poslovanje | Magazin More

ACI prihodovao 247,2 milijuna kuna

Radi se o najvećem prihodu u dosadašnjem poslovanju naše nautičke tvrtke

Naš najveći lanac marina ACI d.d., u 2022. godini upravo je objavio da su ostvarili ukupno 247,2 milijuna HRK poslovnih prihoda, što predstavlja rekordne rezultate u 40 godina dugoj povijesti tvrtke. Prema nerevidiranom izvješću o rezultatima poslovanja, EBITDA Društva u proteklom je razdoblju dosegla vrijednost od 101 milijuna HRK, što je porast od 21% u odnosu na godinu ranije. Istodobno, tijekom 2022. godine u sustav marina uloženo je ukupno 58,4 milijuna kuna.

„Poslovna godina 2022. za ACI je bila izazovna u više segmenata, posebice s obzirom na potrebu balansiranja učinaka rasta inflacije te rasta troškova energenata, roba i usluga, ali i povećanog obujma posla u marinama. Ovogodišnji poslovni rezultati odraz su dugogodišnjeg zajedničkog rada i truda svih naših kolega te odluka koje smo zajedno donosili. Ove godine, jubilarne 40. godine od ACI-jeva osnutka, očekujemo nastavak povećane potražnje za našim uslugama te nastavak stabilnog poslovanja“, izjavio je tim povodom je predsjednik Uprave ACI d.d. Kristijan Pavić.

Prihodi od prodaje u 2022. godini iznosili su 238,7 milijuna kuna te su za 33,1 milijuna viši u odnosu na godinu ranije, a rast je zabilježen u svim marinama sustava. Najveći rast zabilježen je od usluge dnevnog i godišnjeg veza s udjelom od 75% u ukupnom povećanju. Poslovna jedinica s najznačajnijim rastom je ACI marina Korčula, u koju je godinu ranije izvršeno i 25 milijuna kuna vrijedno ulaganje u rekonstrukciju lukobrana. Uprava tvrtke je tijekom protekle godine potpisala Aneks Kolektivnog ugovora iz 2019. godine čime su povećana dosadašnja prava svih radnika i to prvenstveno kroz povećanu osnovicu plaće te podizanje koeficijenta složenosti poslova. Osnovica plaće zaposlenicima je povećana već za prosinac 2022. godine.

U 2023. godini ACI će težiti daljnjem nastavku ulaganja u marine, s posebnim naglaskom na izgradnju buduće ACI marine Rijeka. Do kraja 2023. godine Društvo planira donijeti i Strategiju održivog razvoja ACI-ja za razdoblje od 2023. do 2027. godine. Naposljetku, najveći fokus tvrtke i dalje ostaje na aktivnostima vezanim uz produljenje koncesijskih ugovora koji u najvećoj mjeri ističu 2030. godine.

Novosti

Međunarodni uspjeh Saxdora

Finsko-poljska tvrtka ulaže u nove pogone, a njihov uspješan poslovni model počiva na nekoliko čimbenika

Sjedište Saxdor Yachtsa je u Helsinkiju, a proizvodnja se odvija u pogonu u Poljskoj. Tamo upravo ulažu 36 milijuna eura u širenje i modernizaciju proizvodnog kapaciteta. Proizvodnja je smještena u gradu Ełk, središtu regije Mazury u kojoj su i drugi europski brendovi prepoznali potencijal brodogradnje rekreativnih plovila. Riječ je o povijesnoj regiji poznatoj po brojnim jezerima, gdje oko 2 tisuće manjih i većih jezera tvore krajolik nalik finskom jugoistočnom arhipelagu, ali sa slatkom vodom.

Saxdor Yachts je relativno novo ime na tržištu, koje je u vrlo kratkom roku postavilo nova pravila sa svoja dva nagrađivana modela Saxdor 200 Sport / Pro Sport i Saxdor 320 GTO / GTC / GTR. (Model Saxdor 200 Sport testirali smo za aktualno izdanje Mora) Uspjeh na dinamičnom tržištu ne pripisuje se čudu, već pomno osmišljenom tipu plovila, a čiji je tvorac u prošlosti pokazao da zna što radi. Osnivač Saxdor Yachts je Sakari Mattila, već je osnovao četiri brenda 1994. Aquador Yachts, 2003. Paragon Yachts, 2008. XO boats, da bi 2012. osnovao novi brend s imenom kojeg čine početna slova prethodnih brendova brodica – Axopar. U samo tri godine izgradio je prepoznatljivo ime i njihovi modeli počeli su dobivati važna međunarodna priznanja. Peti brend, Saxdor utemeljio je 2019. godine, a ime novog brenda također vuče iz akronima prijašnjih naziva S(akuri), Ax(opar), (Aqua)dor, a već prvim modelom Saxdor je zaradio nagrade Best Of Boat 2020, European Boat of the Year 2021, te Motor Boat Awards 2021.

