Rijeka boat show 1
Novosti

3. Rijeka Boat Show

Rijeka ima dugu povijest pomorstva, a novi planovi trebali bi ju staviti na nautičku kartu Europe. Tim više je Rijeci potreban nautički sajam.

Za tjedan dana, točnije 24. rujna počinje 3. Rijeka Boat Show. Organizatori koji su preuzeli sajam netom prije održavanja, prije tri godine, u ruke su ulovili vrući krumpir, te su tijekom prvog sajma najavili ‘više, bolje i veće’ u narednim godinama, svjesni da su imali malo vremena za pripremu prvog Rijeka Boat Show-a, sajam koji je naslijedio bivšu Nauticu i kasnije Rijeka Nautic Show. Međutim sreća im se nije osmjehnula te su već iduće (prošle) i ove godine bili primorani organizirati sajam u okolnostima pandemije. No sudeći prema najavi, ove godine bi trebali otići korak dalje.

Prostor na Gatu Karoline Riječke je rasprodan, doduše prema limitiranom i za sad nepoznatom broju izlagača. Mali riječki sajam polako gradi povjerenje izlagača i posjetitelja, što nije nimalo lak zadatak, pogotovo uzevši pandemijske uvjete u obzir. Pribrojimo li prethodne Nautice, ovo j 36. nautička manifestacija, sajam u Rijeci, a treći Rijeka Boat Show se održava od 24. do 26. rujna. Nova organizacija priređuje trodnevni sajam koji se ove godine održava pod motom „Grad je luka, luka je grad.“ Posjetiteljima će se prezentirati niz izlagača, lokalnih brodograditelja, proizvođača i zastupnika popularnih nautičkih brendova nautike i nautičke opreme. Uz sajam, istog vikenda (od 22. do 29. rujna) se na više lokacija u Rijeci održava manifestacija Fiumare – Kvarnerski festival mora i pomorske tradicije, koji će prema riječima organizatora sajma „Rijeci dati dodatan šarm davnih pomorskih vremena.“

Osim same vrijednosti sajma, važno je da se sajam održi, te da kod Riječana stvara povezanost s nautikom i nautičkom industrijom. Pred Rijekom su godine ozbiljnih ulaganja u nautiku, pa uz sada već desetke projektantskih ureda, koji uglavnom posluju sa stranim brodogradilištima, Rijeka će dobiti i novu marinu za superjahte „Porto Baroš“ što će Rijeku i riječku pomorsku baštinu, te nautiku staviti u fokus europske nautičke karte. Tim više, Rijeci je potreban Boat Show, što bi u budućnosti moglo oplemeniti riječku industriju, te turističku i nautičku ponudu, kao i brendirati Grad Rijeku, Kvarner i Hrvatsku. Ulaznice za sajam posjetitelji će moći kupiti na samom ulazu, a budući da je sajam na otvorenom, na snazi nisu nikakve posebne epidemiološke mjere, osim općih, uobičajenih.

Piše: Teo Marević
Foto: Rijeka Boat Show

kraljica mora jpg
Novosti

Konferencija CESMA

Rijeka će biti grad domaćin 26. CESMA godišnje sjednice i konferencije pomorskih kapetana pod nazivom Heroji među nama.

CESMA je skraćenica od Confederation of European shipmasters’ associations, čija je članica i zajednica hrvatskih udruga pomorskih kapetana, a svoju će godišnju skupštinu i dvodnevnu konferenciju održati u hotelu Bonavia u Rijeci 16. i 17. rujna ove godine. Prvog dana itinerar čine sastanak vijeća CESMA-e, te posjet Sveučilištu u Rijeci, Pomorskom fakultetu. Za pratnju je organiziran vođeni obilazak Otoka Krka.

