SAŠA 4
Novosti

Saša Fegić predstavio knjigu

O pustolovinama posade HIR 3 na plovidbi oko svijeta, mogli ste čitati u Moru, te u brojnim Fegićevim blogovima. Godinu nakon povratka, Saša je predstavlja knjigu.

Prije godinu dana, u Moru smo objavili veliki intervju sa zagrepčaninom Sašom Fegićem, „Cape-Hornerom“, skiperom ali prvenstveno jedriličarem s Lošinjskom adresom. Fegić je još tijekom dvogodišnje plovidbe oko svijeta pisao blog, davao brojne intervjue, te putem društvenih mreža i u Moru, dijelio s javnosti iskustva iz avanture života – plovidbe oko svijeta.

U međuvremenu je napisao knjigu “My way around the world,” koja je trenutačno u tisku, te će najprije biti objavljena na engleskom jeziku, a zatim i na hrvatskom. Protekle subote, u Malom Lošinju je predstavio knjigu u kojoj govori o ovom nesvakidašnjem pothvatu, koji je jedinstven iz više razloga. Jedan je svakako i legendarna povijest jedrilice HIR 3, koja je oplovila Cape Horn prije njenog sadašnjeg vlasnika, stradala u Dubrovniku tijekom Domovinskog rata, te godinama bila izložena na milost i nemilost vremenskih uvjeta.

U knjizi Saša Fegić priča o tome kako je došao do HIR-a 3, kako se odlučio na pustolovinu, te koliko je žrtve i rada bilo potrebno da HIR 3 dovede u stanje za još jednu plovidbu po svjetskim oceanima. Knjiga naravno obiluje i epskim avanturama iz prve ruke autora, koji se na krug oko svijeta uputio u smjeru zapad-istok, uz neplanirano prelaženje atlantika dva puta.

Predgovor je napisao Damir Miloš, čiji ulomak možete pročitati u nastavku teksta.

Otajstvo capehornovaca

Uobičajeno je, danas, svijet oploviti u smjeru istok – zapad. Iz Europe, preko Atlantika, kroz Panamski kanal, Galapagos, Tihi ocean… i onda povratak u Europu. Ne umanjujući vještinu i napor onih koji jedre oko svijeta u tom smjeru, mora se priznati da je uobičajen, drevni jedriličarski put oko svijeta ipak onaj suprotnog smjera – od istoka prema zapadu. Naime, jedriličari slijede ciklone, one se uvijek premještaju u tom smjeru, od istoka prema zapadu. Panamski su kanal, i njemu slične u svijetu, prekopali parobrodi. 

Jedriti tim jedrlicarskim stazama znači slijediti kurs koji tri najpoznatija pomoračka rta ostavlja s lijeve strane (to port). Cape of Good Hope, Cape Leeuwin i Horn. Među njima, jedriličarskom mjerilima, strši Cape Horn. Oplovljavajući taj rt čovjek postaje capehornovac. Oni su članovi mitskog udruženja od kojih se velika većina međusobno ne poznaje, ali svi zajedno održavaju otajstvo Cape Horna. 

Otajstvo capehornovaca prozire se ponekim zapisom kojim nas, nas ostale, počaste capehornovci. Svakom od njih koji se odluči pisati o tom otajstvu, mi ostali, trebali bismo s radošću biti zahvalni, jer otajstvo pretpostavlja osobno iskustvo, sudjelovanje. Tekst Saše Fegića izaziva tu radost, divljenje da je jos nekome uspjelo postati članom tog društva.”

SAŠA 2

Cres More
Novosti

Na Cresu je svečano predstavljan projekt ‘Rekonstrukcija i dogradnja zapadnog dijela luke Cres’ ukupne vrijednosti gotovo 40 milijuna kuna. Radovi obuhvaćaju izgradnju vanjskog lukobrana dužine 85 metara i širine 6 metara što će omogućiti prihvat linijskih putničkih brodova, te osigurati bolja zaštita creske uvale od udara vjetra i valova. Uređenjem kopnenog dijela luke u dužini od oko 280 metara grad Cres će dobiti iznimno vrijedan javni gradski prostor tik uz samu obalu. Investiciju je predstavio ravnatelj Županijske lučke uprave Cres, Anton Opatić, a na svečanosti su prisustvovali ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković, zamjenica župana Primorsko – goranske županije, Marina Medarić, gradonačelnik Grada Cresa, Kristijan Jurjako te zastupnik u Europskom parlamentu, Tonino Picula. Ukupna vrijednost projekta rekonstrukcije i dogradnje zapadnog dijela creske luke iznosi 39.146.444,05 kuna, a financira se iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Bespovratna sredstva za projekt ukupno iznose 34.397.653,76 kuna, od toga 29.238.005,70 kuna iz Kohezijskog fonda te 5.159.648,06 kuna iz Državnog proračuna. Ravnatelj Opatić ističe kako će se ovim projektom omogućiti bolja prometna povezanost grada Cresa s drugim kvarnerskim otocima i priobaljem, smanjit će se ljetne gužve i zakrčenost u luci, ali i stvoriti pretpostavke za većim brojem cjelogodišnjih brodskih linija. Riječ je o nastavku uređenja creske rive koja će s postojećim objektima činiti jedinstvenu prostornu i funkcionalnu cjelinu. Osim toga, osigurat će se i kvalitetniji pristup luci, kako za pješake, tako i za osobe smanjenje pokretljivosti, ali i bolja dostupnost za vozila dostave i hitnih službi.

Predstavljanje Cres