remont | Magazin More

Velike jahte na remontu

Održavanje jahti postalo je veliki biznis. Ali nije isto obnavljati trajekt ili luksuznu jahtu punu tikovine po kojoj i vlasnici hodaju bosi. Neki su u tome uspjeli

Kraj zime i početak proljeća najužurbanije je doba godine u brodogradilištima koja se bave remontom jahti. Sezona njihove plovidbe samo što nije počela pa se kraju privode veći ili manji poslovi održavanja ili ozbiljnijeg refita. Svaki dan više proveden u škveru može značiti gubitak zarade za jahte u čarteru ili manje vremena za uživanje vlasnicima ako su namijenjene samo njima.

Održavanje jahti odavno je postalo prilično veliki biznis. Naši susjedi Talijani čija je nautička industrija 2021. godine prihodovala 6 milijardi i 110 milijuna eura od održavanja jahti su, prema podatcima UCINE, ubrali 357 milijuna eura i na tim poslovima zaposlili 3700 ljudi kojima treba pridodati i brojne kooperante. Naravno, do takvih brojeva ne dolazi se preko noći. Talijanima u prilog ide tradicija, brodogradilišta koja se decenijima bave refitom, činjenica da u njihovim marinama borave mnogobrojne velike jahte, ugled koji su stekli, a niti to što su najveći svjetski graditelji novih jahti i brodica nije naodmet. Ta industrija razvija brojne prateće tvrtke koje iskustva stečena u gradnji novih koriste radeći i na održavanju jahti. Raspon njihovih djelatnosti je ogroman i kreće se od izrade namještaja i tkanina do bojanja čitavog trupa. (…) Više pročitajte u 271. broju Mora.

Napisao: Braslav Karlić
Snimke: arhiva Mora i brodogradilišta

Novosti

Adriatic 42 ima novi dok

Crnogorsko brodogradilište sa stoljetnom tradicijom, korak bliže da postane remontno brodogradilište za superjahte

Nakon godina pokušaja, brodogradilište Bijela postalo je Adriatic 42 koje je sada u vlasništvu Adriatic Marinas, Porto Montenegro i DryDocks World Dubai. Prethodni suvlasnici nizozemski velikan brodogradnje Damen, s kojima je projekt prenamijene brodogradilišta započeo, izašli su iz suvlasništva, te su vlasnici Porto Montenegro pronašli nove partnere u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Nakon financijske injekcije naručen je i dostavljen novi, 180 metara dug, te 37 m širok plutajući dok sagrađen u brodogradilištu Hat San u Yalovi, u Turskoj. Time je crnogorsko brodogradilište korak bliže cilju da postane operativno.

Tvrtka Adriatic 43 poslovat će u suradnji s marinom Porto Montenegro, koja se nalazi preko puta uvale. Brodogradilište je opremljeno i travel liftom kapaciteta 720 tona. U prvoj fazi gradnje brodogradilišta koja traje do kraja ove godine sudjeluju zajedničkim snagama Porto Montenegro, te Drydock World u državnom vlasništvu UAE.

Direktor Adriatic 42, kapetan Rado Antolović, kazao je da je ovo novi početak za brodogradilište, ali i za cijelu državu, jer će Crnu Goru staviti na kartu velikih jahti. Novi dok ima kapacitet podizanja od 10 tisuća tona te će moći primiti i najveće svjetske superjahte. „Do sad smo uložili 40 milijuna eura u projekt s ciljem da završimo ključne stavke i da postavimo temelje novog početka industrije brodogradnje i remonta na novi, održivi način,“ izjavio je Antolović. Potporu projektu imaju i od predsjednika i premijera Crne Gore, koji su obojica prepoznali važnost ovog projekta. „Ovo je kamen temeljac u servisu i remontu jahti kojim ćemo upotpuniti našu ponudu vlasnicima jahti.“

U Adriatic 42 je trenutno zaposleno oko 20 ljudi, no brojka će se značajno povećati kada brodogradilište bude u punoj operativnoj funkciji. Predsjednik uprave Adriatic 42, John Gray, objasnio je da su njihovi ciljevi pružanje prilika mnogim lokalnim stručnjacima iz različitih sektora, da podijele svoje znanje i vještine sa zajednicom. Potpuno su, dodaje, svjesni značaja i ostavštine brodogradilišta Bijela, zbog čega namjeravaju privući svu kolektivnu stručnost i moć da zajedničkim snagama transformiraju područje i vrate mu stari sjaj.

