rijeka | Magazin More

Predstavljen Eko Brod

Četiri riječke tvrtke zajedničkim snagama razvile projekt koji ima cilj potaknuti investitore na tranziciju na ekološki prihvatljive vrste pogona

U suštini se radi o brodskom simulatoru, namijenjenom investitorima kako bi im olakšali uvid u uštedu prilikom prelaska na alternativni, ekološki prihvatljivi pogon putničkog broda. Zahvaljujući projektu Eko Brod, investitori će moći dobiti jasniju sliku o potrošnji energije prilikom korištenja alternativnog brodskog pogona u brodskom simulatoru, u svim uvjetima mora. Projekt čini inovativni paket komplementarnih proizvoda i usluga od projektiranja i instalacije brodskih sustava, do aplikacije za praćenje potrošnje i edukacije pomoraca na jedinstvenom brodskom simulatoru. Konzorcij je nastao 2020. godine, s ciljem uspostavljanja dugoročnog dobavljačkog lanca vrijednosti i zadovoljavanja potreba tržišta za prelaskom na ekološki prihvatljiva plovila.

Nositelj projekta Eko Brod je tvrtka MEP d.o.o., stručna u području projektiranja i izvođenja sustava za kritično napajanje i besprekidni sustav napajanja u pomorstvu. U stvaranju ovog jedinstvenog paketa proizvoda i usluge od početka sudjeluju i partnerske tvrtke Sarda d.o.o. koja razvija aplikacije za potrebe pomorskog prijevoza, zatim tvrtka za projektiranje brodskih sustava Conmare d.o.o. i tvrtka Zorović d.o.o. koja provodi edukacije pomoraca. Ciljne skupine su im brodari i brodarske kuće u javnom i privatnom vlasništvu, lučke uprave te pomorci u segmentu priobalnog prijevoza. Eko brod će omogućiti veću dodanu vrijednost i tržišnu zastupljenost vlastitih proizvoda i usluga kroz inkorporiranje predmetnog paketa prilikom izrade novog ili prenamjene plovila u vlastitom brodogradilištu.

Projekt obuhvaća prenamjene postojećih brodova s konvencionalnim pogonom u one s tzv. dual-fuel sustavima, ugradnjom hibridnih pogona, ali i projektiranje električnih i hibridnih pogona u novim brodovima, te ugradnju sustava neprekidnog napajanja kritičnih brodskih sustava. Eko Brod će ciljanim skupinama omogućiti postizanje značajnih ušteda i veće operativne ekonomičnosti, zadovoljavanje najnovijih standarda zaštite okoliša, produljenje radnog vijeka plovila (kod retrofita) te visoku razinu stručnosti pomoraca za upravljanje ekološki prihvatljivim plovilima.

Ukupna vrijednost projekta je 7,1 milijuna kuna, od čega 3,45 milijuna kuna bespovratnih sredstava osiguranih iz EU fonda za regionalni razvoj, odnosno Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Udruženje je već rezultiralo suradnjom s brodogradilištem Tehnomont u Puli prilikom razvoja hibridnog pogona za radno plovilo koje je pulsko brodogradilište već imalo u svojoj ponudi. Tvrtka MEP je projekt prezentirala i na nedavno održanom sajmu brodogradnje u Hamburgu, gdje je iskazan veliki interes potencijalnih klijenata, pa konzorcij očekuje veći broj upita i izlazak na međunarodno tržište. Prilikom predstavljanja projekta na tiskovnoj konferenciji održanoj ovog tjedna u Rijeci, direktor MEP-a, Neven Kundija je kazao da već sada postoji desetak upita o mogućnosti ugradnje alternativnih pogona, prvenstveno za brodove za prijevoz putnika i ribarske brodove.

