crofish
Novosti

Počinje trodnevni Crofish

U Poreču je otvoreno 14. izdanje Crofish sajma za profesionalni, sportski i rekreativni ribolov, marikulturu, s iscrpnom ponudom svih vrsta proizvoda i usluga, te bogatim programom događanja

Porečki sajam namijenjen ribolovcima i uzgajivačima, profesionalnim i amaterskim nakon dvogodišnje pandemijske pauze, ponovo se održava u Poreču, u sportskoj dvorani Žatika. Posjetitelji će od petka 25. do nedjelje 27. studenog moći besplatno razgledati bogatu ponudu izlagača, prisustvovati različitim predavanjima, predstavljanjima i prezentacijama, te zabavno edukativnim događajima. Od atrakcija, bit će tu i kulinarski show, a posjetitelje će između dvorane Žatika i gradske rive gdje se nalaze izloženi brodovi svakog dana besplatno prevoziti CroFish vlakić.

Na sajmu se može pronaći sve od udice do broda i strojeva. Izlagači će u naredna tri dana nuditi sve od lanaca, mreža, kaveza, robota za čišćenje mreža, preko opreme za obradu, preradu ribe i školjkaša, proizvodnju i popravak brodice, servisa i ugradnja motora, kopči, proizvodnje brodske opreme, rezervnih dijelova, pa do raznih usluga analize i projektiranja postrojenja za uzgoj, rashladnih i klimatizacijskih uređaja, te opreme za čišćenje i filtriranje voda, različiti ekološki proizvodi, elektronički uređaji, sportske opreme i ostalog.

Tijekom sajma održat će se i brojne sjednice i drugi događaji. Prvog dana održat će se sastanak hrvatskih LAGUR-a, različita izlaganja resornog Ministarstva, sastanak partnera u projektu Interreg – Argos, zatim izlaganje instituta za oceanografiju i ribarstvo Split, sjednica ceha ribara HGK, predstavljanje projekta Interreg IT-HR Marless i projekta Interreg IT HR Adriaclim Instituta Ruđer Bošković Rovinj.
U subotu se program nastavlja s izlaganjem rezultata studije procjena šteta od predatora na uzgajalištima školjkaša Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split, zatim Rad WWF Adrije na Operativnom programu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu.

Održava se i regata CroFish Optimist, prezentacija ronilice Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prezentacija projekta Instituta Ruđer Bošković Rovinj o Istraživanju mora u sklopu Partnerstava između znanstvenika i ribara, predstavljanje Interreg IT-HR Cascade Instituta Ruđer Bošković Rovinj, predstavljanje projekta Interreg Argos, izlaganje Doprinos građana i ribara u istraživanju želatinoznog planktona Instituta Ruđer Bošković Rovinj, te izlaganje Potencijalni socioekonomski utjecaji novih vrsta u fauni Jadranskoga mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split.

Zadnji dan, u nedjelju program se nastavlja uz Kup „CroFish“ natjecanje u udičarenju za škole ribolova, ŠRD „Zubatac“ Poreč, B2B sastanak organizatora sajma i izlagača, regata CroFish Optimist, prezentacija pomorske škole Bakar, prezentacija projekta Revitalizacija pomorske, brodograđevne i ribarske baštine Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, izlaganje Ublažavanje utjecaja antropogenih aktivnosti korištenjem dagnji i tehnološki razvoj sustava opskrbe hrane – Projekt MuMiFaST, Instituta Ruđer Bošković Rovinj, a završava proglašenjem pobjednika Kupa „CroFish“ i regate CroFish Optimist. Detaljnije o sajmu možete saznati putem njihove internetske stranice ili se jednostavno zaputite na sajam u Poreč i provjerite što se nudi, uživo.

Foto: CroFish / Facebook

DRAWNING1
MORERazgovor

NEAR DROWNING

Samo korak dijeli nas od trenutnog, nemjerljivog i bezgraničnog odmora − korak u podmorje, zaron u drugi svijet. I za to vrijedi riskirati!?

Ej, jesi živ? − Jesam, kakvi ste vi? Srela se tri lika. Prvi je Dubravko Baotić, stručnjak za sportsko rekreativno ronjenje i podvodni ribolov puškom. I3 CMAS. Vodootporna enciklopedija ronjenja. Njega pitaju i oni koji znaju. Drugi je Davor Majkić, superintendent u inshore i offshore ronilačkim radovima. Sudski vještak za ronjenje i ronilačke radove. Obitava u Africi i Aziji. Pojavljuje se i u nekim dijelovima Srednje Amerike. Lako ga je pronaći, otvoriš breaking news na TV-u, tamo je ili upravo stiže jer mu kasni avion. Treći je naš prijatelj Alan Smojver, profiliran za inland ronilačke radove. Specijalnost su mu podvodne tehnologije. Svašta su pod morem doživjeli. Pa su nam odlučili ispričati kako to izgleda kad si blizu utapanja a preživiš. Ne bismo li i mi nešto naučili. A usput su se i malo zezali.

