SAŠA 4
Novosti

Saša Fegić predstavio knjigu

O pustolovinama posade HIR 3 na plovidbi oko svijeta, mogli ste čitati u Moru, te u brojnim Fegićevim blogovima. Godinu nakon povratka, Saša je predstavlja knjigu.

Prije godinu dana, u Moru smo objavili veliki intervju sa zagrepčaninom Sašom Fegićem, „Cape-Hornerom“, skiperom ali prvenstveno jedriličarem s Lošinjskom adresom. Fegić je još tijekom dvogodišnje plovidbe oko svijeta pisao blog, davao brojne intervjue, te putem društvenih mreža i u Moru, dijelio s javnosti iskustva iz avanture života – plovidbe oko svijeta.

U međuvremenu je napisao knjigu “My way around the world,” koja je trenutačno u tisku, te će najprije biti objavljena na engleskom jeziku, a zatim i na hrvatskom. Protekle subote, u Malom Lošinju je predstavio knjigu u kojoj govori o ovom nesvakidašnjem pothvatu, koji je jedinstven iz više razloga. Jedan je svakako i legendarna povijest jedrilice HIR 3, koja je oplovila Cape Horn prije njenog sadašnjeg vlasnika, stradala u Dubrovniku tijekom Domovinskog rata, te godinama bila izložena na milost i nemilost vremenskih uvjeta.

U knjizi Saša Fegić priča o tome kako je došao do HIR-a 3, kako se odlučio na pustolovinu, te koliko je žrtve i rada bilo potrebno da HIR 3 dovede u stanje za još jednu plovidbu po svjetskim oceanima. Knjiga naravno obiluje i epskim avanturama iz prve ruke autora, koji se na krug oko svijeta uputio u smjeru zapad-istok, uz neplanirano prelaženje atlantika dva puta.

Predgovor je napisao Damir Miloš, čiji ulomak možete pročitati u nastavku teksta.

Otajstvo capehornovaca

Uobičajeno je, danas, svijet oploviti u smjeru istok – zapad. Iz Europe, preko Atlantika, kroz Panamski kanal, Galapagos, Tihi ocean… i onda povratak u Europu. Ne umanjujući vještinu i napor onih koji jedre oko svijeta u tom smjeru, mora se priznati da je uobičajen, drevni jedriličarski put oko svijeta ipak onaj suprotnog smjera – od istoka prema zapadu. Naime, jedriličari slijede ciklone, one se uvijek premještaju u tom smjeru, od istoka prema zapadu. Panamski su kanal, i njemu slične u svijetu, prekopali parobrodi. 

Jedriti tim jedrlicarskim stazama znači slijediti kurs koji tri najpoznatija pomoračka rta ostavlja s lijeve strane (to port). Cape of Good Hope, Cape Leeuwin i Horn. Među njima, jedriličarskom mjerilima, strši Cape Horn. Oplovljavajući taj rt čovjek postaje capehornovac. Oni su članovi mitskog udruženja od kojih se velika većina međusobno ne poznaje, ali svi zajedno održavaju otajstvo Cape Horna. 

Otajstvo capehornovaca prozire se ponekim zapisom kojim nas, nas ostale, počaste capehornovci. Svakom od njih koji se odluči pisati o tom otajstvu, mi ostali, trebali bismo s radošću biti zahvalni, jer otajstvo pretpostavlja osobno iskustvo, sudjelovanje. Tekst Saše Fegića izaziva tu radost, divljenje da je jos nekome uspjelo postati članom tog društva.”