Piše: Teo Marević
Foto: Eko Brod

Novosti

Riječki sajam raste

Ovog vikenda počinje Rijeka Boat Show, s najviše izlagača otkad je organizaciju sajma pod novim imenom, preuzelo novo vodstvo

U petak počinje Rijeka Boat Show s do sad najvećim brojem izlagača otkad je organizaciju nautičkog sajma u Rijeci preuzelo novo vodstvo. Na današnjoj konferenciji je najavljeno da će od petka 30. rujna do nedjelje 2. listopada na Gatu Karoline Riječke izlagati čak preko 80 izlagača, što je veliki skok od lanjskih 30-ak. Posjetitelji će imati prilike vidjeti atraktivne brendove europske proizvodnje, kao i plovila hrvatske male brodogradnje, te mnoštvo raznolike prateće opreme.

Podsjećamo, Rijeka Boat Show je pod novim brendom i novim vodstvom krenuo netom prije nego li se trebao održati 2019. godine, da bi ga već iduće godine u napretku sputala nesretna situacija s pandemijom, što se prelomilo i na prošlu godinu. Sada već vidimo da sajam raste, a s obzirom na izgradnju nove marine ACI Gitone u Porto Barošu, u budućnosti ima potencijal izrasti u nešto puno veće, ako se dobro poslože svi elementi.

Direktor Rijeka Boat Showa Ivan Črnjarić pohvalio se s dva iskoraka ovogodišnjeg izdanja sajma, prvi se odnosi na veći broj plovila duljine preko 12 metara, nekoliko duljih od 15 metara, a najavljeni su i primjerci dulji od 20 m. Drugi iskorak je hrvatska premijera i najveća serijski proizvedena domaća motorna jahta Monachus 70 FLY, brodograditelja Vineta d.o.o. iz Splita. Črnjarić je izjavio da je primjetan veći interes stranaca za sajam, te da se za iduću godinu namjeravaju aktivirati i na stranim tržištima, te da nautički potencijal ove regije i grada zaslužuje snažan sajam nautike.

U tri sajamska dana na 5 tisuća četvornih metara organizatori očekuju preko 10 tisuća posjetitelja. Radno vrijeme sajma je u petak i subotu od 10 do 19 sati, a u nedjelju od 10 do 17:30 sati. Cijene ulaznica su 15 kuna za posjetitelje od 10 do 18 godina, 30 kuna za odrasle dok je za djecu mlađu od 10 godina ulaz besplatan.

Piše: Teo Marević
Foto: Rijeka Boat Show

Business MORE

Riječke tvornice projekata

Rijeka se razvila u projektantski hub u kojem u pedesetak tvrtki gotovo 1000 projektanata radi za naručitelje iz cijeloga svijeta. Posjetili smo neke od pionira te djelatnosti

Prije puno, puno godina kad sam bio mali želio sam, kad odrastem, biti inženjer brodogradnje. Fascinirali su me brodovi pa sam maštao kako ću ih jednog dana i ja projektirati. Napustila me ta želja još u osnovnoj školi, ali sjećanje na nju je ostalo. Usput i druženje s mnogima od onih koji su, za razliku od mene, te svoje dječačke snove ostvarili pa se zaposlili u škverovima ili njima bliskim uredima radeći na projektima svih onih brodova koje su naša brodogradilišta gradila. Neki od njih bili su toliko lijepi da sam im morao zavidjeti. A onda su stigla grublja vremena. Gradnja brodova počela se seliti nekamo drugamo, brodogradilišta su gubila poslove, ljudi su ostajali bez posla. Država je upumpavala novce, ali po običaju uzalud i tu smo gdje smo.

Puno toga je pošlo naopako, brodogradnja nam je sa dva i pol škvera tek sjena nekadašnje, najbolji majstori potražili su posao u stranim brodogradilištima, ali oni moji nesuđeni kolege projektanti pokazali su da može i drukčije. (…) Više pročitajte u 264. broju Mora.

Piše: Braslav Karlić
Foto: Teo Marević i arhiva projektanata

Novosti

3. Rijeka Boat Show

Rijeka ima dugu povijest pomorstva, a novi planovi trebali bi ju staviti na nautičku kartu Europe. Tim više je Rijeci potreban nautički sajam.