Drugog dana, uz protokolarnu skupštinu, konferencija će se ove godine baviti temama kao što su „Challenges in shipping – Today and tomorrow“ s moderatoricom Emirom Brkić, zatim će predsjednik udruženja CROSMA, kapetan Mario Zorović predstaviti temu „Seafarer’s demands and supply – current trends and future perspectives“, kapetan Bero Vranić u svojstvu ambasadora dobre volje Međunarodne pomorske organizacije predstavit će temu „Chartered master mariner – new professional standard to the maritime industry.“

Dr. sc. Vlado Frančić s Pomorskog fakulteta u Rijeci predstavlja temu „Maritime education – challenges and opportunities“, te dr. sc. Josip Orović s Pomorskog odsjeka Sveučilišta u Zadru predstavlja temu „2021 Sulphur Cap – options and challenging issues.“ Nakon pauze održava se protokolarna sjednica, te je večer rezervirana za gala večeru na brodu Botel Marina i motornom jedrenjaku, školskom brodu Kraljici mora.

aci-1
MOREProjekti

Svom snagom naprijed

Gradnja marine u Rijeci za ACI je događaj koji će obilježiti sljedeće desetljeće

Premda ACI u svoje dvadeset i dvije marine ima tek nešto više od jedne trećine vezova u hrvatskim lukama nautičkog turizma, njegov je utjecaj na nautičku ponudu bio i ostao iznimno velik. Marine su se kod nas gradile i prije negoli je osnovan. Marina Punat je utemeljena prije 57 godina, a tek nešto mlađe su marine Veruda i Kornati u Biogradu. Ali pravi zamah nautičkog turizma krenuo je sredinom osamdesetih godina kad je ACI u roku od osamnaest mjeseci sagradio čak šesnaest posve novih marina i time hrvatsku obalu Jadrana velikim slovima upisao na nautičku kartu Mediterana, istodobno uspostavivši prvi veliki lanac marina u svijetu. I to sa, za ono vrijeme, bogatom ponudom u rasponu od vlastite čarter flote, škole jedrenja, vrhunskih jedriličarskih događanja, restorana, duty free shopova…

Mnogo se toga dogodilo u međuvremenu, gradnjom dvije nove marine potkraj osamdesetih i preuzimanjem marina na Cresu, u Šimunima i Komolcu u prvoj polovici devedesetih godina, zaključen je njegov organski rast. Uslijedile su godine u kojima su se marine proširivale, održavale, ponešto se rušilo i gradilo, ali novih marina nije bilo sve do prije pet godina kad je otvorena ACI marina “Veljko Barbieri” u Slanome. Tri godine kasnije dovršena je temeljita rekonstrukcija, bolje reći praktično nova gradnja, marine u Rovinju koja se preobrazila u najluksuzniju u lancu i namijenjenu većim jahtama. Kako se u međuvremenu yachting temeljito preobrazio velikim povećanjem prosječne dužine brodova, razvojem čartera, sve većim brojem katamarana i megajahti koje plove Jadranom, jasno je da je to samo početak velike prilagodbe novom nautičkom vremenu.

aci-2

A prvi i najvažniji korak dogodio se početkom godine kad je tvrtki ACI-Gitone dodijeljena koncesija za gradnju marine u Porto Barošu u Rijeci. Po mnogočemu je to za ACI događaj koji će mu obilježiti sljedeće desetljeće. Počevši od toga da su u ostvarivanju tog projekta ušli u partnerstvo s Lürssenom, poznatim njemačkim brodogradilištem superjahti koje je i većinski vlasnik opatijskih Liburnia Riviera Hotela, da se prvi put u Hrvatskoj jedan klasičan lučki industrijski prostor prenamjenjuje u marinu i to ponajviše za velike jahte, da je riječ o novom izlazu Rijeke na more odnosno njenom na novi način uspostavljenom waterfrontu… Dodamo li usput da je riječ o investiciji od 363,7 milijuna kuna, sve je jasno. Ovim projektom ACI se na velika vrata otvara budućnosti.