Piše: Teo Marević
Foto: Screenshot YouTube

Novosti

Završen remont megajahte

Šibensko brodogradilište Iskra završilo je servis jedne od najljepših megajahti na svijetu, Burrasca

Burrasca spada među najljepše luksuzne superjahte u svijetu, a danas je stigla vijest iz Iskra brodogradilišta da su završeni servisni radovi na ovom jedrenjaku čime su šibenski brodograditelji ponovo potvrdili svoju visoku stručnost i sposobnost, te globalnu konkurentnost u segmentu servisiranja, održavanja, popravaka i remonta jahti.

Šibensko brodogradilište je završetkom ovih radova na luksuznoj superjahti od aluminija, dodatno potvrdilo svoju kompetentnost radova na aluminijskim brodovima, što su stekli gradnjom i održavanjem brojnih aluminijskih brodova, o čemu smo pisali i u aktualnom broju Mora.

Iz Iskre poručuju kako ove godine bilježe značajan porast remontnih aktivnosti u komercijalnom segmentu, posebno u ovom periodu godine, kada se intenziviraju remontni radovi. Prošle godine u ovo doba svijet je prolazio kroz prvi lockdown zbog pandemije koronavirusa, pa su radovi privremeno zastali ili usporeni u brodogradilištima diljem svijeta.

Trenutačna situacija u škverovima kazuje da su očekivanja od nautičke sezone optimističnija. Na Burrasci je Iskra brodogradilište konkretno obavila popravke desne osovine brodskog vijka radi izmjene brtvenice, očišćen je i obojen podvodni dio trupa, a obnovljeni su i radovi na pramčanom porivnom sustavu, te niz sitnijih popravaka i postupaka redovnog održavanja.

Burrasca je luksuzna superjahta, jednotrupna jedrilica duga 56 i široka 11,5 metara. Izgrađena je prema projektu dizajnera brodova Rona Hollanda u talijanskom brodogradilištu Perini Navi 2003. godine. Njena bruto težina iznosi 497 tona. Plijeni elegancijom, a imponira svojim jarbolima koji joj daju osobitu ljepotu.

Njena vrijednost kreće se oko 15,5 milijuna dolara, a uređena je kao luksuzna vila. Ima pet kabina s maksimalnim komforom za 12-ero putnika, za koje je zaduženo osam članova posade. Brodogradilište u službenom priopćenju ne otkriva u čijem je vlasništvu megajahta.

MORE Projekti

Nova duša Sunseekera

Nakon punih 27 godina Ivan Meštrović ostvario je svoj san, a usnuli Hawk 27 probuđen je grmljavinom dvaju Mercury Racing 525

Kad ne ide iz prve, ide iz osme. Toliko je pokušaja bilo potrebno do uskrsnuća prekrasnog Sunseekera Hawk 27 s letećim cirkusom Mercuryja na krmi kojim bez problema postiže preko 60 čvorova.
Imamo tu sreću da se zbog prirode posla re-lativno često susrećemo s ljudima koji su ostvarili ili su u procesu ostvarenja svojih snova. Većina nas ipak ih ne ostvari, zbog čega je uvijek poseban gušt sjesti i poslušati vlasnike /autore tih snova dok pričaju kako je nastala ideja, te koje su sve prepreke morali prijeći da bi došli tu gdje jesu. Jedan od takvih je Ivan Meštrović, vlasnik tvrtke Franka Marine za servis i distribuciju Mercury motora, koji je 1993. godine usnuo Sunseekera Hawk 27.
Iz drugog pokušaja zaplovili smo s njime i sad nam je jasno čemu taj dječački osmjeh na licu gospodina Meštrovića. No, vratimo se na 1993. kada su snovi mnogih ljudi bili skromni, a ljepotica poput Sunseekera Hawk 27 činila se nedodirljivom i nedostižnom divom koju se može vidjeti samo kao izložbeni primjerak. Te godine Meštrović ju je ugledao izloženu na Zagrebačkom sajmu nautike i maštao kako će jednog dana ploviti njome.
U međuvremenu protagonist naše priče osnovao je danas jednu od najuspješnijih servisnih tvrtki i zastupnika za Mercuryjeve motore, jednih od najzastupljenijih na tržištu koje gravitira Jadranskom moru. Ubrzat ćemo vrpcu i pritisnuti tipku play na 2011. godinu. Baš tada negdje u jeku svjetske gospodarske krize, kada su se uglavnom servisirali nužni zahvati, a ugrađivali čim povoljniji motori, Meštrović je dobio upit za ugrad-njom jednih od najsnažnijih Mercury Racing motora. Isprva je mislio da je to šala. Srećom, bio je to vlasnik katamarana jurilice marke Nor Tech 37 koji je na sebi imao dva trkaća Mercuryja, svaki po 525 konjskih snaga, i koje je namjeravao zamijeniti novom generacijom motora od 662 konja.
Taj je Nor Tech, spomena radi, postizao br-zinu od 90 mph sa starim motorima, dok je s novima dobio još 22 mph.
Budući da je vlasnik bio Čeh, prema propisima EU više ih nije mogao registrirati, dok je u Hrvatskoj to još uvijek bilo moguće. Tu se otvorila prilika da povoljno nabavi iznimne motore koji su tada već bili stari 15 godina, no u izvrsnom stanju, sa svega 157 radnih sati, ali za čiju je ugradnju trebalo uložiti još puno vremena, truda i novaca.
Dodatna motivacija da ih kupi bilo je i vrlo često pitanje njegovih klijenata, a koji su s pravom pretpostavljali da vlasnik ovakve mehaničarske tvrtke zasigurno posjeduje bijesne mašine na svom plovilu. Međutim, Meštrovićev odgovor je dotad bio da posjeduje jednu malu drvenu barku kojom postiže brzinu od 4 do 5 čvorova.