Lokalno i međunarodno poduzeće

Radovi na izgradnji novog pogona počeli su u studenom, a završetak gradnje planiran je za listopad iduće godine. Brodogradilište Saxdor trenutno zapošljava 250 ljudi, a dovršetkom izgradnje novog pogona planiraju zaposliti još 300 radnika u proizvodnji u svim segmentima. Kao olakotnu okolnost budućim zaposlenicima, brodogradilište ističe da bi se u otprilike isto vrijeme trebala dovršiti gradnja istočne rute autoceste „Via Baltica“ koja će povezivati gradove Prag, Wroclaw, Varšavu, Kaunas, Panevežis, Riga, Talin, a u budućnosti i podmorskim tunelom do Helsinkija.

Generalni menadžer Saxdor Yachts u Poljskoj, Michał Bendig, kazao je da je osnaživanje pozicije na lokalnoj razini, važno za međunarodnu ekspanziju tvrtke. „Mi smo međunarodna tvrtka, ali osjećamo se dijelom lokalne zajednice, zbog čega smo odlučili radove u Ełku povjeriti lokalnom graditelju. Promocija lokalnog poslovanja među zaposlenicima Saxdor brodogradilišta dio je politike tvrtke od samih početaka.“
Nove investicije, napominju iz brodogradilišta, ne bi bile moguće bez suradnje s Gradom Ełkom, te SSSE zonom (Suwałki Special Economic Zone) što je stvorilo povoljne uvjete za buduće projekte. Saxdorova ambicija je proizvodnja brodova modernim metodama gradnje, s najvećom mogućom razinom efikasnosti i kvalitete proizvodnog procesa, a novi proizvodni kapacitet pomoć će im u ostvarenju tog cilja. To podrazumijeva da automatiziran proces proizvodnje i konstrukcijski dizajn odražavaju nastojanje tvrtke za ekološki prihvatljivom politikom poslovanja i trenutačnim Europskim propisima glede utjecaja na okoliš.

Proizvodne hale imat će suvremeni sistem ventilacije, za poboljšanje kvalitete uvjeta rada za njihove zaposlenike. Saxdor Yachts tvrtka nije jedina u tom naumu, pojašnjavaju. „Uspjeh prethodnih brendova koje smo stvorili su rezultat finsko-poljske suradnje koja me navela na zaključak koliki industrijski potencijal Warminsko-Mazursko provincije, na sjeveroistoku Poljske,“ kazao je Sakari Mattila komentirajući uspjeh njegove sadašnje tvrtke. Saxdor trenutačno posluje na više od 40 destinacija, na pet kontinenata, uključujući i Hrvatsku, a u planu imaju i širenje proizvodnje na Sjevernu Ameriku za tržište SAD-a, a najavljeni su i novi modeli koji bi trebali Saxdor približiti nešto većem rangu plovila.

Piše: Teo Marević
Ilustracija: Saxdor Yachts

Brodogradnja MORE

Investicije za konkurentnost

Iskra je u šibensko brodogradilište u dvije godine uložila oko 20 milijuna eura. Žele zadržati domaće ljude i pamet te privući one koji su sreću pronašli u stranim brodogradilištima.

Šibensko brodogradilište godinama je generiralo gubitke, a otkad je prije dvije godine vlasništvo preuzela slovenska Iskra, dogodile su se temeljite promjene. Podmireni su nagomilani dugovi te je napravljena rekonstrukcija poslovanja i neprestano se ulaže u infrastrukturu, modernizaciju i jača se konkurentnost na suvremenom tržištu. Posljednje u nizu je narudžba novog suvremenog doka kojim će se otvoriti nove mogućnosti i konkurentnost brodogradilišta. To je ujedno i najveće pojedinačno ulaganje u šibensku brodogradnju u posljednjih 100 godina.

Prije godinu dana pisali smo o gradnji prvih hrvatskih brodova za hitne medicinske intervencije, koji se grade u Iskri te u pulskom Technomontu. U proljeće ove godine, u Moru smo pisali o velikom poslu s Norvežanima, a dio te priče je i Iskra brodogradilište Šibenik, uz Cro No Mar i pulsko brodogradilište. Međutim, Iskra proizvodi te obavlja poslove remonta i drugih brodova. U travnju smo na webu More pisali o dovršenom remontu na megajahti, jedrilici Burrasca.

O tome što sada rade i koji su planovi, razgovarali smo s članom uprave Iskra brodogradilišta Šibenik, Slovencem i dalmatinskim zetom, Alešom Ekarom. “Stalo nam je do toga da stvorimo snažno i konkurentno brodogradilište s ugodnom atmosferom za rad, ne samo da zaustavimo odlazak domaće tehničke inteligencije u inozemstvo, već da se vraćaju ovamo”, kazao nam je Ekar.