Najveći projekt do sada

O tomu kako se odvijaju pripreme, s kakvim se izazovima suočavaju i kad bi mogli otpočeti radovi razgovarali smo s Kristijanom Pavićem, predsjednikom ACI-jeve uprave. Objašnjava nam kako je natječaj završio. „Odlukom vlade dodijeljena je koncesija društvu ACI-Gitone. Sad smo u fazi pripreme ishođenja dokumentacije. Nakon ishođenja lokacijske dozvole potpisat će se koncesijski ugovor za Porto Baroš. Ako sve bude išlo po planu, s radovima bismo mogli započeti za nešto više od godinu dana kako bi marina bila dovršena 2024. godine. To je možda i najveći projekt u povijesti ACI-ja kad gledamo pojedinačno. Za nas partnerstvo s drugim tvrtkama u osnivanju marine nije nepoznato. Tu je priča sa Grassettom krajem osamdesetih godina s kojim su građene marine u Ičićima i Korčuli. Htjeli smo na ovaj način stvoriti sinergijski učinak. Mi imamo svoje znanje i iskustvo dok u Lürssenu imaju pristup super i mega jahtama. Zajedno ćemo napraviti mnogo više nego da smo međusobno konkurirali. Imamo priliku razviti destinaciju i stvoriti od Rijeke ono što može i treba biti. Premium destinaciju. Imamo iskustva Porto Montenegra koji je savršen što se tiče nautičkog dijela, ali kad izađete to je neka druga slika… Rijeka je grad koji je u blizini čitavom nizu odredišta, ima svoje komparativne prednosti i želimo to iskoristiti. Uostalom, od Rijeke počinje niz jadranskih otoka… Zbog toga ljudi dolaze, radi toga plove…“

Na naše pitanje kako je došlo do suradnje s Lürssenom Pavić kaže kako su im viđenja razvoja Rijeke i šireg područja kao nautičke destinacije jednaka pa se suradnja nametnula sama po sebi. To je tim važnije jer je riječ o projektu na dugu stazu. Porto Baroš, tj. buduća ACI marina Rijeka nije priča koja će se u svojem punom potencijalu ostvariti za pet ili deset godina. Trebat će toliko vremena da se Rijeka u potpunosti razvije u prvorazrednu nautičku destinaciju. (…) Više pročitajte u novom, 261. broju Mora.

Piše:  Braslav Karlić
Foto: ACI

intervju1
IntervjuMORE

Intervju – Andrija Šimić

Što su nama superjahte i kako ih što više i duže vezati na Jadranu

Ima tomu osam ili devet godina kako su u praznu riječku putničku luku, tamo gdje sam se znao ukrcavati na Marka Pola koji je nekad plovio na dužobalnoj liniji do Splita i Dubrovnika, počele na zimovanje stizati pedesetmetarske pa i duže jahte. Onakve kakve obično u to doba srećemo vezano uz Molo Vecchio u Genovi, Muelle Nuevo u Palma de Mallorci ili uz rivu luke u Nici. Pa sam se odmah upitao tko ih je nagovorio da dođu ovamo gdje ne znam je li ikad neka takva jahta ušla, gdje se onima što su žalili za putničkim i teretnim brodovima dizala kosa na glavi na spomen jahtinga, gdje je projekt riječkog Waterfronta i marine Porto Baroš godinama skupljao prašinu u ladicama.

Brzo sam saznao da je to uspjelo Andriji Šimiću koji je sa svojom tvrtkom Simmor Marine vodio brigu o boravku super i megajahti na našoj obali Jadrana. U tih su se nekoliko godina velike jahte i njihove posade udomaćile u Rijeci, počele su je koristiti i kao ukrcajnu luku, a prošle godine je plovidba superjahti, dakle onih dužih od 60 metara, u Hrvatskoj oborila sve rekorde. Bilo ih je 20 posto više nego prethodne, opet rekordne godine, a Rijeka se u velikoj mjeri počela koristiti kao ukrcajna luka njihovih gostiju. Bio je to dovoljan povod za razgovor s tim kapetanom duge plovidbe, Hercegovcem, rođenim i odraslim u Kostreni koji živi na relaciji Viareggio — Rijeka.

Krenuli ste od trgovačke mornarice…

Da, navigao sam najviše na Ahrenkielu, njemačkoj kompaniji. Tu sam proveo skoro osam godina. Na jahti sam završio slučajno. Jedan talijanski milijarder naslijedio je od strica 56-metarsku jahtu. Htio je njome napraviti put oko svijeta, a od svojih prijatelja čuo je za mene. Bio sam idealan za njega jer sam stalno bio u trampu (slobodnoj plovidbi). Preplovio sam Tihi ocean dva, Atlantski dvadeset i dva, a Indijski tridesetak puta. Uspio me nagovoriti da odem na jahtu. Ali nikad nismo napravili taj put oko svijeta, uvijek je imao neke obveze tako da smo uglavnom bili u Francuskoj i Italiji…

