ronjenje1
AvantureMORE

Prozor u podmorje

Danijel Frka, ronilac i podvodni snimatelj savjetuje one koji žele krenuti u fascinantni svijet podmorja

Sportsko rekreativno ronjenje je jedan od najbrže rastućih sportova na svijetu. Da bude sasvim jasno, pod tim nazivom podrazumijevamo ronjenje s ronilačkim aparatima na komprimirani zrak ili druge plinove. Danas u svijetu ima više od 15 milijuna aktivnih sportsko-rekreativnih ronilaca, a taj se broj iz godine u godinu povećava nesmanjenim tempom. Rone svi – od školske djece do osoba u poodmaklim godinama; glavni uvjet pri tome je da ste zdravi i da ne bolujete od bolesti koje su nespojive s ronjenjem.

ronjenje2

Motiva za sportsko rekreativno ronjenje ima mnogo. Nečija su strast razgledavanja podvodnih grebena i njihovih stanovnika, drugi žele zalaziti u potopljene špilje, treći vole roniti na potopljenim brodovima gdje se zamrznuta povijest isprepliće sa stvarnošću, a neki su ronioci strastveni podvodni fotografi i videosnimatelji koji svoje doživljaje vole podijeliti s onima koji ne rone. No svi će se ronioci složiti da je podvodni svijet toliko fascinantan i različit od ove naše nadvodne svakodnevice da svaki zaron predstavlja određeni odmak, odmor i olakšanje, pri čemu privremeno ostavljamo tamo gore sve probleme koji nas tište iznad površine. (…) Više pročitajte u 267. broju Mora.

Napisao i snimio: Danijel Frka

ronjenje3

RONJENJE1
MOREReportaže

Blago Egipta

Crveno more plijeni ne samo svojim bogatstvom koralja te biljnog i životinjskog svijeta, već i nevjerojatnom prozirnošću te ugodnim temperaturama cijele godine. Stoga svake godine, usprkos krizama i koroni, privlači tisuće rekreativnih ronilaca

Već više od dvadeset godina hrvatski ronioci poduzimaju putovanja u razne dijelove svijeta kako bi uživali u njihovom podmorju, toliko različitom od našeg Jadrana. Vremena kada smo se zaklinjali da su naša zemlja i naše more najljepši na svijetu, odavno su iza nas. Profesionalna organizacija ronilačkih putovanja Hrvata u inozemstvo ipak nema tako dugu tradiciju, jer se tvrtke koje se bave takvim poslom danas još uvijek mogu nabrojiti na prste. To je i razumljivo jer Hrvatska je mala zemlja sa razmjerno malom populacijom rekreativnih ronilaca, cijene ronilačkih aranžmana za ekskluzivna tropska odredišta poput Pacifika i Indijskog oceana su prilično visoke, pa je još uvijek relativno mala skupina onih koji si takva avanturistička putovanja mogu priuštiti.

RONJENJE2

Pa ipak, postoji popularna tropska ronilačka destinacija od koje nas dijeli samo nekih četiri sata leta iz Zagreba ili Ljubljane i koja je po svojoj atraktivnosti i ukupnoj ponudi i danas izrazito konkurentna. To je Crveno more, odnosno Egipat. Crveno more jedan je od velikih zaljeva Indijskog oceana koji se urezao u kopno duboko između Afrike i Azije. Na jugu je spojeno s Indijskim oceanom prolazom Bab el-Mandeb, a na sjeveru oplakuje Sinajski poluotok s Akabskim i Sueskim zaljevima. (…) Više pročitajte u 265. broju Mora.

Napisao i snimio: Danijel Frka

RONJENJE3

frka1
ArheologijaMOREReportaže

Ekspedicija Palagruža

Kako se odvijaju arheološka istraživanja u podmorju Diomedovog otoka i kako žive istraživači na Palagruži

Uživajući na kasnorujanskom suncu, sjedio sam na pramcu jedrilice mog prijatelja Nevena Lukasa koja je sjekla poput ulja mirno more i žurila negdje prema sredini Jadrana. Iza nas je u ranoj jesenskoj izmaglici polako nestajao iz vida otok Vis, udaljen nekih dvadesetak milja, dok se lijevo od nas još sasvim lijepo vidio otok Sušac sa svojim legendarnim svjetionikom na rtu Trišćavac, na kojemu smo toliko puta ronili.