Za tjedan dana, točnije 24. rujna počinje 3. Rijeka Boat Show. Organizatori koji su preuzeli sajam netom prije održavanja, prije tri godine, u ruke su ulovili vrući krumpir, te su tijekom prvog sajma najavili ‘više, bolje i veće’ u narednim godinama, svjesni da su imali malo vremena za pripremu prvog Rijeka Boat Show-a, sajam koji je naslijedio bivšu Nauticu i kasnije Rijeka Nautic Show. Međutim sreća im se nije osmjehnula te su već iduće (prošle) i ove godine bili primorani organizirati sajam u okolnostima pandemije. No sudeći prema najavi, ove godine bi trebali otići korak dalje.

Prostor na Gatu Karoline Riječke je rasprodan, doduše prema limitiranom i za sad nepoznatom broju izlagača. Mali riječki sajam polako gradi povjerenje izlagača i posjetitelja, što nije nimalo lak zadatak, pogotovo uzevši pandemijske uvjete u obzir. Pribrojimo li prethodne Nautice, ovo j 36. nautička manifestacija, sajam u Rijeci, a treći Rijeka Boat Show se održava od 24. do 26. rujna. Nova organizacija priređuje trodnevni sajam koji se ove godine održava pod motom „Grad je luka, luka je grad.“ Posjetiteljima će se prezentirati niz izlagača, lokalnih brodograditelja, proizvođača i zastupnika popularnih nautičkih brendova nautike i nautičke opreme. Uz sajam, istog vikenda (od 22. do 29. rujna) se na više lokacija u Rijeci održava manifestacija Fiumare – Kvarnerski festival mora i pomorske tradicije, koji će prema riječima organizatora sajma „Rijeci dati dodatan šarm davnih pomorskih vremena.“

Osim same vrijednosti sajma, važno je da se sajam održi, te da kod Riječana stvara povezanost s nautikom i nautičkom industrijom. Pred Rijekom su godine ozbiljnih ulaganja u nautiku, pa uz sada već desetke projektantskih ureda, koji uglavnom posluju sa stranim brodogradilištima, Rijeka će dobiti i novu marinu za superjahte „Porto Baroš“ što će Rijeku i riječku pomorsku baštinu, te nautiku staviti u fokus europske nautičke karte. Tim više, Rijeci je potreban Boat Show, što bi u budućnosti moglo oplemeniti riječku industriju, te turističku i nautičku ponudu, kao i brendirati Grad Rijeku, Kvarner i Hrvatsku. Ulaznice za sajam posjetitelji će moći kupiti na samom ulazu, a budući da je sajam na otvorenom, na snazi nisu nikakve posebne epidemiološke mjere, osim općih, uobičajenih.

Piše: Teo Marević
Foto: Rijeka Boat Show

Novosti

Konferencija CESMA

Rijeka će biti grad domaćin 26. CESMA godišnje sjednice i konferencije pomorskih kapetana pod nazivom Heroji među nama.

CESMA je skraćenica od Confederation of European shipmasters’ associations, čija je članica i zajednica hrvatskih udruga pomorskih kapetana, a svoju će godišnju skupštinu i dvodnevnu konferenciju održati u hotelu Bonavia u Rijeci 16. i 17. rujna ove godine. Prvog dana itinerar čine sastanak vijeća CESMA-e, te posjet Sveučilištu u Rijeci, Pomorskom fakultetu. Za pratnju je organiziran vođeni obilazak Otoka Krka.

Drugog dana, uz protokolarnu skupštinu, konferencija će se ove godine baviti temama kao što su „Challenges in shipping – Today and tomorrow“ s moderatoricom Emirom Brkić, zatim će predsjednik udruženja CROSMA, kapetan Mario Zorović predstaviti temu „Seafarer’s demands and supply – current trends and future perspectives“, kapetan Bero Vranić u svojstvu ambasadora dobre volje Međunarodne pomorske organizacije predstavit će temu „Chartered master mariner – new professional standard to the maritime industry.“

Dr. sc. Vlado Frančić s Pomorskog fakulteta u Rijeci predstavlja temu „Maritime education – challenges and opportunities“, te dr. sc. Josip Orović s Pomorskog odsjeka Sveučilišta u Zadru predstavlja temu „2021 Sulphur Cap – options and challenging issues.“ Nakon pauze održava se protokolarna sjednica, te je večer rezervirana za gala večeru na brodu Botel Marina i motornom jedrenjaku, školskom brodu Kraljici mora.