Već nakon treće godine vidio sam da to nije za mene. Bilo mi je dosadno, isplovili bismo par milja i vraćali se u luku, da smo barem koji put došli u Jadran… Iz pozicije nekoga tko je ozbiljno navigao postao sam hotel menadžer. Ali tom sam čovjeku zahvalan. Puno sam naučio o jahtingu, tu sam ispekao školu, ali kao pomorac sam nazadovao. A onda, na jednom sastanku MIBE u Genovi moja je brokerica predložila da postanem agent i otvorim agenciju. I tad je počelo. (…) Više pročitajte u 260. broju Mora.

intervju3

rijeka 11
Novosti

Otvorene ponude Porto Baroš

Za koncesiju od 30 godina stigla je jedna ponuda od društva ACI-Gitone u vrijednosti 363,7 milijuna kuna

Jedina ponuda koja je pristigla na natječaj raspisan prije 60 dana, je ona trgovačkog društva ACI-Gitone. Riječ je o zajedničkom trgovačkom društvu u vlasništvu domaćeg lanca marina ACI i njemačkog brodograditeljskog diva Lürssen. Koncesija za gradnju marine daje se na 30 godina i obuhvaća površinu pomorskog dobra od 105,8 tisuća četvornih metara, s kapacitetom marine od 500 vezova.

Njihova ponuda je iznosila 363.721.734,00 kuna. Natječaj predviđa i mogućnost širenja koncesijskog područja na čitav prostor putničke luke od rive Boduli do Boonkera. U još uvijek aktualnom broju Mora možete pročitati sve o projektu Porto Baroš. Novi, 259. broj Mora na kioscima će se naći uoči Uskrsa, u kojem možete naći detaljnije o novim okolnostima.

marine2
BusinessMORE

Tko će graditi porto baroš

U Hrvatskoj se gradi ili planira graditi nekoliko zahtjevnih marina koje će pokazati jesmo li vrijedni obale i graditeljskog nasljeđa koje smo baštinili

U vrtlogu pandemije, lockdowna i novog normalnog jedno priopćenje i administrativni akt objave natječaja za koncesiju luke nautičkog turizma ili kolokvijalno rečeno marine prošlo je gotovo nezapaženo. Dana 19. siječnja konačno je službeno raspisan natječaj za koncesiju Porto Baroš, odnosno pretvaranje nikome potrebnog dijela riječke luke u luksuznu marinu. Kažemo konačno jer o projektu se govori više od dvadeset godina.

Još tamo od druge polovice devedesetih kad je gradom vladao Slavko Linić, a nade u njegovu turističko-nautički procvat polagane u Gorana Štroka koji je upravo obnavljajući Bonaviju bacio oko na zapušteni riječki porat. Linić je odavno ražalovani političar, Štrok se ima već nekoliko godina, nakon dva desetljeća dubrovačke turističke eskapade, povukao u mir vile na Tuškancu, a mi smo eto dočekali ono što su nam još za Tuđmanova života najavljivali za godinu, dvije.

marine1

Naravno, za sada samo na papiru jer najprije se mora naći investitor spreman platiti milijardu i sto šezdeset milijuna kuna naknada za vrijeme trajanja koncesije i uhvatiti u koštac s uobičajenim problemima projektiranja, ishođenja dozvola, potom troškovima gradnje, da bi na kraju dobio u ruke marinu koju nakon trideset godina mora vratiti i za nju se iznova natjecati. Ima li takvih junaka i kakve su im moći, znat ćemo već krajem ožujka kad istekne rok od 60 dana za podnošenje prijava i one se javno otvore.

Porto Baroš je po svemu jedinstven projekt u nas, a rekli bismo i na Jadranu jer je od samog početka zamišljen kao dio riječkog Waterfronta — pretvaranja nepotrebnog dijela lučke infrastrukture na Delti u elitni gradski kvart kojemu pripada ista takva marina. Nešto poput Porto Antica u Genovi ili St Catharines Docks u Londonu, da spomenemo samo one nama poznatije. (…) Više pročitajte u 258. broju Mora.

*Tiskano izdanje potražite na kioscima ili digitalno izdanje putem Google Play i AppStore aplikacija, kao i u našem webshopu.

Piše: Braslav Karlić