Poskupljuje proizvodnja
Paket zelenih zakona predviđa uvođenje carina na čelik, što bi utjecalo na cijenu proizvodnje, između ostalog i na brodogradnju
Da bi EU postigla ciljeve iz Pariškog sporazuma, o karbonski neutralnoj EU do 2050., postepeno možemo očekivati uvođenje različitih mjera i poskupljenja proizvodnje, kakvo se navodi u prijedlogu paketa mjera „Fit for 55“ u prijevodu „Spremi za 55“ koji je upućen na razmatranje EU članicama. Paket između ostalog, sadrži i uvođenje poreza na čelik, odnosno na sve proizvode za koje postoji utvrđena visoke emisije CO2. Radi se o vrlo nepopularnim mjerama za uvođenje, ali gledajući klimatske katastrofe koje se odvijaju ovih dana u svijetu, možda smo i zakasnili.
Nerealno je za očekivati da će mjere biti dobro prihvaćene, a teško je vjerovati da će i biti usvojene. Što se tiče brodogradnje, već sada je pod pritiskom zbog nedostatka sirovog materijala, ako dođe li do poskupljenja, u svim industrijama koje koriste čelik, svakako će doći do krize. Europska unija je svjetski predvodnik u regulativi kojom planira smanjiti emisiju štetnih plinova za 55 posto do 2030. godine, u odnosu na razinu iz posljednjeg desetljeća prošlog stoljeća. Da bi ostvarila ambiciozne ciljeve, u sljedećem desetljeću nas očekuje niz mjera za smanjenje emisija, obuhvaćeni velikim EU zelenim planom. Paket mjera „Fit for 55“ sada mora proći razdoblje od nekoliko mjeseci pregovora među 27 država članica i Parlamenta europske unije.
Druge glavne ekonomske sile uključujući Kinu i SAD, dva najveća svjetska zagađivača, također su se obvezali postići nultu emisiju štetnih plinova, za što znanstvenici predviđaju da je krajnji rok 2050. godina, kako bi izbjegli katastrofalne posljedice promjene klime. EU je prva koja mijenja legislativu za pokretanje zelenih promjena kroz naredno desetljeće, među blokom kojeg čini oko 25 milijuna tvrtki i gotovo pola milijarde ljudi.
Oporezivanje emisija
Bivši generalni direktor za klimatske akcije pri Europskoj komisiji, Jos Delbeke komentirao je za Reuters kako svi imaju određene ciljeve, ali prevesti ih u zakon koji vodi ka realnom smanjenju emisija, je najteži zadatak. Od uvođenja klimatskih akcija u zakonodavstvo, EU je do 2019. godine, smanjila emisije do 24 posto od razina iz 1990-ih godina. Da bi nastavila smanjivati štetne emisije, Europska komisija je predložila 12 zakona koji targetiraju energetsku industriju, proizvodnju, transport, stambeno grijanje i ostale glavne faktore zagađivanja. Emisije iz automobila, zrakoplova i brodova zajedno čine oko četvrtinu štetnih emisija u EU, s tendencijom rasta. Zgrade proizvode oko trećinu emisija u EU bloku, a uz tvornice, brojni domovi se griju na fosilna goriva.
Prijedlog zakona obuhvaća mjere kojima bi se potaknulo kompanije i konzumente da odaberu zelenije opcije prije nego one štetne. Primjerice, jedan od detalja prijedloga zakona koji je procurio u javnost, piše Reuters, je oporezivanje zrakoplova koji koriste kerozin kao gorivo za pogon, a onima s niskim postotkom emisija CO2 dati odgodu plaćanja poreza na 10 godina. Obnova EU ugljikova balansa također uključuje i tjeranje proizvodne industrije, energane i zrakoplovne kompanije, te motorna plovila da plaćaju za zagađenje CO2.
