ACI marina Dubrovnik
Novosti

Rekordno poslovanje ACI-ja

Objavljeno je polugodišnje izvješće za 2022., a prihodi premašuju rezultate iz istog perioda rekordne 2019. godine

Posljednjih dana objavljeni su brojni pozitivni rezultati tvrtki iz nautičke industrije, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu. Domaći lanac marina ACI d.d. u tome nije iznimka, pa su prema izvješću poslovanja u prvih šest mjeseci zabilježili prihode od 98 milijuna kuna, koji premašuju prihode ostvarene u istom razdoblju iz rekordne 2019., za 4,6 milijuna kuna. Riječ je o rastu koji je uslijedio nakon provedenih investicijskih ciklusa, te stabilizacije epidemiološke situacije i predstavljaju rast od 16,4 milijuna kuna tj. 20 posto u odnosu na isti period prošle godine. Isto tako, u izvješću navode da su prošle godine u periodu prvih 6 mjeseci imali investicije u vrijednosti od 44 milijuna kuna, dok su ove godine taj iznos premašili za 3,9 milijuna kuna.

Zahvaljujući tim investicijama, ublažavanjem epidemioloških mjera i temeljitim pripremama za sezonu, porastao je i prihod od prodaje za 15,6 milijuna kn, odnosno 20 posto u odnosu na prošlu godinu, navodi ACI u izvješću. Najveći porast zabilježen je kod usluga dnevnog veza i najamnina na koje se odnosi 76 posto ukupnog povećanja. Točnije prihodi od dnevnog veza povećani su za 9,4 milijuna kuna ili za 113 posto, a paralelno s njima povećani su i prihodi od ostalih usluga nautičarima koji su u odnosu na usporedni period veći za 1,4 milijuna kuna što predstavlja povećanje od 26 posto. Sve to utjecalo je i na pozitivni financijski rezultat u iznosu od 3,2 milijuna kuna, dok ostvarena EBITDA za prvu polovicu godine iznosi 36,2 milijuna kuna, navodi ACI u izvješću.

U prvom kvartalu ove godine ACI je realizirao ulaganja od 24,1 milijuna kuna, a taj se iznos do kraja lipnja popeo na 47,9 milijuna kuna, što je za 3,9 milijuna kuna više od ukupnih 44 milijuna kuna koji su uloženi kroz cijelu prošlu godinu. Domaći lanac marina ističe da se najvažnija investicija odnosi na rekonstrukciju infrastrukture, uklanjanje gata „I“ i izgradnji obalnog zida u marini Dubrovnik u iznosu od 27,9 milijuna kuna, radove na adaptaciji apartmana u marinama Rab i Milna (1,9 milijuna kuna), izvođenje radova podmorskih pregleda, radova na sanaciji sidrenih sustava gatova i plovila u marini Trogir (4,7 milijuna kuna), uređenje parkirališta uz implementaciju sustava upravljanja parkiralištem u marinama Jezera i Pomer te druga ulaganja u cilju podizanja standarda kvalitete ACI marina.

Predsjednik uprave ACI d.d., Kristijan Pavić, izjavio je da se investicije nastavljaju na jesen i da su prvenstveno posvećeni dobivanju lokacijske dozvole za izgradnju ACI marine Rijeka u Porto Barošu, kao zajednički pothvat tvrtke ACI-Gitone, a od strateške važnosti je i produljenje rokova trajanja koncesijskih ugovora za ostale marine, bez čega buduća ulaganja nisu isplativa. Pavić dodaje da su zadovoljni postignutim rezultatima tijekom prve polovine godine, te da očekuju nastavak dobrih rezultata tijekom narednog razdoblja i vrhunca nautičke sezone, posebno u segmentu tranzita tijekom srpnja i kolovoza.

Foto: ACI d.d.

13/03/21 - Auckland (NZL)
36th America’s Cup presented by Prada
36th America’s Cup Match - Race Day 3
Emirates Team New Zealand
Novosti

3:3 na kraju trećeg dana

Zbog slabog vjetra trećeg dana jedrenje je skoro došlo u pitanje, no napetosti nije nedostajalo

Prije početka 5. regate aktualnog America’s Cupa, na mjestu događaja su se pojavile tisuće pratitelja oko regatnog polja, regatni timovi, jedino nije bilo vjetra kojeg su očekivali. Mjerači su pokazivali prosječno 7-8 čvorova vjetra, malo iznad minimalnih 6.5 za održavanje regate te je umalo otkazan 3. dan regate.

U ovim uvjetima, Talijani su bili opušteniji, jer njihova AC75 se bolje ponaša u uvjetima slabijeg vjetra. Barem se tako vjerovalo do sad, a nakon tri regatna dana ta teorija se nije baš pokazala, što se vidi u i dalje izjednačenom rezultatu.

Oba tima prilazila su startnoj liniji pod 45 stupnjeva s desne strane i oba su nastojala uloviti poziciju desne strane, no do starta su stigli prerano, pa je Luna Rosssa produžila na lijevu stranu i startala na vrijeme, na foilovima, dok su Emirates Team New Zealand zbog većeg zaleta prije došli do lijeve bove startne linije i morali virati prije samog signala za početak regate i time izgubili prednost.

To je situacija koju su htjeli izbjeći jer svaki okret znači i gubitak brzine, te u ovako slabim uvjetima vjetra, mogućnost pada s foilova, što u AC75 svijte znači i vrlo vjerojatno gubitak cijele regate, no nije bilo drugih opcija.