SAŠA 2

intervju1
IntervjuMORE

Intervju Saša Fegić

Pratili smo ga dvije godine i četiri mjeseca dok je plovio oko svijeta, a onda smo sjeli u kabinu Hira

Još doma čuvam YU Nautiku iz 1982. godine u kojoj sam prvi put u razgovoru što ga je Ivan Kreutz vodio s Mladenom Šutejem i Davorom Derkosom vidio fotografiju Hira 3, s kojim se taj dvojac kanio otputiti preko Atlantika. Izgledalo je to suludo hrabro i nedostižno nama čiji su doseg bile plovidbe do Visa ili Lastova. Na kraju je Mladen otišao preko Atlantika sam, a Ozren Bakrač i on kasnije su obišli svijet i oplovili rt Horn. Svi mi nauživali se njihove plovidbe u čuvenom tv serijalu Marija Saletta Jedrima oko svijeta, najvećim dijelom snimanom baš na Hiru 3. Ali brodu, kao i čovjeku, suđeno je prolaziti i tmurna razdoblja. Ni Hir nisu mimoišla. Jedva je preživio iživljavanje i rešetanje onih što okupiraše marinu u Komolcu, gdje je bio vezan tijekom granatiranja Dubrovnika i četničkih paleža po slavnoj Republici, da bi ga Mladen spasio, obnovio i opet njime plovio. Pa je opet pao u zaborav, ostavljen na milost i nemilost zubu vremena, kad je došao u ruke vlasniku koji nije znao kako s njim… I onda se poput apò mēchanḗs theós pojavljuje naš sugovornik koji mu vraća život pa s njim još jedanput pravi đir oko ove naše kugle i usput obilazi rtove Dobre nade, Horn i Leeuwin. Pratili smo ga duge dvije i godine i četiri mjeseca, a kad se vratio, zaputili smo se na Lošinj, sjeli s njim i Marinom u kabinu Hira i pustili ga pričati.

Postoje ljudi koji su plovili oko svijeta, bilo kroz Panamu, bilo ovako kao ti: od barba Jože, Ozrena, Mladena, Šterka pa mlađih, Vlahovića, Orlića, Lea i tisuće onih u koje spadam i ja, koji sanjamo o tome, ali nikad to ne napravimo. Što čini tu razliku?

Što se mene tiče, tvrdoglavost i da to želiš više od ičega. Kad nešto odlučim, ne posustajem ni na prvoj ni na desetoj prepreci, nego ako treba, idem i glavom kroza zid. Razumljivo je da su nekome tko radi od 9 do 5 i ima obitelj dijete, posao i plaća na prvom mjestu. Kad sam kretao, nisam imao obitelj i meni je to bio cilj broj jedan. Isto je vjerojatno i kod planinara. Svi bi htjeli ići na Mount Everest, a malo ih ide. Međutim, oni koji to stvarno žele, to i naprave.

intervju2

Ali mora tu biti strast za jedrenjem i morem.

Ne spadam u bolje jedriličare. Ja sam relativno dobar skiper. Kasno sam krenuo, nikad nisam jedrio u Optimistu. S dvanaest godina prvi put sam bio na jedrenju, na krstašu. Kad idemo na regatu, ja znam namjestiti jedra, ali puno ljudi to zna bolje i idu brže od mene. Međutim, otpočetka mi se svidio koncept života na brodu. Da imaš sve sa sobom svoje i da se mičeš. Meni ne nedostaje veliki krevet. Super mi je spavati na Hiru po bilo kakvom vremenu. Volim doći na otok, primjerice Lastovo, i biti tamo. To je nešto najljepše, ali da moram imati kuću i živjeti tamo stalno, ne bi mi to bilo to. Kad ti je dosta, sjedneš za kormilo i uputiš se na sljedeće dobro mjesto. Kako sam cijeli život radio u čarteru, imao sam priliku jedriti na najnovijim brodovima, sa svom mogućom opremom. Svi su krasni. Motori su servisirani, jedra pregledana. Shvatio sam da je taj koncept kao hotel. Postoji razlika između doma i hotela. Meni je bilo u glavi da kad dođem na brod, na njemu imam svoje začine, cugu, jedriličarsku opremu, da ne moram ići kupovati šećer i kavu svaki put kad idem na brod, da ne moram raditi check in, check out. Kad dođeš na brod, ti si doma, možeš ploviti sad, za tri dana, kad god hoćeš. Ne moraš nikome polagati račune. I slobodan si. (…) Više pročitajte u 257. broju Mora.

intervju3

HIR 3
Novosti

Hir 3 i Fegić oplovili svijet

Nakon dvije godine i četiri mjeseca sada već legendarna jedrilica HIR 3 obišla je svijet i vratila se u matičnu luku na Malom Lošinju. Skiper Saša Fegić je jedini član posade koji je čitavo vrijeme bio na HIR-u i time ostvario je svoj san plovidbe oko svijeta.