Na prikolici kraj benzinske

Znao je da sada treba pronaći plovilo na koje bi instalirao motore. Tri godine kasnije dobio je poziv kolege koji je kraj benzinske crpke uz magistralu kod Šibenika primijetio njegov gliser iz snova. Tih dana otišli su isporučiti jedan brod, a usput stali provjeriti o čemu se radi i na prikolici pronašli Sunseeker Hawk 27 razbijenog trupa. Naravno, kad smo ga stali vidjeti, odmah smo ga ukrcali, komentira Meštrović uz smijeh. (…) Više pročitajte u novom, 255. broju Mora.

Novosti

Porast remonta superjahti

Prvi usporedni godišnji podaci ICOMIA-e o prometu ostvarenom od remonta superjahti duljine od 30 do 50 metara pokazuju rast od 10 posto u protekloj godini.

Svjetsko nautičko udruženje ICOMIA objavilo je drugi godišnji izvještaj o brodogradilištima za remont velikih jahti. Temelji se na podacima prikupljenim od tvrtki članica ICOMIA Superyacht Refit Group (ISYRG) koji su uspoređeni s AIS bazom podataka. ISYRG predstavlja oko 40 posto od ukupnih globalnih projekata remontaže, uključujući 12 brodogradilišta. Sva brodogradilišta u ICOMIA sustavu temelje se na najvišim standardima prakse koji pružaju najbolju kvalitetu remonta i popravaka.

Iako se trenutno podaci prikupljaju za kraće periode od 31. kolovoza do 1. listopada 2017. do 1. rujna 2018., kao i za isti period do 2019. godine, ICOMIA nastavlja prikupljati cjelogodišnje podatke kako bi bolje pratili kretanje na tržištu te industrije.

Prosječna vrijednost remonta porasla 43,6 posto

Ukupni obrtaj u proteklih godinu dana iznosio je 395,7 milijuna eura, odnosno 10 posto više od rezultata za isti period prošle godine. Broj pojedinačnih remonata i popravaka se povećao za 4,7 posto i broji 1136 operacija. Prosječna vrijednost pojedinačnog remonta u periodu do 1. rujna ove godine, iznosila je 576.870 eura, dok je prošle godine u istom periodu prosječna vrijednost iznosila 331.564 eura.

Najveći broj operacija remonta obavljao se na plovilima između 30 i 50 metara duljine, iako ove brojke ne predstavljaju ukupan prihod u tom rangu. Preko 75 posto projekata remonta bili su tehničke prirode, oko 13 posto se odnosi na poslove bojanja, a tek nešto ispod 10 posto odnosi se na poslove interijera. Tehnički poslovi odnose se na logistiku, ispitivanja, elektroniku i mehanizaciju, te opremu plovila.

Prikupljeni podaci između ostalog pokazuju koliko je važan aspekt trajanja projekta, aktivnost u pojedinoj regiji brodogradilišta i druge detalje, a dugoročno praćenje popravaka i remonta na godišnjoj bazi daje koristan uvid u stanje na tržištu za brodogradilišta i šire, poručuju iz ICOMIA-e.