MORE Projekti

Svom snagom naprijed

Gradnja marine u Rijeci za ACI je događaj koji će obilježiti sljedeće desetljeće

Premda ACI u svoje dvadeset i dvije marine ima tek nešto više od jedne trećine vezova u hrvatskim lukama nautičkog turizma, njegov je utjecaj na nautičku ponudu bio i ostao iznimno velik. Marine su se kod nas gradile i prije negoli je osnovan. Marina Punat je utemeljena prije 57 godina, a tek nešto mlađe su marine Veruda i Kornati u Biogradu. Ali pravi zamah nautičkog turizma krenuo je sredinom osamdesetih godina kad je ACI u roku od osamnaest mjeseci sagradio čak šesnaest posve novih marina i time hrvatsku obalu Jadrana velikim slovima upisao na nautičku kartu Mediterana, istodobno uspostavivši prvi veliki lanac marina u svijetu. I to sa, za ono vrijeme, bogatom ponudom u rasponu od vlastite čarter flote, škole jedrenja, vrhunskih jedriličarskih događanja, restorana, duty free shopova…

Mnogo se toga dogodilo u međuvremenu, gradnjom dvije nove marine potkraj osamdesetih i preuzimanjem marina na Cresu, u Šimunima i Komolcu u prvoj polovici devedesetih godina, zaključen je njegov organski rast. Uslijedile su godine u kojima su se marine proširivale, održavale, ponešto se rušilo i gradilo, ali novih marina nije bilo sve do prije pet godina kad je otvorena ACI marina “Veljko Barbieri” u Slanome. Tri godine kasnije dovršena je temeljita rekonstrukcija, bolje reći praktično nova gradnja, marine u Rovinju koja se preobrazila u najluksuzniju u lancu i namijenjenu većim jahtama. Kako se u međuvremenu yachting temeljito preobrazio velikim povećanjem prosječne dužine brodova, razvojem čartera, sve većim brojem katamarana i megajahti koje plove Jadranom, jasno je da je to samo početak velike prilagodbe novom nautičkom vremenu.

A prvi i najvažniji korak dogodio se početkom godine kad je tvrtki ACI-Gitone dodijeljena koncesija za gradnju marine u Porto Barošu u Rijeci. Po mnogočemu je to za ACI događaj koji će mu obilježiti sljedeće desetljeće. Počevši od toga da su u ostvarivanju tog projekta ušli u partnerstvo s Lürssenom, poznatim njemačkim brodogradilištem superjahti koje je i većinski vlasnik opatijskih Liburnia Riviera Hotela, da se prvi put u Hrvatskoj jedan klasičan lučki industrijski prostor prenamjenjuje u marinu i to ponajviše za velike jahte, da je riječ o novom izlazu Rijeke na more odnosno njenom na novi način uspostavljenom waterfrontu… Dodamo li usput da je riječ o investiciji od 363,7 milijuna kuna, sve je jasno. Ovim projektom ACI se na velika vrata otvara budućnosti.

Najveći projekt do sada

O tomu kako se odvijaju pripreme, s kakvim se izazovima suočavaju i kad bi mogli otpočeti radovi razgovarali smo s Kristijanom Pavićem, predsjednikom ACI-jeve uprave. Objašnjava nam kako je natječaj završio. „Odlukom vlade dodijeljena je koncesija društvu ACI-Gitone. Sad smo u fazi pripreme ishođenja dokumentacije. Nakon ishođenja lokacijske dozvole potpisat će se koncesijski ugovor za Porto Baroš. Ako sve bude išlo po planu, s radovima bismo mogli započeti za nešto više od godinu dana kako bi marina bila dovršena 2024. godine. To je možda i najveći projekt u povijesti ACI-ja kad gledamo pojedinačno. Za nas partnerstvo s drugim tvrtkama u osnivanju marine nije nepoznato. Tu je priča sa Grassettom krajem osamdesetih godina s kojim su građene marine u Ičićima i Korčuli. Htjeli smo na ovaj način stvoriti sinergijski učinak. Mi imamo svoje znanje i iskustvo dok u Lürssenu imaju pristup super i mega jahtama. Zajedno ćemo napraviti mnogo više nego da smo međusobno konkurirali. Imamo priliku razviti destinaciju i stvoriti od Rijeke ono što može i treba biti. Premium destinaciju. Imamo iskustva Porto Montenegra koji je savršen što se tiče nautičkog dijela, ali kad izađete to je neka druga slika… Rijeka je grad koji je u blizini čitavom nizu odredišta, ima svoje komparativne prednosti i želimo to iskoristiti. Uostalom, od Rijeke počinje niz jadranskih otoka… Zbog toga ljudi dolaze, radi toga plove…“