Zurio sam naprijed naprežući vid i pokušavajući u daljini prvi ugledati obrise otoka. Već sam ga trebao ugledati, pomislih, pa već smo na manje od dvadeset milja do njega, no otoku ni traga. Samo neki vršak na horizontu koji se kroz okular dalekozora doimao poput jarbola trgovačkog broda koji plovi prema nekoj od luka u sjevernom Jadranu. No začudo, tamni obris na horizontu nije se micao i postupno su se ispod njega počeli pojavljivati prepoznatljivi oblici otoka. Napokon, rekao sam u sebi, evo je — to je naša Palagruža!

frka3

Ove mi se godine ponovno osmjehnula sreća da sam sudjelovao u seriji za mene najuzbudljivijih podmorskih arheoloških istraživanja i to na čarobnom i najusamljenijem mjestu na Jadranu — otoku Palagruži. Doduše, to za mene nije bio prvi susret s Palagružom jer sam s pokojnim Tončijem Gavranićem, Larom Denona i Dejanom Terzićem još 2001. godine na njoj boravio tjedan dana u sklopu projekta Hrvatskog ronilačkog saveza Palagruža – ronilački park.

Nažalost tada je naš naivni prijedlog da se barem mali dio podmorja Palagruže proglasi podmorskim parkom završio pod pritiskom ribarskog lobija u nekoj ladici Ministarstva mora, gdje vjerojatno leži zaboravljen i danas.
Međutim, snovi i želje nas zaljubljenika u more i ovisnika plavih dubina da se Palagruža i njena podvodna kulturna baština zaštiti nije nestala. Naprotiv, rezultati posljednjih istraživanja bude nadu da će se to jednog dana i ostvariti. (…) Više pročitajte u 257. broju Mora.

frka2

krapanj1
MOREOtociReportaže

More kao drugi dom

Ukazao nam se u svoj svojoj veličini s tajanstvenom i zastrašujućom opremom — šototajer! Dok ne napuniš sak, nema van!

Sve je kao i na svakom našem velikom otoku. Od kopna do otoka, dakako i obrnuto, vozi trajekt, a u nekim urama i putnički brod. Otok ima rivu na koju ćete kročiti, zbijene kale, šetnicu uz more, crkvu, muzeje, hotel, apartmane, kamp, taverne, vrtove, borovu šumicu, maslinike, u ovo doba i oveće infrastrukturne radove, dobrohotne žitelje, ribare, težake, ma sve, ali opet sve je nekako drugačije! Trajekt je malo veći drveni brod na koji stane jedan osobni automobil ili kombi ili neki kamiončić. I putnički brod je preuređeni drveni nekadašnji levut imenom Borac. A kolika im je ruta? Tek tristotinjak metara u jednome smjeru! Pet minuta! Osim toga, kad ste zakoračili na rivu, niste se riješili mora. A ne, nikako! More kao da vas u stopu prati! Nikakvo čudo jer najveća nadmorska visina otoka je 1,25 m! U drugoj polovici 20. st. s 1500 stanovnika bio je najnaseljeniji jadranski otok. Površina mu je tek 0,5 km2. I još nešto drugačije od ostalih jadranskih otoka! Ako i ima sve prije nabrojano, ima još nešto što ostali nemaju! Šototajere, ronioce spužvare! Ovo je otok spužvara, i trajektu je ime Spužvar, a Borac je bio spužvarski levut. Sad više ne možemo kriti da smo s nogama u moru na Krapnju!

krapanj2

Tajanstveni svijet

Na rivi nas je dočekala gospođa Milena Tanfara koja sa svojim suprugom Rokom, ali i cijelom obitelji u sklopu obrta Spuga 2 drži muzej spužvi i prodavaonicu. Iza svega stoji više od 100 godina tradicije spužvarstva obitelji Tanfara. (…) Prvih devet Krapljana je 1896. položilo ispit za ronioce. Do 1916. bilo ih je dvadeset i šest. Sredinom 20. st. bilo je dvadesetak ekipa, svaka s najmanje 8 ljudi i lovili su spužve po cijelome Jadranu. Svi su oni lovili spužve ljeti, kad se stopli more, a zimi su radili u Hidrogradnji i tako osiguravali primanja tijekom cijele godine. Tako nekako je i danas. (…) Više pročitajte u 256. broju Mora.

krapanj3