projekt | Magazin More

Nova komiška ribarska luka

Vlada je povećala lučko područje komiškog bazena za 891 m2 kako bi se omogućilo ishodovanje građevinske dozvole

Projekt izgradnje nove komiške ribarske luke postoji već dugo, ali je jučerašnjom odlukom Vlade RH, područje Komiškog bazena kojim upravlja Lučka uprava Split povećano je za 891 četvorni metar. Taj je komadić proširen kako bi se provela lokacijska dozvola u sklopu Projekta Ribarska luka Komiža s pristupnom prometnicom, te radi usklađenja s parcelacijskim elaboratom i radi ishođenja Građevinske dozvole, odnosno prve faze projekta.

Nakon toga, Lučka uprava Split će moći provoditi preostale faze za izgradnju nove ribarske luke. Što se tiče postojeće infrastrukture u komiškoj luci se ništa ne mijenja. Ono što su bili vezovi za ribare, ostaju kakvi jesu, a oni vezovi namijenjeni nautičarima ostaju za tu namjenu.

Komiža ima dugu tradiciju ribarstva i danas značajno ribarsko mjesto, a novim bi projektom dobilo ribarsku luku, iskrcajna mjesta, burzu ribe i zakloništa. Vrijednost projekta je prije četiri godine procijenjeno na gotovo 5 milijuna eura.

Foto: Arhiva Mora
Ilustracija: Luka Split

Novosti

Predstavljen Eko Brod

Četiri riječke tvrtke zajedničkim snagama razvile projekt koji ima cilj potaknuti investitore na tranziciju na ekološki prihvatljive vrste pogona

U suštini se radi o brodskom simulatoru, namijenjenom investitorima kako bi im olakšali uvid u uštedu prilikom prelaska na alternativni, ekološki prihvatljivi pogon putničkog broda. Zahvaljujući projektu Eko Brod, investitori će moći dobiti jasniju sliku o potrošnji energije prilikom korištenja alternativnog brodskog pogona u brodskom simulatoru, u svim uvjetima mora. Projekt čini inovativni paket komplementarnih proizvoda i usluga od projektiranja i instalacije brodskih sustava, do aplikacije za praćenje potrošnje i edukacije pomoraca na jedinstvenom brodskom simulatoru. Konzorcij je nastao 2020. godine, s ciljem uspostavljanja dugoročnog dobavljačkog lanca vrijednosti i zadovoljavanja potreba tržišta za prelaskom na ekološki prihvatljiva plovila.

Nositelj projekta Eko Brod je tvrtka MEP d.o.o., stručna u području projektiranja i izvođenja sustava za kritično napajanje i besprekidni sustav napajanja u pomorstvu. U stvaranju ovog jedinstvenog paketa proizvoda i usluge od početka sudjeluju i partnerske tvrtke Sarda d.o.o. koja razvija aplikacije za potrebe pomorskog prijevoza, zatim tvrtka za projektiranje brodskih sustava Conmare d.o.o. i tvrtka Zorović d.o.o. koja provodi edukacije pomoraca. Ciljne skupine su im brodari i brodarske kuće u javnom i privatnom vlasništvu, lučke uprave te pomorci u segmentu priobalnog prijevoza. Eko brod će omogućiti veću dodanu vrijednost i tržišnu zastupljenost vlastitih proizvoda i usluga kroz inkorporiranje predmetnog paketa prilikom izrade novog ili prenamjene plovila u vlastitom brodogradilištu.

Projekt obuhvaća prenamjene postojećih brodova s konvencionalnim pogonom u one s tzv. dual-fuel sustavima, ugradnjom hibridnih pogona, ali i projektiranje električnih i hibridnih pogona u novim brodovima, te ugradnju sustava neprekidnog napajanja kritičnih brodskih sustava. Eko Brod će ciljanim skupinama omogućiti postizanje značajnih ušteda i veće operativne ekonomičnosti, zadovoljavanje najnovijih standarda zaštite okoliša, produljenje radnog vijeka plovila (kod retrofita) te visoku razinu stručnosti pomoraca za upravljanje ekološki prihvatljivim plovilima.