Na naše pitanje kako je došlo do suradnje s Lürssenom Pavić kaže kako su im viđenja razvoja Rijeke i šireg područja kao nautičke destinacije jednaka pa se suradnja nametnula sama po sebi. To je tim važnije jer je riječ o projektu na dugu stazu. Porto Baroš, tj. buduća ACI marina Rijeka nije priča koja će se u svojem punom potencijalu ostvariti za pet ili deset godina. Trebat će toliko vremena da se Rijeka u potpunosti razvije u prvorazrednu nautičku destinaciju. (…) Više pročitajte u novom, 261. broju Mora.

Piše: Braslav Karlić
Foto: ACI

Intervju MORE

Intervju – Andrija Šimić

Što su nama superjahte i kako ih što više i duže vezati na Jadranu

Ima tomu osam ili devet godina kako su u praznu riječku putničku luku, tamo gdje sam se znao ukrcavati na Marka Pola koji je nekad plovio na dužobalnoj liniji do Splita i Dubrovnika, počele na zimovanje stizati pedesetmetarske pa i duže jahte. Onakve kakve obično u to doba srećemo vezano uz Molo Vecchio u Genovi, Muelle Nuevo u Palma de Mallorci ili uz rivu luke u Nici. Pa sam se odmah upitao tko ih je nagovorio da dođu ovamo gdje ne znam je li ikad neka takva jahta ušla, gdje se onima što su žalili za putničkim i teretnim brodovima dizala kosa na glavi na spomen jahtinga, gdje je projekt riječkog Waterfronta i marine Porto Baroš godinama skupljao prašinu u ladicama.

Brzo sam saznao da je to uspjelo Andriji Šimiću koji je sa svojom tvrtkom Simmor Marine vodio brigu o boravku super i megajahti na našoj obali Jadrana. U tih su se nekoliko godina velike jahte i njihove posade udomaćile u Rijeci, počele su je koristiti i kao ukrcajnu luku, a prošle godine je plovidba superjahti, dakle onih dužih od 60 metara, u Hrvatskoj oborila sve rekorde. Bilo ih je 20 posto više nego prethodne, opet rekordne godine, a Rijeka se u velikoj mjeri počela koristiti kao ukrcajna luka njihovih gostiju. Bio je to dovoljan povod za razgovor s tim kapetanom duge plovidbe, Hercegovcem, rođenim i odraslim u Kostreni koji živi na relaciji Viareggio — Rijeka.

Krenuli ste od trgovačke mornarice…

Da, navigao sam najviše na Ahrenkielu, njemačkoj kompaniji. Tu sam proveo skoro osam godina. Na jahti sam završio slučajno. Jedan talijanski milijarder naslijedio je od strica 56-metarsku jahtu. Htio je njome napraviti put oko svijeta, a od svojih prijatelja čuo je za mene. Bio sam idealan za njega jer sam stalno bio u trampu (slobodnoj plovidbi). Preplovio sam Tihi ocean dva, Atlantski dvadeset i dva, a Indijski tridesetak puta. Uspio me nagovoriti da odem na jahtu. Ali nikad nismo napravili taj put oko svijeta, uvijek je imao neke obveze tako da smo uglavnom bili u Francuskoj i Italiji…

Već nakon treće godine vidio sam da to nije za mene. Bilo mi je dosadno, isplovili bismo par milja i vraćali se u luku, da smo barem koji put došli u Jadran… Iz pozicije nekoga tko je ozbiljno navigao postao sam hotel menadžer. Ali tom sam čovjeku zahvalan. Puno sam naučio o jahtingu, tu sam ispekao školu, ali kao pomorac sam nazadovao. A onda, na jednom sastanku MIBE u Genovi moja je brokerica predložila da postanem agent i otvorim agenciju. I tad je počelo. (…) Više pročitajte u 260. broju Mora.

