np kornati
Novosti

Kornatima produljena koncesija

Produljenje koncesije za 6 godina dodijeljeno je zbog gubitka planiranog izvora financiranja u okviru projekta Rediviva Kurnata

Vlada je odobrila produljenje nositelju koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra u svrhu postavljanja i korištenja sidrenog sustava u Nacionalnom parku Kornati. Produženje se računa od dana sklapanja ugovora o koncesiji, dok se iznos koncesijske naknade smanjuje s 0,13 eura po četvornom metru zauzete površine pomorskog dobra na 0,07 eura po četvornom metru, što godišnje iznosi cca 29.075,12 eura.

Uz obvezu koncesionara da u roku od 90 dana namiri ukupan iznos dospjele, a nepodmirene naknade za koncesiju zajedno sa zakonskom zateznom kamatom sa stanjem na dan donošenja odluke, također je dužan izraditi dinamički plan dovršetka projekta postavljanja ekoloških sidrišta koji će biti sastavni dio dodatka prvog ugovora o koncesiji.

U obrazloženju za donošenje ove odluke Vlada navodi da je odluka prvenstveno vezana uz nemogućnost postavljanja i stavljanja u funkciju sidrenog sustava, s obzirom na to da je koncesionar izgubio planirani izvor financiranja u okviru projekta „REDIVIVA KURNATA – Promicanje održivog korištenja prirodne baštine u Nacionalnom parku Kornati.“ Dodaju da je ugovor raskinut kao posljedica Covid-19 krize, a koja je rezultirala značajnim smanjenjem izvornih prihoda ovlaštenika koncesije koji slijedom toga nije bio u mogućnosti podmiriti koncesijsku naknadu.

Podsjećamo 2017. godine je odobren projekt Rediviva Kurnata kojeg je započela bivša uprava NP Kornati, no projekt nažalost nije realiziran. Od 58 milijuna kuna ukupne vrijednosti projekta, 85 posto je trebalo biti financirano bespovratnim sredstvima Europske unije, a projekt je predviđao tri kategorije – rekonstrukcija ili izgradnja posjetiteljske infrastrukture, zatim kategorija edukacija i interpretacije, te treća kategorija odnosila se na promociju i marketing.

Piše: Teo Marević
Foto: NP Kornati

sidrenje2
Novosti

U Hrvatskoj je već preko stotinu koncesioniranih sidrišta i taj se broj neprestano povećava. Nalaze se uglavnom u najzaštićenijim uvalama u kojima su nautičari, ali i ribari, ronioci i drugi što plove oduvijek sidrili i tražili zaklon. Imajući u vidu da je oblik noćenja sidrenjem, odnosno vezanjem za bovu ugodniji i za onog koji plovi i za županiju i za koncesionara, negdje moraju postojati granice, pravila i zdrav razum. U novom broju Mora donosimo komentar triju problematičnih pitanja nedovoljno kontroliranog širenja i načina upravljanja tog oblika boravka na moru. Kako su prirodne uvale oduvijek služile za sklanjanje u lošim vremenima, jedan od problema je što mnoga sidrišta ne dozvoljavaju boravak upravo za takvog vremena, pa se postavlja pitanje koja im je svrha i jesu li uopće sigurna? Također, kako se prema dvama različitim tumačenjima zakona plovilo ne smije usidriti 150, odnosno 300 metara od koncesioniranog sidrišta, u praksi to znači da se ne smijete usidriti u gotovo ni jednoj uvali gdje postoji koncesija. Drugi je problem pretjerano širenje tog oblika sidrenja, koje prema zakonu svaka županija određuje sama. Budući da se radi o vrlo jednostavnim i malim ulaganjima, sa zajamčenim visokim prihodima, županije pretjeruju u koncesioniranju divljih uvala, što će definitivno imati posljedice za nautički sektor. K tome, problem je i nerijetko previsoka cijena za uslugu. Treći problem je primjer potencijalno opasne prakse koje donose koncesionirana sidrišta, tzv.  parkirališta za brodove, odnosno sve češća pojava u Hrvatskoj da se u sidrištima plovila vezuju za bove u nizu poput automobila, što je naravno van svakog pravila o sidrenju i potencijalno vrlo opasno u slučaju nevremena. Zajednički nazivnik navedenim problemima je unosan posao za koncesionare i županiju, na uštrb nautičara, turista, domaćih i stranih zaljubljenika u prirodu, jedrenje, ronjenje i plovidbu našim morem.

sidrenje3-886x590

sidrenje1

sidrenje3
MORENaša posla

Iz godine u godinu raste broj koncesioniranih sidrišta, danas ih je već više od stotinu i ona se šire u pravilu po najzaštićenijim uvalama u kojima su nautičari, ali i ribari, ronioci i drugi što plove oduvijek sidrili. A kako naši propisi ne dozvoljavaju sidrenje bliže od 150 metara od koncesioniranog sidrišta, što u mnogim slučajevima zahvaća čitavu uvalu, svi oni koji se ne žele vezati za bovu su praktično iz tih vala prognani. (…) Naravno, protiv novog doba se ne može, županije koje daju koncesije na sidrišta kronično su gladne novca i sigurno će nastaviti s koncesioniranjem dokle god ima koja vala iz koje se može izvući novac, nautičari će u njih dolaziti, plaćati i odlaziti nekad zadovoljni, ali često i s osjećajem da su prevareni… Zašto, pobogu, kad se svi mi, pa i ja često vežem na bovu  jer mi jamči siguran vez i miran san i usput štiti morsko dno. Odgovor je jednostavan – zato što smo po običaju pretjerali i jer kad krenemo po nečemu kopati ne znamo stati, a usput izmišljamo i posve nakaradne stvari.  (…)

PARKIRALIŠTE ZA BRODOVE

Treći je problem način organizacije sidrišta koji uvale doživljava kao lučice ili još bolje parkirališta za brodove. Svima koji plove, sidre i vežu za bove i po Jadranu, Mediteranu i svijetu znano je da su sidrišta s vlastitim sidrenim sustavom organizirana tako da je na dno postavljen korpomorto  ili je na neki drugi način učvršćen lanac na čijem se gornjem kraju nalazi bova i alka na koju je vezan privezni konop ili se kroz nju provlači vlastiti. Razdaljina između postavljenih bova mora biti dovoljna da se brod pod utjecajem vjetra i struje, ali i po bonaci može okretati oko svoje osi tako da niti u jednom času ne smeta brodu na susjednim bovama. Time je zadovoljeno osnovno načelo sigurnosti u uvjetima jakog vjetra ili nevere da je brod okrenut pramcem u vjetar, što je i njegovom konstrukcijom i hidrodinamičkim svojstvima najpoželjnije i najsigurnije, a istodobno osigurana kakva takva privatnost posada i ugoda njihovog boravka na koncesioniranom sidrištu radi kojih uostalom tamo i dolaze.

No na mala vrata, a ovoga ljeta i na velika, počela su se pojavljivati sidrišta na kojima se brodice i jahte vezuju na dvije bove, pramčanoj i krmenoj pa se slažu jedna do druge kao automobili na parkiralištu.

Više pročitajte u novom broju Mora.

sidrenje1

sidrenje2