Ukupna vrijednost projekta je 7,1 milijuna kuna, od čega 3,45 milijuna kuna bespovratnih sredstava osiguranih iz EU fonda za regionalni razvoj, odnosno Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Udruženje je već rezultiralo suradnjom s brodogradilištem Tehnomont u Puli prilikom razvoja hibridnog pogona za radno plovilo koje je pulsko brodogradilište već imalo u svojoj ponudi. Tvrtka MEP je projekt prezentirala i na nedavno održanom sajmu brodogradnje u Hamburgu, gdje je iskazan veliki interes potencijalnih klijenata, pa konzorcij očekuje veći broj upita i izlazak na međunarodno tržište. Prilikom predstavljanja projekta na tiskovnoj konferenciji održanoj ovog tjedna u Rijeci, direktor MEP-a, Neven Kundija je kazao da već sada postoji desetak upita o mogućnosti ugradnje alternativnih pogona, prvenstveno za brodove za prijevoz putnika i ribarske brodove.

Piše: Teo Marević
Foto: Eko Brod

Novosti

Dodatne investicije u Genovi

Uz kompletnu rekonstrukciju prostora sajmišta u Genovi pod projektom Waterfront di Levante arhitekta Renza Piana, dodatno se uređuje obalni pojas marine Fiera Genova

Na prošlom nautičkom sajmu u Genovi imali smo priliku vidjeti da su radovi na projektu Waterfront di Levante napredovali, a preuređena je i središnja riva luke Marina Fiera Genova, te južna i zapadna riva. O projektu Levante Waterfront smo opsežno pisali u Moru, u listopadu prošle godine, a taj će projekt ozbiljno utjecati na izgled i budućnost sajmišta u Genovi, kao i na dodatnu povezanost grada i njegovih stanovnika s morem, te će otvoriti Genovu novim prilikama post industrijskog lučkog grada u smjeru nautike, turizma te luksuznih dućana i ugostiteljskih objekata.

Plavi paviljon sajmišta će dovršetkom radova u sklopu Waterfront di Levante postati umjetni otok okružen marinom, a sa sjeverne, istočne i južne strane oko plavog paviljona podići će se velike moderne, ostakljene zgrade namijenjene za komercijalnu i rezidencijalnu upotrebu. Čuveni arhitekt, rođeni Đenovljanin, Renzo Piano i njegov arhitektonski studio su projekt uređenja sajmišta poklonili sugrađanima, gradu Genovi, regiji Liguriji i lučkoj upravi. Plan je da se projekt djelomično financira prodajom elitnih „kvadrata“ unutar novih zgrada. Grad je za te potrebe osnovao tvrtku koja se bavi prodajom komercijalnog dijela putem javnih natječaja, a kapital ostvaren od prodaje trebao bi pokriti dio ukupnog projekta koji se procjenjuje na vrijednost između 240 i 260 milijuna eura.

Projekt Torre Piloti

Da bi cijeli projekt čim bolje saživio s gradom, između zgrada i marine iza paviljona je planirana gradnja velikog parka na sadašnjem parkiralištu južno od sajmišta, te između zgrada, mostića do plavog paviljona, a prepoznatljivi okrugli paviljon također prolazi kroz temeljitu rekonstrukciju. Sjeverno od plavog paviljona već je prokopan i u funkciji novi bazen marine.

Osim Waterfront di Levante, Renzo Piano je Genovi poklonio još jedan projekt, za izgradnju novog tornja za nadzor i upravljanje lučkog prometa, koji će naći mjesto na središnjem dijelu marine Fiera Genova. Podsjećamo, stari kontrolni toranj srušen je u tragičnom događaju 2013. kada je teretni brod krmenim dijelom naletio na prepoznatljivi Torre Piloti, pri čemu je poginulo devetero ljudi. Rok za dovršetak kompletnog projekta Waterfront di Levante najavljen je za iduću godinu, prije otvaranja nautičkog sajma 2023. godine.

Dodatnih 8,3 milijuna eura

Još prošle godine na sajmu smo mogli vidjeti promjene u središtu Marine Fiera Genova, gdje je sa stare središnje rive uklonjen neugledni zid, koji je i fizički razdvajao sajam u dvije zone, one u prostoru sajmišta oko plavog paviljona kojim upravlja Amico Group, te onog u Marini Fiera Genova kojim upravlja Porto Antico S.p.A. Središnja i zapadna riva uz lukobran su djelomično uređene pred sajam 2021. godine, s novom asfaltnom oblogom, te su bile povezane pontonima.

