malinska1
BaštinaMORE

Malinska mijenja vizuru

More, drvo i barke u povijesti su bili osnova gospodarstva ovog otočnog mjesta. Opet su povezani u zanimljivoj priči

Sredinom ožujka posjetili smo Malinsku, a povod je bio intenzivan rad na gradilištu budućeg Interpretacijskog centra maritimne baštine. No on je tek dio preobrazbe imidža općine Malinska-Dubašnica, otoka Krka i Kvarnera u širem smislu.

Na novouređenoj Rivi Velike Barke susreli smo se s voditeljicom projekta Ivanom Dubrović i direktorom TZ-a Malinske, Danielom Manzonijem koji su nas poveli u obilazak mjesta gdje će se krajem godine zgotoviti centar DubOak. Malinska je centar općine Malinska-Dubašnica, a ime DubOak sastavljeno je od hrvatskog i engleskog naziva za hrast medunac ili dub prema kojemu je općina i dobila naziv.

Prije razvoja turizma Dubašnica je živjela od poljoprivrede, ribarstva, ali i trgovine sirovinom – hrastovim drvom koje su barkama izvozili u Veneciju i Chioggiu. Na tome se temelji rebranding općine i najvećeg mjesta – Malinske koja je u novijoj povijesti sinonim za hotelijerstvo i boom apartmanizacije zbog čega je gotovo pa izgubila identitet malog primorskog mjesta.

malinska3

Mještani te općine odlučili su popraviti štetu koja je nastala propadanjem nekadašnjeg bisera jugoslavenske hotelijerske ponude. Centar Malinske posljednjih godina počinje poprimati pitomiju vizuru. Nedavno je završeno uređenje Rive velike barke od samog centra mjesta, prema jugozapadu, uređeni su parkovi, a uz more i šume u zaleđu napravljene su tematske biciklističke staze i šetnice.

Fokus otočkog turizma stavljen je na vanjske aktivnosti jer otok obiluje raznolikim krajolikom, pa se u jednoj šetnji ili biciklističkoj vožnji prolazi nekoliko različitih pejzaža. Vremena se mijenjaju, a mještani su konačno shvatili da sami stvaraju sadržaj te da je zadaća TZ-a promovirati njihovu ponudu, odnosno općine da pruži infrastrukturu.

DubOak bi trebao biti temelj za gradnju imidža Malinske-Dubašnice, pa i otoka Krka s bogatom maritimnom baštinom, kulturom plovidbe i suživota otočkih ljudi s morem i šumom. U toj priči riva, brodovi, škver te vještina brodogradnje i plovidbe igraju ključnu ulogu jer su domaćem stanovništvu u povijesti pružali mogućnost trgovine i gospodarsku komunikaciju s obalom. (…) Više pročitajte u 259. broju Mora.

malinska2

sigurnost pomorskog prometa
Novosti

Modernizacija sustava sigurnosti

Krenuo je međunarodni projekt Jadransko-jonske regije za modernizaciju sustava s ciljem povećanja sigurnosti pomorskog prometa.

Početkom mjeseca započeo je projekt za povećanje sigurnosti pomorskog prometa Jadransko-jonske regije ukupne vrijednosti 3.165.750 eura. Od toga, 83 posto financira se iz sredstva iz EU fondova za regionalni razvoj, te preostalo iz EU fondova IPA II za prekograničnu suradnju.

Na čelu projekta „Adriatic – Ionian Joint Approach for Development and Harmonisation of Procedures and Regulations in the Field of Navigation Safety – EUREKA“ je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u partnerstvu sa susjednim zemljama Italijom, Slovenijom, Grčkom, Crnom Gorom i Albanijom, te pomorskim fakultetom u Rijeci i Univerzitetom Crne Gore, te pridruženim projektnim partnerom Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine.

Projekt je započeo 1. prosinca u sklopu “INTERREG V-B ADRION Programa 2014-2020” s predviđenim trajanjem 30 mjeseci. U potpunosti je usklađen s mjerama EUSAIR Strategije i pripadajućeg Akcijskog plana s ciljem podizanja razine sigurnosti plovidbe i zaštite mora u jadransko – jonskoj regiji.

Za države Jadransko – jonske regije predstavlja projekt od strateške važnosti za unaprjeđenje sigurnosti pomorskog prometa. To će se, navode iz ministarstva, osigurati kroz ključne projektne aktivnosti koje se odnose na osnivanje stalne transnacionalne mreže za sigurnost plovidbe, modernizaciju sustava obveznog javljanja brodova u Jadranskom moru ADRIREP.

Tim se sustavom predlaže i nova rezolucija Međunarodnoj pomorskoj organizaciji i novoga pojednostavnjenog tehnološkog rješenja izvješćivanja, razmjenu podataka o pomorskom prometu od značaja za sigurnost plovidbe između zemalja jadransko-jonskog područja i standardizaciju usluga sigurnosti plovidbe i VTS usluga u ovom morskom prostoru.

Cres More
Novosti

Na Cresu je svečano predstavljan projekt ‘Rekonstrukcija i dogradnja zapadnog dijela luke Cres’ ukupne vrijednosti gotovo 40 milijuna kuna. Radovi obuhvaćaju izgradnju vanjskog lukobrana dužine 85 metara i širine 6 metara što će omogućiti prihvat linijskih putničkih brodova, te osigurati bolja zaštita creske uvale od udara vjetra i valova. Uređenjem kopnenog dijela luke u dužini od oko 280 metara grad Cres će dobiti iznimno vrijedan javni gradski prostor tik uz samu obalu. Investiciju je predstavio ravnatelj Županijske lučke uprave Cres, Anton Opatić, a na svečanosti su prisustvovali ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković, zamjenica župana Primorsko – goranske županije, Marina Medarić, gradonačelnik Grada Cresa, Kristijan Jurjako te zastupnik u Europskom parlamentu, Tonino Picula. Ukupna vrijednost projekta rekonstrukcije i dogradnje zapadnog dijela creske luke iznosi 39.146.444,05 kuna, a financira se iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Bespovratna sredstva za projekt ukupno iznose 34.397.653,76 kuna, od toga 29.238.005,70 kuna iz Kohezijskog fonda te 5.159.648,06 kuna iz Državnog proračuna. Ravnatelj Opatić ističe kako će se ovim projektom omogućiti bolja prometna povezanost grada Cresa s drugim kvarnerskim otocima i priobaljem, smanjit će se ljetne gužve i zakrčenost u luci, ali i stvoriti pretpostavke za većim brojem cjelogodišnjih brodskih linija. Riječ je o nastavku uređenja creske rive koja će s postojećim objektima činiti jedinstvenu prostornu i funkcionalnu cjelinu. Osim toga, osigurat će se i kvalitetniji pristup luci, kako za pješake, tako i za osobe smanjenje pokretljivosti, ali i bolja dostupnost za vozila dostave i hitnih službi.

Predstavljanje Cres