DRAWNING2

 

Near drowning? To ti je kad ostaneš bez zraka i padneš u nesvijest ispod površine. Near drowning ti je i kad dođeš doma i ne doneseš plaću. Usudi se to učiniti i bit ćeš nagrađen pravim gušenjem. Near drowning je kad si u barokomori, u saturacijskom ronjenju i imaš još osam dana do izlaska. Operater barokomore te obavještava da je upravo supruga zvala preko satelitskog i kaže da joj je kartica prazna. Naravno da svaka poštena barokomora ima ugrađen bankomat u sebi.

Ili kad ti tehničar javi preko interkoma da je kompanija bankrotirala i da neće biti plaće. A ti na 75 metara dubine u Dominikanskoj Republici. Dobro je da postoje dobre konobarice i prijateljice noći, koje sakupe novac za kartu da se možeš vratiti u Hrvatsku. I onda prvi put nakon tri tjedna pomisliš na cigaretu koju počinješ željeti znajući da se približava trenutak slobode, predlažeš zamjenu helija ili kisika dimom cigarete.

A sad malo ozbiljnije. (…) Više pročitajte u 268. broju Mora.

Napisali: Dubravko Baotić, Damir Majkić, Alan Smojver

DRAWNING3

ribar3
MOREMorska fauna

Ribar plete mrižu svoju

Jedni kažu da je ima sve manje, drugi da su došle neke nove vrste koje progone one koje ovdje žive oduvijek, treći da se lovi sve više i previše, četvrti da je jedemo premalo, peti da će Europska unija dokinuti ribolov… Tražeći odgovore na ova pitanja u predblagdansko doba kad bi nam se svakako trebala naći na stolu, zamolili smo našeg Marka Vučetića koji se vratio svojim hvarskim ribarskim korijenima da nam ispriča što razlikuje današnji ribolov od negdašnjeg. Vlasta Franičević nam je rastumačila kako akvakultura može doprinijeti da riba bude što pristupačnija svima. Ivana Stojnića posjetili smo u njegovoj tvornici ribe u Višnjanu. Pokazao nam je što radi i kamo odlazi riba što se u Jadranu lovi. (…)

Sve u svoje vrijeme

Znalo se kad se panulaje na gofa, kad na biliznje, a kad na zubaca. Znalo se kad se love lignje, kad kinjezi, kad šparići, a kad fratri. Prvo su se pojavili puretići, ubrzo ehosonderi, pa radari, GPS fishfinderi, sonari za skeniranje i sto raznih drugih uređaja

Živjeti uz ili na moru a ne loviti ribu gotovo da je nemoguće. Rijetki su koji toliko zaziru od mora da se ne usude ni baciti udicu s rive. Neki će loviti zbog strasti, neki iz potrebe, a neki samo da im vrijeme prođe. Ovima posljednjima i nije bitno uloviti ili ne neku ribu, važno im je da se ćuti dah moćnog plavetnila. Dakako, s ulovom je povezano i spravljanje obroka, posebno onoga ribarskoga. Naime, razne ribe su se lovile sezonski pa su i jela bila sezonska. Štoviše, način spravljanja pa i prilozi bili su sezonski. Istina, postojale su vrste riba koje su uvijek, u svako doba godine, bile izvrsne i tražene kao trlja (barbun) ili salpa. Njima bi se mogla pridodati još koja, ali ribari bi nevoljko jeli ribu izvan štajuna (sezona, dob) u pravilu ne odobravajući takvo što. (…)

ribar2

Akvakultura

Samo Grci na području Mediterana jedu manje ribe od nas. Potrošnja u Italiji, Španjolskoj i Portugalu dvostruko je i trostruko veća

Prema zadnjim podacima kojima raspolažemo, danas trošimo oko 20 kg raznih proizvoda ribarstva po stanovniku godišnje (domaćih, uvoznih, morskih, slatkovodnih, prerađenih, svježih, ribe, školjkaša, rakova, glavonožaca), dok europski prosjek iznosi 24,4 kg. Nije to tako loše, s obzirom na to da smo prije desetak godina jeli tek oko 10 kg tih proizvoda godišnje. Vjerojatno su brojke i nešto veće. Naime, pored sigurnih podataka o količini gospodarskog ulova i proizvodnje u akvakulturi, podaci o količinama ulova iz rekreacijskog i sportskog ribolova tek su procjena, a znamo da nema te kuće na otocima gdje netko iz familije barem ne baci tunju, vršu ili skosavicu, a sve što se ulovi sigurno se i pojede! Međutim, uspoređujući se sa zemljama EU na području Mediterana, jedini koji jedu manje ribe od nas jesu Grci, dok je potrošnja u Italiji, Španjolskoj i Portugalu dvostruko i trostruko veća. (…) Više pročitajte u 263. broju Mora.