Novi projekt koji se nadovezuje na Pianov projekt, odnosi se na jugozapadni dio marine u zoni Marine Fiera Genova, gdje je planirana izgradnja sportskog objekta, igrališta za tenis i košarku. Taj dio i dodatno uređenje južne rive ispred bijelog poluotvorenog paviljona kojeg planiraju srušiti, pripada dodatnom projektu kojeg financira Porto Antico S.p.A. u vrijednosti od 8,3 milijuna eura i trebao bi biti u potpunosti gotov za tri godine. Radi se o dijelu marine gdje su tijekom održavanja sajma vezane superjahte, a ovim uređenjem, planirano je da velike luksuzne jahte tamo borave tijekom cijele godine.

Predsjednik uprave Porto Antico S.p.A., Mauro Ferrando kazao je da je uređenje marine već dugo u planu, a uz sve veći porast upita za vezom, odlučili su se na proširenje kapaciteta, koji će ujedno povećati i kapacitete sajma u Genovi. Osim toga, Marina Fiera Genova ugostit će zadnju etapu regate The Ocean Race, a u planu su i drugi veliki događaji.

Piše: Teo Marević
Ilustracije: Renzo Piano Studio / Project MFG

Novosti

Marina Cavtat i resort

Nakon 15 godina pripreme, Vlada proglasila projekt luksuznog hotelskog kompleksa s malom marinom u Cavtatu od strateške važnosti

Početkom lipnja Vlada Republike Hrvatske je Marina Cavtat i Resort proglasila projektom od strateške važnosti zbog „težine“ investicija. Riječ je o projektu izgradnje otvorenog turističkog naselja razine pet zvjezdica kapaciteta 900 ležaja u ukupno 260 smještajnih jedinica. Uz kopneni dio, koji će uključivati luksuzne lokale s brendiranom robom i restorane, kompleks će uključivati i vrhunski SPA ponudu, te malu luku otvorenu za javni promet.

Prema najavi direktora tvrtke, Lukše Glavinje, broj vezova neće biti samodostatan da bude profitabilan, već će unutar turističkog naselja služiti kao dodatna ponuda za goste koji će boraviti u apartmanu udaljenom 10 min pješice od lučice. Ipak, dosadašnja iskustva sličnih projekata kazuju da će mjesta itekako biti i za nautičare koji bi ovdje navratili u tranzitu ili one koje bi tu na duži rok vezali svoje jahte.

Prije nego li su krenuli u projekt, da bi se budući turistički kompleks čim bolje uklopio u krajobraz i okoliš poluotoka Prahivca u Cavtatu, investitor je angažirao stručnjake za istraživanje podmorja, morfologije, krajobrazne arhitekte, arheologe i druge stručnjake. Prema najavi direktora projekta, buduće smještajne jedinice neće se isticati iz okoliša. Ipak riječ je o vrlo malom prostoru, ograničenom s jedne strane kućama Malog Oboda koje su već prilično devastirale prostor, a s druge strane ispustom hidrocentrale Plat pa ćemo pravu ocjenu da li se uistinu radi o projektu koji će oplemeniti prostor ili o još jednom primjeru pretjerane uzmorske gradnje moći donijeti tek kad vidimo konačne projekte ovog resorta. U prvoj fazi planiraju izgraditi hotel s pet zvjezdica sa 103 sobe, a potom desetak vila i apartmana od 65 do 140 kvadrata.

U sklopu projekta planirana je i izgradnja novog ulaza u Cavtat iznad naselja za postojeće hotele Epidaurus, Albatros, naselje Tiha i Donji Obod, te šetnica od lokacije Resorta kroz uvalu Tiha do Cavtata. Promet će unutar resorta biti ograničen na električna vozila, odnosno golf car vozila, a za vertikalni prijevoz ljudi bit će postavljena i žičara koja će voditi od marine do izlaza na magistrali. Druga faza uključuje gradnju još jednog hotela, čime će biti gotovo oko 70 posto projekta. S radovima planiraju krenuti iduće jeseni, te otvoriti u proljeće 2025., a krajnji rok završetka kompletnog projekta je 31. prosinca 2028. godine.