Lista prijedloga je duga, a jedan od najupečatljivijih detalja je potpuna zabrana proizvodnje novih automobila na benzinsko i dizel gorivo do 2035. godine. EU će nastaviti još ambicioznije planove, te nastaviti ulagati u obnovljive izvore energije. Uskoro se očekuje da će Brussels najaviti detalje oko prvog uvođenja carina na ugljik, ciljajući na uvoz dobara za čiju proizvodnju je potrebna velika emisija, a u što spadaju čelik i cement. Ta je najava uznemirila trgovinske partnere EU, uključujući Rusiju i Kinu. Politički put za postizanje tih ciljeva će biti težak, a EU članice i EU parlament tek trebaju raspraviti prijedloge.
Sraz zapada i istoka EU
Spomen ovih mjera snažno je odjeknuo između bogatijih, zapadnih i skandinavskih zemalja EU, gdje prodaja električnih automobila strelovito raste s jedne strane, te siromašnijih, istočnih zemalja EU s druge strane, koje su zabrinute za cijenu tih mjera, čije ekonomije ovise o ugljenu. Najviše su pod povećalom dijelovi prijedloga EK koji obuhvaća, transport i grijanje domaćinstava što će potencijalno poskupiti cijenu stanovanja.
Komisija je načelno obećala neku vrstu socijalnog fonda za zaštitu domaćinstava s manjim prihodima, te potencirala članice EU da fond od 800 milijardi eura namijenjenih obnovi nakon Covid-19, usmjere ka izolaciji zgrada i poticanju stvaranja poslova u zelenim tehnologijama, poput onih na bazi vodika. Prema mišljenju stručnjakinje za EU klimatske zakone, Manon Dufour iz tvrtke E3G, Europska unija nema što skrivati, te će povremenom objavom ovakvih informacija testirati javno mnijenje i spremnost na promjene, prenosi Reuters. Prema njoj, nije nerealno za očekivati da će ovakav paket zakona stići usred socio-ekonomske krize, zbog čega bi EU trebala biti vrlo oprezna.
Diplomatski izazov
Zakonodavci moraju biti spremni i na to da će industrija snažno lobirati protiv donošenja takvih poreza. Europski sektori koji koriste čelik i cement u proizvodnji, već se bore s planovima, a poneki otvoreno zagovaraju izuzeće iz takvih poreza. Slično je bilo i s automobilističkom industrijom u prošlosti, ali više ne. Primjer je i europski giganti poput Volkswagena koji je već predan tranziciji na čistu energiju, te do 2030. planira prestati proizvoditi automobile s motorima s unutarnjim sagorijevanjem, a u tome nisu jedini. S prvim takvim paketom zakona u svijetu, EU nastoji zadržati poziciju globalnog političkog klimatskog lidera. Nejasno je hoće li to biti dovoljno, piše Reuters, međutim postavlja ambiciozan izazov za druge velesile prije konferencije UN-a koja bi se trebala održati u Škotskoj u studenom ove godine.
Izazovno će biti da Kina i SAD podupru ovakav zakon, izjavio je Tom Rivett-Carnac, UN-ov glavni politički strateg za Pariški sporazum iz 2015. godine, koji je dodao da ćemo vidjeti hoće li to poći za rukom EU diplomaciji. Time je Bruxelles najavio da žele europsku klimatsku politiku proširiti globalno. Prvi susret s diplomatskim izazovima bit će stavljanje carina na ugljik, što bi trebalo EU tvrtke staviti na isti nazivnik s jeftinom konkurencijom zemalja sa slabim regulativama glede emisija CO2. Prijedlog bi također trebao pogurati EU industriju da investira u skupu zelenu tehnologiju. Ako krenu prve, europske bi tvrtke mogle postići kompetitivnu prednost na globalnom tržištu proizvoda poput „zelenog“ čelika proizvedenog vodikom, piše Reuters. Pritom je nejasno odakle bi vodik nabavljali, jer trenutno se najveći udio vodika dobiva iz fosilnih goriva, no otom potom, o čemu smo pisali u tekstu o razvoju pogona na vodikove gorive ćelije za plovila u aktualnom broju Mora.
Tekst: Teo Marević
Foto: Pixabay
