Konferencija (foto Bojan Bogdanić)
Novosti

Održivi uzgoj riba

Ukupna količina ulovljene i uzgojene hrane podrijetla iz vode, zadovoljava tek 36 posto potreba europskog tržišta

Hrvatska je na četvrtom mjestu u EU po količini uzgojene ribe, a nakon Grčke, Španjolske i Italije. Unatoč jačanju uzgoja riba u Europi, količina uzgojene ribe, mekušaca, školjkaša i ostale hrane s podrijetlom iz vode nije dovoljna. Količina iz uzgoja zajedno s ulovom zadovoljava tek 36 posto svojih potreba za tom vrstom hrane čime Europa nije samodostatna u opskrbi tržišta.
Prošlog tjedna je održana konferencija talijansko-hrvatskog projekta AdriAquaNet – Jačanje inovacija i održivosti u jadranskoj akvakulturi, na kojoj je istaknuto kako održiv uzgoj riba podrazumijeva sustavnu brigu za okoliš, zdravlje riba u uzgajalištima i opskrbu tržišta kvalitetnim i zdravim proizvodima.

Izv. prof. dr. sc. Boris Habrun (foto Bojan Bogdanić)Tom prigodom je ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta, izv. prof. dr. sc. Boris Habrun istaknuo „Kako bi se očuvao riblji fond, idućih će godina veća područja Jadrana biti ograničena za ulov ribe. Zbog toga uzgoj riba ima sve važniju ulogu. Taj uzgoj treba biti ekološki prihvatljiv, a briga o ribama u uzgajalištima besprijekorna. Kako bi se u tome uspjelo, znanost treba biti kvalitetna potpora gospodarstvu.“

Višegodišnji suficit proizvodnje

Prof. dr. sc. Dragan Kovačević (foto Bojan Bogdanić)Hrvatska ribom iz uzgoja opskrbljuje vlastito te strana tržišta. U ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, Hrvatska bilježi veliki deficit koji se od njezina ulaska u EU povećao za 30-ak posto, ali se u segmentu ribarstva, uzgoja riba i proizvodnje ribljih proizvoda bilježi višegodišnji suficit, rekao je prof. dr. sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam. Dodao je da smo „Prošle godine uvezli ribe vrijedne 132 milijuna eura, a izvezli je gotovo u dvostruko većoj vrijednosti. To je jedan od boljih segmenata hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije. Svojevrsni je apsurd da Hrvatska ima dobar potencijal u ulovu i uzgoju riba, a da se s dvadesetak kilograma potrošnje ribe po glavi stanovnika godišnje nalazimo tek na 80 posto potrošnje prosjeka EU.“

Tatjana Boroša Pecigoš (foto Bojan Bogdanić)U tijeku je izrada Nacionalnog plana razvoja akvakulture za programsko razdoblje 2021. – 2027., a ciljevi tog plana su povećanje proizvodnje akvakulture, jačanje otpornosti na klimatske promjene, povećanje konkurentnosti tog sektora, doprinos razvoju ruralnog tj. priobalnog područja i poticanje inovacija u akvakulturi, kazala je voditeljica Službe za akvakulturu Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede Tatjana Boroša Pecigoš.

Dane Desnica (foto Bojan Bogdanić)Direktor proizvodnje tvrtke Cromaris, Dane Desnica istaknuo je da su među najvećim izazovima uzgajivačima riba trenutačno, rast troškova proizvodnje te otežana dostupnost sirovina. „Zbog toga nam je u sklopu projekta AdriAquaNet posebno zanimljiva potraga za alternativnim izvodom sirovina. Inače smo posvećeni očuvanju energije i njezinoj proizvodnji iz obnovljivih izvora.“ Tvrtka Cromaris ove godine planira tržište opskrbiti s više od 12 tisuća tona ribe, što predstavlja rast proizvodnje za 12 posto u odnosu na prošlu godinu.