Piše: Teo Marević
Foto: Arhiva More

Novosti

Projekt koji bi mijenjao rutu

Talijanska tvrtka predstavila projekt nove marine rekonstrukcijom luke Civitanova Marche. Projekt koji bi, ako zaživi, mogao privući superjahte na duži boravak

Eurobuilding, talijanska tvrtka specijalizirana za građevinske projekte i održiva inženjerska rješenja u građevini predstavila je projekt proširenja i rekonstrukcije luke u Civitanova Marche, gradu na zapadnoj obali Jadrana, nedaleko od Ancone. Cilj projekta je postojeće kapacitete luke bolje iskoristiti te mu udahnuti nove karakteristike, što bi utjecalo na promjenu vizure i atraktivnosti gradske morske fronte, stvarajući turistički centar, s posebnim naglaskom na talijanske i strane nautičare, ističu projektanti.

Taj bi projekt imao veliki utjecaj na nautički turizam velikih jahti na Jadranu, jer bi predstavljao praktički jedinu veliku marinu s talijanske obale Jadranskog mora od Chioggie južno prilagođenu boravku tako velikih jahti. Lokacija je izvrsna, nalazi se na pola puta od Jonskog mora i Venecije, 60 nautičkih milja udaljena od Srednje Dalmacije i otprilike isto toliko od Pule i Venecije. Budući da se nalazi relativno blizu najatraktivnijih hrvatskih otoka, ovo je Talijanima prilika da zagrizu dio kolača nautičkog turizma Jadranskog mora. Istovremeno, otvara vrata novim gostima za Hrvatsku. Budući da je trajniji boravak superjahti Hrvatskoj još uvijek slabo razvijen, sve što će te goste privući u Jadransko more je plus. Ali…

Javno privatni kapital

Za nautičare u jahtama, brodicama, a ponajviše za jedriličare koji vole dužu plovidbu, ova bi marina značila jedna mogućnost više za rutu koja može biti spoj offshore jedrenja i krstarenja otočićima Srednje Dalmacije. Drugim riječima, ono što Grčka ima silom geografskih prilika, a Hrvatskoj na neki način nedostaje. Ipak, koliko god zvučalo primamljiv brojniji dolazak superjahti na Jadransko more, mi u Hrvatskoj moramo biti svjesni da ih ovaj projekt nastoji privući u Italiju, kao njihovo polazišno mjesto, a u tome je kvaka. Najveći novac koji se okreće u svijetu superjahti je u održavanju, zimovanju, te bi cilj svake države trebao biti da se njihove zastave vijore na tim plovilima. Ako ništa, zbog poreza, naknadi, trošarina… a i zbog prestiža…

Projekt regeneriranja luke Eurobuilding procjenjuje na vrijednost od preko 150 milijuna eura, za što predviđaju model javno-privatnog ulaganja, uz koncesijski model menadžmenta. Javna svrha je obogaćivanje javne imovine, uljepšavanje centra grada i otvaranje radnih mjesta, što je primamljiv argument za dobivanje političke podrške. Tvrtka Eurobuilding iza sebe ima 25 godina iskustva i preko 125 završenih projekata, pa sigurno imaju iskustva i u tim, političkim poslovima.

Otrijeznimo se…

Eurobuilding ističe da bi ova marina mogla biti poveznica Jadrana s rutama superjahti na Sredozemnom moru, odnosno rutama između Turske, Grčke, Malte, Španjolske, Francuske… A sada trenutak otrježnjenja. Ističu kako “jadranska obala, zapravo, nije opremljena za primanje ovakvih plovila. Projekt Eurobuildinga također nastoji osnažiti industriju brodogradnje, koja je već prisutna u tom području, na način da stvara okrug 45 tisuća kvadratnih metara posvećenih zimovanju, održavanju i remontu superjahti.”