Novosti

Otvorene ponude Porto Baroš

Za koncesiju od 30 godina stigla je jedna ponuda od društva ACI-Gitone u vrijednosti 363,7 milijuna kuna

Jedina ponuda koja je pristigla na natječaj raspisan prije 60 dana, je ona trgovačkog društva ACI-Gitone. Riječ je o zajedničkom trgovačkom društvu u vlasništvu domaćeg lanca marina ACI i njemačkog brodograditeljskog diva Lürssen. Koncesija za gradnju marine daje se na 30 godina i obuhvaća površinu pomorskog dobra od 105,8 tisuća četvornih metara, s kapacitetom marine od 500 vezova.

Njihova ponuda je iznosila 363.721.734,00 kuna. Natječaj predviđa i mogućnost širenja koncesijskog područja na čitav prostor putničke luke od rive Boduli do Boonkera. U još uvijek aktualnom broju Mora možete pročitati sve o projektu Porto Baroš. Novi, 259. broj Mora na kioscima će se naći uoči Uskrsa, u kojem možete naći detaljnije o novim okolnostima.

Business MORE

Tko će graditi Porto Baroš

Tko će graditi porto baroš

U Hrvatskoj se gradi ili planira graditi nekoliko zahtjevnih marina koje će pokazati jesmo li vrijedni obale i graditeljskog nasljeđa koje smo baštinili

U vrtlogu pandemije, lockdowna i novog normalnog jedno priopćenje i administrativni akt objave natječaja za koncesiju luke nautičkog turizma ili kolokvijalno rečeno marine prošlo je gotovo nezapaženo. Dana 19. siječnja konačno je službeno raspisan natječaj za koncesiju Porto Baroš, odnosno pretvaranje nikome potrebnog dijela riječke luke u luksuznu marinu. Kažemo konačno jer o projektu se govori više od dvadeset godina.

Još tamo od druge polovice devedesetih kad je gradom vladao Slavko Linić, a nade u njegovu turističko-nautički procvat polagane u Gorana Štroka koji je upravo obnavljajući Bonaviju bacio oko na zapušteni riječki porat. Linić je odavno ražalovani političar, Štrok se ima već nekoliko godina, nakon dva desetljeća dubrovačke turističke eskapade, povukao u mir vile na Tuškancu, a mi smo eto dočekali ono što su nam još za Tuđmanova života najavljivali za godinu, dvije.

Naravno, za sada samo na papiru jer najprije se mora naći investitor spreman platiti milijardu i sto šezdeset milijuna kuna naknada za vrijeme trajanja koncesije i uhvatiti u koštac s uobičajenim problemima projektiranja, ishođenja dozvola, potom troškovima gradnje, da bi na kraju dobio u ruke marinu koju nakon trideset godina mora vratiti i za nju se iznova natjecati. Ima li takvih junaka i kakve su im moći, znat ćemo već krajem ožujka kad istekne rok od 60 dana za podnošenje prijava i one se javno otvore.

Porto Baroš je po svemu jedinstven projekt u nas, a rekli bismo i na Jadranu jer je od samog početka zamišljen kao dio riječkog Waterfronta — pretvaranja nepotrebnog dijela lučke infrastrukture na Delti u elitni gradski kvart kojemu pripada ista takva marina. Nešto poput Porto Antica u Genovi ili St Catharines Docks u Londonu, da spomenemo samo one nama poznatije. (…) Više pročitajte u 258. broju Mora.

*Tiskano izdanje potražite na kioscima ili digitalno izdanje putem Google Play i AppStore aplikacija, kao i u našem webshopu.

Piše: Braslav Karlić