubokog gaza. Trup od kompozitnih materijala ističe masu od 15 tona, a opremljen je s dva dizelska motora Scania snage po 650 konjskih snaga, te dva MJP X350 vodenim mlaznim pogonom s kojima postiže briznu od 34 čvorova. Mai Rassy je dizajnirala tvrtka Profjord AB u suradnji sa SSRS-om i građena u specijaliziranom brodogradilištu za radne brodove Swede Ship Marine u Švedskoj.

66770215_2884444294956578_8364241499478556672_o