Projekt također uključuje izgradnju dva nova hotela za kratkoročni prihvat gostiju kapaciteta oko 650 soba. Izgradio bi se čitav novi turistički dio grada, koji bi pratio urbanizirana plaža s velikim zelenim površinama za druženje, te brojnim komercijalnim lokalima. Tu projektanti zamišljaju isticanje dvaju brendova po čemu je regija poznata – moda i hrana, odnosno sve najvažnije stavke za prihvat gostiju koji traže luksuz. Intervencija Eurobuildinga, kako ju nazivaju autori, podrazumijeva potpunu promjenu centra jednog grada, što će sigurno naići na otpor, posebno kod stanovništva koji je vezan uz povijesni dio grada, čijih se lukobrana, grebena i ulica ovaj projekt najviše i tiče.

Ova “intervencija” rješava situaciju koja predstavlja elemente degradacije i raspadanja urbane infrastrukture, što ostavlja socio-ekonomske posljedice na građane Civitanova Marche, te olakšava razvoj ribarske industrije i trgovine. Štoviše, ističu projektanti, ribari bi trebali imati koristi od ovog projekta izmještanjem na glavni mul, gdje bi se oformila moderna infrastruktura za ribarnicu. Hrvatske tvrtke trebaju dobro, ali brzo razmisliti o tome žele li biti vikend izletište za superjahte na Jadranu, a naši otoci benzinske postaje i parkirališta za skupocjene jahte, ili servisni centar, salon, odredište i najvažnije, polazište. Ono što se trenutno događa u riječkoj luci i projekt Porto Baroš budi nadu da se i mi ozbiljnije uključujemo u tu utakmicu.

Piše: Teo Marević
Foto: Eurobuilding Group / Google Earth Screenshot

Baština MORE

Malinska mijenja vizuru

More, drvo i barke u povijesti su bili osnova gospodarstva ovog otočnog mjesta. Opet su povezani u zanimljivoj priči

Sredinom ožujka posjetili smo Malinsku, a povod je bio intenzivan rad na gradilištu budućeg Interpretacijskog centra maritimne baštine. No on je tek dio preobrazbe imidža općine Malinska-Dubašnica, otoka Krka i Kvarnera u širem smislu.

Na novouređenoj Rivi Velike Barke susreli smo se s voditeljicom projekta Ivanom Dubrović i direktorom TZ-a Malinske, Danielom Manzonijem koji su nas poveli u obilazak mjesta gdje će se krajem godine zgotoviti centar DubOak. Malinska je centar općine Malinska-Dubašnica, a ime DubOak sastavljeno je od hrvatskog i engleskog naziva za hrast medunac ili dub prema kojemu je općina i dobila naziv.

Prije razvoja turizma Dubašnica je živjela od poljoprivrede, ribarstva, ali i trgovine sirovinom – hrastovim drvom koje su barkama izvozili u Veneciju i Chioggiu. Na tome se temelji rebranding općine i najvećeg mjesta – Malinske koja je u novijoj povijesti sinonim za hotelijerstvo i boom apartmanizacije zbog čega je gotovo pa izgubila identitet malog primorskog mjesta.

Mještani te općine odlučili su popraviti štetu koja je nastala propadanjem nekadašnjeg bisera jugoslavenske hotelijerske ponude. Centar Malinske posljednjih godina počinje poprimati pitomiju vizuru. Nedavno je završeno uređenje Rive velike barke od samog centra mjesta, prema jugozapadu, uređeni su parkovi, a uz more i šume u zaleđu napravljene su tematske biciklističke staze i šetnice.

Fokus otočkog turizma stavljen je na vanjske aktivnosti jer otok obiluje raznolikim krajolikom, pa se u jednoj šetnji ili biciklističkoj vožnji prolazi nekoliko različitih pejzaža. Vremena se mijenjaju, a mještani su konačno shvatili da sami stvaraju sadržaj te da je zadaća TZ-a promovirati njihovu ponudu, odnosno općine da pruži infrastrukturu.

DubOak bi trebao biti temelj za gradnju imidža Malinske-Dubašnice, pa i otoka Krka s bogatom maritimnom baštinom, kulturom plovidbe i suživota otočkih ljudi s morem i šumom. U toj priči riva, brodovi, škver te vještina brodogradnje i plovidbe igraju ključnu ulogu jer su domaćem stanovništvu u povijesti pružali mogućnost trgovine i gospodarsku komunikaciju s obalom. (…) Više pročitajte u 259. broju Mora.