Luna Rossa je kao i do sada odlično jedrila prvi plov, u orcu i do prvog okreta stekla prednost od 250 m, ali ETNZ je uhvatio bolji vjetar na lijevoj strani regatnog polja i relativno dobro izvukao pogrešku sa starta.
Dobro jedrenje Novozelanđana se nastavilo i u drugom plovu, no nedovoljno za sustizanje Talijana i do kraja drugog okreta jedrili su gotovo na istoj udaljenosti, svaki na svojoj strani regatnog polja.

Ipak, Talijani su druga vrata okrenuli s 32 sekunde prednosti, a Kiwiji potom nadoknadili 10 sekundi. U zadnjem plovu prema trećim vratima, Talijani su ponovo pokazali da bolje vladaju orcom i završili s 23 sekundi prednosti, a do prolaska ETNZ-a u cilj prednost Talijana se smanjila na 18 sekundi.

Scenarij trećeg dana kao da je prepisan iz prvog i drugog dana. Nakon pobjede Talijana, Novozelanđani izjednačavaju rezultat na 3:3. Kao i u prethodnim danima, prvu pobjedu s laganom prednosti je zabilježio tim Luna Rossa, a onda u drugoj regati, Kiwiji uzvratili debelo boljom prednosti.

Pritisak vjetra bio je isti, između 8 i 9 čvorova, ali je zato pritisak na domaćinima bio daleko veći, a situacija na startu ponovo kao da je preslikana iz drugih regata ostalih dana. Oba tima ponovo su pokušala prići startu s desne strane, no Talijani su se preračunali i otišli predaleko, pa je ETNZ ovaj puta startao odlično s 50 m prednosti.

Do prvih vrata jedrili su odlično i okrenuli bez greške s 800 m odnosno 51 sekundi prednosti, a u tom trenutku svima je bilo jasno da ponovo imamo izjednačen rezultat, jer je Luna Rossa sada već debelo zaostajala. Do drugih vrata prednost ETNZ-a se povećala na minutu i 7 sekundi, a taj se obrazac nastavio kroz regatu.

U taktici se vidjela velika razlika. Talijani su se oslonili na oštriju orcu s više okreta u većoj brzini, a Novozelanđani na manje viranja, u širem kutu s nešto manje vjetra, što se pokazalo kao bolja odluka, pogotovo na lijevoj strani regatnog polja. Prolaz u cilj već je bio daleko od iznenađenja, jer je Luna Rossa kroz istu liniju prošla minutu i 41 sekundu kasnije.

Iz tima Luna Rossa komentirali su nakon regate da su u predstartnom nadmudrivanju upali u zonu slabijeg vjetra, dok su Kiwiji uhvatili nešto snažniji zamah i nakon tog trenutka, Talijanima je bilo je jasno da ih neće sustići. Treći dan regate je donio vrlo napeto jedrenje, te frustracije navijačima jer je rezultat i dalje izjednačen.

Piše: Teo Marević
Foto: America’s Cup

sezona1
BusinessMORE

Analiza sezone 2020

Kratko je trajalo: Zbrajajući, oduzimajući i pitajući, pokušali smo saznati kako je uistinu prošla ova, zahjevna, nautička sezona

Posljednjih deset godina svaki dio nautičke industrije osim gradnje novih plovila obilježavao je rast. Otvarali smo nove marine u kojima se tražio vez više, sagrađeni su i uređeni deseci riva, osnivale su se nove čarter kompanije, nabavljalo sve više sve većih brodova, gradili su se mini kruzeri, izletnički brodovi, otvarana su nova remontna brodogradilišta za jahte, koncesionirana sidrišta, nautičari su napunili otočne restorane… Iz godine u godinu sve je više mladih ljudi svoju egzistenciju vezivalo za nautiku. Nema u tomu ničeg čudnog. Hrvatska ima idealne uvjete za razvoj nautike i sve o čemu moramo pričati je njezin održivi razvoj, kvaliteta i razvoj zanemarenih segmenata poput gradnje brodica i jahti. Sve dok se ne dogodi godina poput ove u kojoj nas je poharao virus i na proljeće zaprijetio ostaviti bez dobrog dijela od više od milijardu eura, koliko se procjenjuje da smo u 2019. godini ubrali od nautike.

sezona2

Nije da nismo naučili na takvu vrstu problema. Suočio se naš nautički sektor i s gorim stvarima od virusa. Sjetimo se samo rata kad je na dobrih pet godina na najvećem dijelu Jadrana sve stalo ili globalne ekonomske krize prije dvanaest godina, čije su nas posljedice pratile barem dvije ili tri sezone. Nautika je dio turizma, doduše prilično specifičan, ali kakogod uzmemo, on je osjetljiva biljka na koji ekonomske, zdravstvene i političke okolnosti imaju ogroman utjecaj. Zato smo se na proljeće, kad je u praktično čitavom svijetu proglašen lockdown, ozbiljno zabrinuli hoćemo li nautičku sezonu uopće imati. Danas, kad polako pospremamo brodice i jahte na vezove, znamo da smo je imali, ali koliko je bila uspješna, ostaje upitno. Slušamo li naše političare, mogli bismo pomisliti da je bila vrlo dobra, najbolja na Mediteranu pa i u Europi, no kakva je uistinu bila i jesmo li mogli bolje, o tomu se malo govori. Jer brojke, a one su pravi pokazatelj, premda postoje, malo tko iznosi u javnost. (…) Više pročitajte u 256. broju Mora.

sezona3