Tekst: Marko Vučetić, Vlasta Franičević i Marin Srzić

sudan1
MOREReportaže

Avantura uz  obalu Nubije

Sudan ima 650 kilometara gotovo nenastanjene obale s nevjerojatno bogatim podmorjem

Cijelo prošlo ljeto, nakon povratka sa Socotre Nicola Vitali, vlasnik talijanske agencije Wild Sea Expedition za koju radim, govorio mi je kako nema šanse da će ostati u Europi do kraja godine bez obzira na koronu. Stigla je jesen i krenuli smo planirati put na Madagaskar. Plan se naglo i neslavno urušio krajem desetog mjeseca kad je ta zemlja zbog korone uvela zabranu ulaska putnika iz EU. Samo tako, jednom glasovnom porukom na WhatApp-u Nicola mi je rekao: „U redu, ne idemo na Mada, ali idemo u Sudan!“

Kakve su bile okolnosti, nisam vjerovao da ćemo zbilja otići. Trebalo je skupiti najmanje pet klijenata kako bismo pokrili troškove puta. Međutim, to se ipak dogodilo. Ljudi koji redovito putuju na ribolovne ture po svijetu, nakon lokcdowna jedva su čekali nekoga da ponudi nešto što bi ih izvuklo izvan granica njihove zemlje i dalo im priliku uloviti se u koštac s tropskim ribetinama.

sudan3

Kupili smo karte i poletjeli za Afriku. Na putu iz Milana za Kario prije prijave morali smo ispuniti opsežnu dokumentaciju i dati na uvid negativni test na Covid-19. Zbrka s papirologijom jedina predstavlja neku vrstu kaosa u gotovo potpuno praznim zračnim lukama. Let iz Kaira za Port Sudan bio je predviđen drugi dan ujutro. Prije samog polijetanja našli smo sa svim gostima i odletjeli za Port Sudan. Nakon slijetanja ukrcali smo se u autobus. Kratko smo se vozili do luke, a zatim se čamcem ukrcali na predivan drveni jedrenjak Elegante!

Zbogom europskom zimskom sivilu

Elegante je oko 25 metara dugačak drveni brod. Njegov talijanski vlasnik Claudio koristi ga za ronilačke izlete i ture po Crvenom moru. Doživljaj dolaska na brod s poslugom i lijepo uređenom kabinom s tušem i klima-uređajem bio mi je ugodan šok naspram naše prošle pustolovine na Socotri. Najveće iznenađenje definitivno je bila večera i pripremljena hrana uopće. (…) Više pročitajte u 258. broju Mora.

Tekst i fotografija: Robert Pljuščec

*Tiskano izdanje potražite na kioscima ili digitalno izdanje putem Google Play i AppStore aplikacija, kao i u našem webshopu.

sudan2

neretva1
EkologijaMOREMorska fauna

Neretva, dolina  krivolova

Rijetko lijep krajolik, stanište brojnih životinjskih i biljnih vrsta, važna lokacija za migracije ptica i mrijest riba, poprište je krivolova i nedopustive eksploatacije

Oko 230 kilometara uzvodno od ušća na Jadranskom moru, na brdašcu Gradelj u Bosni i Hercegovini iz malog vrela izvire rijeka Neretva. Iako počinje pitomo, nakon Glavatičeva se razbija u kanjone koji mogu iznenaditi i one najzahtjevnije raftingaše, a sama priroda uz rijeku ostavlja bez daha. Od Gradelja pa do Konjica Neretvu možemo vidjeti u svojoj prirodnoj i divljoj formi, no nakon Konjica svi problemi počinju izlaziti na površinu.
Konjic kao revir za ribolov na muhu nekad je bio tiha patnja svim ribolovcima ovim stilom,  onima koji su ga (ili nikada nisu) posjetili. Priče o veličini i količini ribe koja je plivala ispod mosta su legendarne, no to se nažalost gotovo preko noći promijenilo i priče o bogatstvu revira su tek uspomena.
Nekontrolirano puštanje otpadnih tehnoloških voda iz obližnjeg industrijskog kompleksa uzvodno uništilo je bogati riblji fond na ovome mjestu. To su pokazale i studije o ispitivanju teških metala u sedimentu, uzorkovane na tri lokacije podno ispusta otpadnih voda. Istraživanje je proveo Institut za standardizaciju i ekologiju TQM d.o.o. na zahtjev aktivista iz udruge Zeleni Neretva koji godinama upozoravaju na taj problem.
Budući da članovi brojnih obitelji rade u tim postrojenjima, u već ionako osiromašenom kraju važno je zadržati radno mjesto pa se o problemu zagađenja uglavnom ne govori te je teško očekivati značajnije pomake u skorije vrijeme. (…) Više pročitajte u 257. broju Mora.