Novosti

Modernizacija sustava sigurnosti

Krenuo je međunarodni projekt Jadransko-jonske regije za modernizaciju sustava s ciljem povećanja sigurnosti pomorskog prometa.

Početkom mjeseca započeo je projekt za povećanje sigurnosti pomorskog prometa Jadransko-jonske regije ukupne vrijednosti 3.165.750 eura. Od toga, 83 posto financira se iz sredstva iz EU fondova za regionalni razvoj, te preostalo iz EU fondova IPA II za prekograničnu suradnju.

Na čelu projekta „Adriatic – Ionian Joint Approach for Development and Harmonisation of Procedures and Regulations in the Field of Navigation Safety – EUREKA“ je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u partnerstvu sa susjednim zemljama Italijom, Slovenijom, Grčkom, Crnom Gorom i Albanijom, te pomorskim fakultetom u Rijeci i Univerzitetom Crne Gore, te pridruženim projektnim partnerom Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine.

Projekt je započeo 1. prosinca u sklopu “INTERREG V-B ADRION Programa 2014-2020” s predviđenim trajanjem 30 mjeseci. U potpunosti je usklađen s mjerama EUSAIR Strategije i pripadajućeg Akcijskog plana s ciljem podizanja razine sigurnosti plovidbe i zaštite mora u jadransko – jonskoj regiji.

Za države Jadransko – jonske regije predstavlja projekt od strateške važnosti za unaprjeđenje sigurnosti pomorskog prometa. To će se, navode iz ministarstva, osigurati kroz ključne projektne aktivnosti koje se odnose na osnivanje stalne transnacionalne mreže za sigurnost plovidbe, modernizaciju sustava obveznog javljanja brodova u Jadranskom moru ADRIREP.

Tim se sustavom predlaže i nova rezolucija Međunarodnoj pomorskoj organizaciji i novoga pojednostavnjenog tehnološkog rješenja izvješćivanja, razmjenu podataka o pomorskom prometu od značaja za sigurnost plovidbe između zemalja jadransko-jonskog područja i standardizaciju usluga sigurnosti plovidbe i VTS usluga u ovom morskom prostoru.

Novosti

Rekonstrukcija luke Cres

Na Cresu je svečano predstavljan projekt ‘Rekonstrukcija i dogradnja zapadnog dijela luke Cres’ ukupne vrijednosti gotovo 40 milijuna kuna. Radovi obuhvaćaju izgradnju vanjskog lukobrana dužine 85 metara i širine 6 metara što će omogućiti prihvat linijskih putničkih brodova, te osigurati bolja zaštita creske uvale od udara vjetra i valova. Uređenjem kopnenog dijela luke u dužini od oko 280 metara grad Cres će dobiti iznimno vrijedan javni gradski prostor tik uz samu obalu. Investiciju je predstavio ravnatelj Županijske lučke uprave Cres, Anton Opatić, a na svečanosti su prisustvovali ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković, zamjenica župana Primorsko – goranske županije, Marina Medarić, gradonačelnik Grada Cresa, Kristijan Jurjako te zastupnik u Europskom parlamentu, Tonino Picula. Ukupna vrijednost projekta rekonstrukcije i dogradnje zapadnog dijela creske luke iznosi 39.146.444,05 kuna, a financira se iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Bespovratna sredstva za projekt ukupno iznose 34.397.653,76 kuna, od toga 29.238.005,70 kuna iz Kohezijskog fonda te 5.159.648,06 kuna iz Državnog proračuna. Ravnatelj Opatić ističe kako će se ovim projektom omogućiti bolja prometna povezanost grada Cresa s drugim kvarnerskim otocima i priobaljem, smanjit će se ljetne gužve i zakrčenost u luci, ali i stvoriti pretpostavke za većim brojem cjelogodišnjih brodskih linija. Riječ je o nastavku uređenja creske rive koja će s postojećim objektima činiti jedinstvenu prostornu i funkcionalnu cjelinu. Osim toga, osigurat će se i kvalitetniji pristup luci, kako za pješake, tako i za osobe smanjenje pokretljivosti, ali i bolja dostupnost za vozila dostave i hitnih službi.