Domaće cjepivo

Dr. sc. Snježana Zrnčić (foto Bojan Bogdanić)Znanstvenici ističu kako je nutritivna vrijednost uzgojene ribe ista onoj ribe iz ulova. Dr. sc. Snježana Zrnčić, znanstvena savjetnica u Laboratoriju za patologiju riba Hrvatskog veterinarskog instituta i koordinatorica projekta AdriAquaNet za Hrvatski veterinarski institut je kazala da je sa zdravstvenog stajališta uzgojena je riba kvalitetnija. „Ona je pod kontinuiranom veterinarskom kontrolom – od kontrole zdravlja riba u uzgajalištu do provjere zdravstvene ispravnosti ribljih proizvoda. Kako bi se u uzgoju riba izbjegla nepotrebna primjena antibiotika, preporučujemo cijepljenje. Budući da nema komercijalnih cjepiva protiv svih patogenih bakterija, Hrvatski veterinarski institut je kreirao, proizveo i testirao autogena cjepiva koristeći bakterije izdvojene na uzgajalištu partnera. Imamo i alternativu za hranidbu riba u uzgajalištima. Ta se hranidba sada temelji na ribljem brašnu. Riblje brašno moguće je zamijeniti hranom koja sadrži biljne ili životinjske proteine podrijetlom iz nusproizvoda peradarstva ili proteine podrijetlom od odmašćenih ličinki crne vojničke muhe.“

Marco Galeotti (foto Bojan Bogdanić)Voditelj projekta AdriAquaNet i profesor na Odjelu za znanost, poljoprivredu i zaštitu okoliša Sveučilišta u Udinama, Marco Galeotti je istaknuo da su u projekt, uz uzgajivače riba u Hrvatskoj i Italiji, bila sa stotinjak istraživača uključena četiri istraživačka centra i tri sveučilišta. Lovro Jurišić (foto Bojan Bogdanić)Lovro Jurišić, voditelj projekata u sklopu Zajedničkog tajništva Interreg programa Italija – Hrvatska, rekao je da većina prekograničnih projekata služi smanjivanju štetnih posljedica državnih granica na lokalno stanovništvo, no da je ovaj jedinstven po fokusu na plavu ekonomiju i zaštitu mora.

Foto: Bojan Bogdanić

yanmar 2
Novosti

Yanmar broji ribe

Japanska tvrtka razvila je tehnologiju za automatizirano prebrojavanje riba u ribogojilištima
Yanmar Marine Systems Co. pod krovnom tvrtkom Yanmar Group, počela je primati narudžbe u Japanu za novi sistem automatskog brojanja ribe. Sistem je dizajniran za uzgoj tune, a za brojanje riba koristi tehnologiju prepoznavanja na slici. Ribogojilišta, da bi znala koliko hrane trebaju dati ribama u kavezu i bolje kontrolirali proizvodnju, moraju čim preciznije znati broj komada ribe. Posljednjih godina u tijeku je transformacija ka održivom izvorima hrane, a ribarski brodovi moraju prijaviti točan broj mladih pacifičkih plavoperajnih tuna ulovljenih u divljini koje se koriste za uzgoj u ribogojilištima.
Trenutno postojeće metode su mukotrpne i dugotrajne, što zahtijeva ručno brojanje ukupnog broja ulovljenih riba i vizualno brojanje podvodnih fotografija prilikom premještanja ribe u mreže akvakulture. Kako bi doskočili ovom problemu i pomogli razvoju industrije akvakulture, YMS je razvio automatiziran sistem za brojanje ribe, koji znatno skraćuje vrijeme potrebno za brojanje ribe.
yanmar 1
Yanmarov odjel za istraživanje i razvoj, napravio je integrirani sistem koji koristi tehnologiju prepoznavanja na slici i hardver koji uključuje podvodnu kameru i kompjuter za brojanje ribe u realnom vremenu. U optimalnim uvjetima, sistem je uspio automatski prebrojiti tune s 98-postotnom preciznošću. Time YMS namjerava unaprijediti efikasnost i razvoj industrije ribarstva i akvakulture, smanjujući izdatke za hranu, radne sate i pružajući precizniju brojku kojom ribogojilišta raspolažu.
Proizvod je nastao u suradnji s odjelom za akvakulturu tvrtke Maruha Nichiro Co., jednom od najvećih tvrtki za preprodaju, uzgoj i preradu ribe u svijetu. Tijekom pripreme za masovnu proizvodnju, tvrtka Maruha NIchiro je odabrala nekoliko lokacija za provođenje Yanmarovih ispitivanja u različitim uvjetima okoliša, za evaluaciju performansi proizvoda.