neretva2

neretva3

TunIstra - OWC Poreč 2019 (1)
Novosti

Ekipa Axopar odnijela je pobjedu na 5. TunIstra – Offshore World Challenge natjecanju u lovu na veliku ribu koje je održano ovog vikenda u Poreču. Četveročlana ekipa sastavljena od Dimitriija Isakova, Pavela Myakova, Filipa Babića i kapetana Valentina Harašića u dva dana ulovila je samo jednu tunu, no to im je bilo dovoljno da odnesu pobjedu. Riječ je o rekordnoj 198,75 kg teškoj i 213 cm dugoj tuni, ujedno i najvećoj ribi ulovljenoj tijekom svih pet godina turnira. Prema riječima glavnog suca turnira Tončija Lukete, riječ je o najvećoj tuni ulovljenoj na svim službenim turnirima u Hrvatskoj tijekom posljednjih osam godina. Kapetan pobjedničkog tima Valentin Harašić rekao je da se Filip Babić gotovo dva sata borio s tunom prije nego su je izvadili. Drugo mjesto pripalo je talijanskoj ekipi „Presidente Mastfish“ i kapetanu Giorgiju Muri. Oni su tijekom dva dana ulovili dvije tune, od kojih su jednu izvukli iz mora, a drugu pustili prema catch & release principu. Treće mjesto pripalo je također talijanskoj ekipi „Fiuri“ koja je pod vodstvom kapetana Fabrizija Mantovana ulovila ukupno četiri tune, od kojih su jednu izvukli, a tri pustili. Također prvi put otkako se održava natjecanje, ribolov je morao biti otkazan zbog bure koja je drugog dana puhala brzinom od 30 čvorova. Treći dan vjetar se smirio pa je zabilježen 21 zagriz, a ulovljeno ukupno 16 riba, od kojih su četiri izvučene iz mora. Još jedna rijetkost bila je tek druga ulovljena lampuga u povijesti natjecanja. Veliku ribu tešku deset kilograma na svoj brod izvukla je talijanska ekipa „Rock Tuna“. Pedesetak ekipa u dva natjecateljska dana ulovilo je 30 riba, od kojih je iz mora izvučeno 13 komada. Atraktivno javno vaganje ulova održano je i posljednjeg dana turnira na porečkoj rivi pred brojnim znatiželjnicima, Porečanima i turistima.

Pobjednička ekipa s tunom od gotovo 200 kilograma_Manuel Paljuh

69244479_2705763379442145_6594594469629132800_o
Novosti

U Poreču je počeo 5. međunarodni kvalifikacijski turnir u lovu na veliku ribu TunIstra – Offshore World Challenge 2019., a posjetitelji će moći uživati u delicijama tune u sklopu Tunalicious Street Food Festivala i Tuna Restaurant Week. U utorak 3. rujna svečanim otvorenjem započelo je treće izdanje Funtana Media Big Game Eventa, a tom je prilikom direktorica TZ Funtane, Ana Milohanović Čehić istaknula kako žele poticati ovu vrstu adrenalinskog sporta, obogatiti turističku ponudu, kao i razvijati ribolovni turizam tijekom cijele godine. TunIstra je najveće domaće natjecanje u big game fishingu, ribolovu na velike ribe, najčešće plavoperajne tune, sabljarke i morske pse. Prošlogodišnji turnir obilježilo je izuzetno dobro vrijeme koje je pogodovalo iskusnim natjecateljima iz deset zemalja na pedesetak brodova. Hrvatska je poznata destinacija na svjetskoj karti ove vrste ribolova, ističe glavni organizator Franko Čerin, a kako svake godine raste broj natjecatelja, ove godine organizatori očekuju 60-ak ekipa, pretežito iz Italije, Hrvatske i Slovenije, te sve više iz Njemačke, Francuske, Srbije, Ukrajine i Rusije. U srijedu 4. rujna u 19:30 sati održat će se predstavljanje ovogodišnjih ekipa, izvlačenje startnih brojeva, uz svečano otvorenje. Na istom mjestu posjetitelji će moći uživati u napetom i zanimljivom vaganju dnevnih kapitalaca.