Zahtjevna sportska ruta vodila ih je od zapada prema istoku, oko tri znamenita rta na jugu kontinenata: rta Dobre nade, rta Leeuwin i zloglasnog rta Horn. Ukupno 39.000 milja prevalili su Fegić i HIR 3 u 28 mjeseci, te se upisali u nautičarsku povijest Hrvatske.

Fegić kao prvi Hrvat koji je pod našom zastavom oplovio svijet tom najzahtjevnijom rutom, a  HIR 3 kao jedina hrvatska jedrilica koja je puni krug oko svijeta napravila čak dvaput. U Malom Lošinju dočekala ih je obitelj, brojni prijatelji te ljubitelji jedrenja koji ovo putovanje aktivno prate putem društvenih mreža.

Finale je to pustolovine koja je započela 17. lipnja 2018. isplovljavanjem peteročlane posade iz Malog Lošinja. Skiper Saša Fegić kontinuirano je na brodu, dok su se 9 članova posade izmjenjivalo po etapama. Ipak, tijekom 90% putovanja uz skipera je na brodu bio samo jedan član posade. Najdulje se na brodu zadržao prijatelj Nebojša Petrović, taksist i učitelj joge porijeklom iz Zemuna, koji je na HIR-u proveo 15 mjeseci, oplovio tri znamenita rta i prevalio oko 18 tisuća milja.

Marina Đukanović, marketinška konzultantica iz Malog Lošinja, provela je na HIR-u ukupno 13 mjeseci i 21 tisuća milja, pri čemu je čak tri puta preplovila Atlantik sa svojim partnerom. Ostali članovi posade koji su sudjelovali na kraćim etapama su Andrej Prpić iz Poreča, Ante Bučević iz Zagreba, Branislav Bojić iz Kragujevca, Ivana Kordić iz Zagreba, Zorislav Kiš iz Zagreba, Nelson Rabak iz Pule i Tihomir Mlinar iz Melbournea.

HIRRR

Burna povijest jedrilice

Desetmetarska crvena jedrilica HIR 3 znana je kao brod Mladena Šuteja koji je njome najprije preplovio Atlantik 1982., a potom i oplovio rt Horn s Ozrenom Bakračem 1989. godine. Legendarni je status ova sportska jedrilica stekla u kultnoj dokumentarnoj seriji “Jedrima oko svijeta” Maria Saletta koji je dokumentirao putovanje jedrilice oko svijeta. Stradala tijekom bombardiranja Dubrovnika 1991., spašena je i popravljena, te je prodana u Istru. Tu nažalost biva zanemarena i godinama propada, da bi ju 2014. Saša Fegić prepoznao, otkupio u derutnom stanju i kroz četiri godine potpuno obnovio.

“Nakon punog kruga oko svijeta, i brod i posada iscrpljeni su i čeznu za odmorom i  oporavkom. Ni jedno putovanje nije bez problema i prepreka, izazov je svladati ih sve hladne glave i vratiti se kući, vratiti i brod i posadu. Izazov je bio četrdesetogodišnjom jedrilicom oploviti rt Horn, najnepristupačniji rt na svijetu i popiti pivo u Yacht clubu Micalvi, najudaljenijem baru na svijetu. Sve je to iza nas, pa može se reći da smo uspjeli,” skroman je Saša Fegić.

Pred skiperom je novi izazov: ponovna obnova legendarne jedrilice kako bi nastavila ploviti i možda jednog dana postati ploveći spomenik maritimne baštine Hrvatske. Za početak, novi dom HIR 3 je pronašao na otoku vitalnosti – u Malom Lošinju, svojoj novoj matičnoj luci.

HI3 1 hir 3 2 hir 3 3 HIRR

Foto: Ivan Brčić / Hir 3 Facebook