Želja im je parirati najrazvijenijim norveškim, nizozemskim i talijanskim brodogradilištima, a svjesni činjenice da bi visoko obrazovani i ambiciozni mladi kadrovi mogli naći bolje uvjete u inozemstvu, žele stvoriti zdravu platformu i dobre uvjete u Šibeniku. Jedan od načina je i stvaranje ugodne atmosfere, sa suvremenim prostorijama, koje ne samo da su uz bok najboljim, već primjer drugim brodogradilištima. Pogoni i uredi smješteni su na prostoru bivše vojne infrastrukture, a tek nedavno su se preselili u nove uredske prostorije u potpuno obnovljenoj zgradi nekadašnje kantine. (…) Više pročitajte u 263. broju Mora.

Piše: Teo Marević
Foto: Stanko Ferić i Teo Marević

Business MORE

Rad na minimumu

Gospodarstvenici pozdravljaju državnu pomoć i zadržali su optimizam, a sve nade polažu u dobru nautičku sezonu

Da bismo dobili okvirnu sliku o tome što prolaze male i srednje tvrtke u nautičkoj industriji, razgovarali smo s poslovođama tvrtki duž Jadrana. Jasno je da je rez bio dubok i iznenadan, no neočekivano, u razgovorima smo naišli na solidan optimizam.Naravno, ekonomska računica ne trpi previše nade, a kako je kazao jedan od naših sugovornika koji je htio ostati anoniman — ova situacija je odličan poligon da državni aparat ispita do koje granice gospodarstvo može trpjeti, pa da nam pokaže zube čim se oporavi stanje u svijetu.

Gospodarstvenici pozdravljaju državne mjere pomoći u vidu sufinanciranja minimalne plaće radnicima, ali mnogi od njih s kojima smo razgovarali smatraju kako je ovo tek početak, te da će se posljedice dvomjesečnog zastoja rada i usporenog nastavka kretanja tržišta tek osjetiti ujesen, kada se podvuče crta ispod sezonskog računa. (…) Više pročitajte u novom, 254. broju Mora ili putem naše mobilne aplikacije Sailing Croatia.

Novosti

Mijenjaju se standardi poslovanja

Standardi poslovanja za marine i čarter tvrtke

Udruženja nautičkog turizma su u suradnji s državnim službama izradili dokumente kojima predlažu upute poslovanja za sezonu koja je pred nama

Objavljen je dokument koji propisuje standard za rad marina, odnosno potrebne promjene da bi se omogućilo odvijanje nautičkog turizma. Izradilo ga je Udruženje marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u suradnji s državnim službama. Sličan dokument priprema i Udruženje chartera. Nakon što je prošlo evaluaciju Istarske županijske epidemiološke službe, dokumenti su proslijeđeni Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i putem ministarstava turizma i mora – nacionalnom stožeru civilne zaštite. Taj dokument znači standard, što će svakako obilježiti način poslovanja u nautičkom turizmu i ovisno o epidemiološkoj situaciji omogućiti da osim marina, u većoj ili manjoj mjeri prorade i čarter tvrtke.

Neke marine čitavo vrijeme pandemije koronavirusa rade zahvaljujući primjeni općih uputa za poslovanje, no neke recepcije još nisu uspostavile uvjete da bi se recepcijski poslovi obavljali na licu mjesta, već zaposlenici rade od kuće. Među mjerama koje predlaže Udruženje marina nalazi se prijedlog procjene maksimalnog broja osoba koje mogu boraviti unutar prostorija recepcije i drugih zajedničkih prostorija, ako je moguće – ugradnja prozirnih barijera između zaposlenika i klijenata na recepciji, zatim uvođenje rada u timskim smjenama itd.

Informiranje i dezinficiranje

Za toaletni prostor gdje se gosti najviše okupljaju, predlažu da se uvede obvezno dezinficiranje prostora svaka dva sata, uključujući i dezinfekciju podova. Za mornare i ostale radnike koji rade na otvorenom, predlažu mjeru međusobne udaljenosti od jednog metra. Čarteraši predlažu mjere da se gosta koji dolazi kvalitetno informira o cijelom procesu, mjerama, a zauzvrat traži točne podatke posade crew liste 24 h unaprijed. Uz pojačano dezinficiranje svih prostorija gdje gosti borave i pribora za konzumaciju, odnosno plahti, predlažu dezinficiranje prebrisavanjem površina, umjesto upotrebe aerosol dezinficijensa.

Oba dokumenta ističu važnost održavanja fizičke udaljenosti, posebno u zatvorenim prostorima, dezinficiranje svaka 2 sata i dostupnost zaštitnog potrošnog materijala. Kod čarteraša se posebno ističe naputak da se goste koji dođu prerano upute na alternativnu lokaciju čekanja, kako bi se smanjila gužva koja nastaje oko recepcije chartera. Uz to predlaže se poticanje upotrebe beskontaktnog plaćanja.