catamaran_40_footer
Novosti

Novcem iz fonda kupio brod

Poduzetnik iz Floride kupio katamaran od 700 tisuća dolara državnim poticajima za ublažavanje posljedica koronakrize. Prijeti mu 30 godina zatvora.

Američki mediji prenose tragikomičnu vijest o poduzetniku Caseyju Davidu Crowtheru iz Floride koji je za ublažavanje posljedica koronakrize dobio 2 milijuna dolara pomoći. Tim je novcem između ostalog sebi kupio brzi motorni katamaran Invincible Cat 40. Prema optužbi, Casey je brod duljine 40 stopa platio je sa 689.417 dolara javnog novca, a troškove je pravdao tvrdeći da se radi o izdacima za komunalije, rentu i plaće.

35-godišnjak iz North Fort Myersa, navodno je lagao kreditnoj kompaniji kada se prijavio na program pomoći Payroll Protection Program, u ime svoje tvrtke. Kako prenose američki mediji, Casey je vlasnik tvrtke Target Roofing nakon primitka, sredstva prebacio na razne privatne račune, uključujući i 689.417 dolara na račun Sarasota boat dealership Sara Bay Marine.

Osim toga, Casey je zatim brod registrirao na sebe kao plovilo za privatnu upotrebu. U optužbi se ističe da je iz toga jasno vidljivo kako je brod kupio isključivo za privatnu upotrebu, te da kupnja nije imala nikakve veze s tvrtkom. Ako ga osude, prijeti mu i do 30 godina u federalnom zatvoru.
To nije bio jedini slučaj koji se ovih dana provlači kroz medije u SAD-u. Sličan potez napravio je i David T. Hines koji je krajem srpnja punio novinske stupce zbog vijesti da je novcem od pomoći iz istog fonda kupio Lamborghini vrijedan 318 tisuća dolara.

Foto: Invincible Boats

Čarter
Novosti

Čarteri predlažu dopune mjera

Iznimno važan sektor u turizmu nije obuhvaćen dosadašnjim mjerama pa Udruženje upućuje prijedlog dopuna.

Hrvatsko čarteraško udruženje pri HGK, danas će Vladi dostaviti Prijedlog dopuna mjera za suzbijanje posljedica uzrokovanih COVID-19 za nautički turizam- pružatelje usluga smještaja na plovilima-charter. Riječ je o nizu mjera pomoći koje će zatražiti, a koje bi Vlada trebala čim prije primijeniti, jer se radi o iznimno važnom turističkom i nautičkom sektoru koji se među prvima našao na udaru. Vlada u drugom paketu mjera pomoći kroz Ministarstvo turizma, te većim dijelom i u djelokrugu Ministarstva mora nije obuhvatila specifične potrebe nautičkog turizma. Udruženje pozdravlja horizontalne mjere pomoći tvrtkama općenito, te ih u većem dijelu i koriste ili će ih iskoristiti, no najveći problem, trošak godišnjeg veza u marinama, kao i neke druge fiksne stavke ostaju, a čarteraši ne ostvaruju nikakav prihod što ih stavlja u vrlo tešku situaciju.

Pet točaka

Prijedlog je sastavljen u pet točaka direktnih i indirektnih mjera pomoći. Predlažu davanja izravnih potpora Ministarstva turizma, oslobođenje marina od koncesijske naknade za pomorsko dobro, odnosno fiksnog dijela za iduću, te varijabilnog dijela za ovu godinu, s ciljem da se njihovo oslobađanje prelije na čarteraške tvrtke. U slučaju ne oslobađanja, potrebno je alternativno rješenje jer 4,5 tisuće plovila sada po zakonu moraju biti smješteni u marinama.

Kad je riječ o primljenim avansima predlažu mjere vaučera umjesto povrata gostima po principu Udruženja putničkih agencija HGK i zemalja poput Francuske koje su proširile mjeru i na druge pružatelje usluga. Potrebna je suspenzija obveze da plovila moraju uprihodovati 7 posto svoje vrijednosti da bi troškovi plovila bili porezno priznati jer je pitanje da li će uopće sezone biti. Također, predlažu obustavu do daljnjeg fakturiranje naknade HAKOM-a za radijsku frekvenciju po plovilu te naknade Ministarstvu mora za upotrebu pomorskog dobra i sigurnost plovidbe, s obzirom na to da sve te naknade podrazumijevaju plovidbu i korištenje infrastrukture.

Udruga čarteraša navodi važnost hrvatskog nautičkog turizma, koji je među najjačima u svijetu po kvaliteti i kvantiteti, a što ne možemo reći za puno sektora u Hrvatskoj. Potrošnja nautičkih turista je u prosjeku dvostruko veća od ostalih gostiju, a veliki dio aranžmana u nautici realizira se izvan glavne sezone a nautičari se uglavnom kreću u manjim grupama, obiteljskim krugovima, što u doba povećanog opreza u kontaktima i fizičkog distanciranja može biti šansa za hrvatski turizam. Oni ionako svoj odmor provedu u plovidbi izolirani u sidrištima i valama bez previše kontakta s drugima. 

Pinna nobilis_1_Petar Kruzic
Novosti

Organizacije okupljene oko Ministarstva zaštite okoliša mole građane za pomoć u definiranju lokacija nastanjenih periskama kako bi izradili plan očuvanja te endemske vrste.

Da su periske ugrožena i strogo zaštićena vrsta, svi znaju, no ne i da im prijeti ugroženost izazvana parazitom, pošasti koja se posljednjih godina širi Mediteranom, a primijećena je i u Jadranskom moru.  Održan je sastanak s ciljem rješavanja tog problema, na kojem su sudjelovali predstavnici Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike te stručnjaci i znanstvenici Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku, Prirodoslovnog muzeja Split, Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković, Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Aquariuma Pula, Hrvatskog veterinarskog instituta, Društva istraživača mora 20000 milja te javnih ustanova Nacionalni park Mljet i Nacionalni park Brijuni. Kako bi spriječili izumiranje zaštićene plemenite periske (Pinna nobilis), okupljeni oko inicijative za spas te vrste, uputili su poziv građanima i organizacijama da im dojave lokacije gdje su uočili periske. Uz pomoć tih dojava, stručnjaci će napraviti Plan praćenja i nadzora zaraze i smrtnosti plemenite periske u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Također, na sastanku su definirani  budući koraci za uspostavu mjera očuvanja, a kao potencijalnu mjeru razmatraju i izuzimanje zdravih jedinki iz nekoliko populacija u hrvatskom dijelu Jadrana, koje bi se mogle očuvati u zatvorenim sustavima u akvarijima te služiti za repopulaciju ili ponovno naseljavanje.

Pomor periski u Španjolskoj

Periska je endem Sredozemnog mora te ujedno najveći školjkaš Sredozemnog mora koji može narasti do 120 cm. Uglavnom nastanjuje sedimentna dna s livadama morskih cvjetnica. Vrsta je zabilježena na dubinama od 0,5 m do 60 m te se pojavljuje u cijelom Jadranu. Zbog ugroženosti vrste i njenih staništa, plemenita periska strogo je zaštićena vrsta u Hrvatskoj sukladno Zakonu o zaštiti prirode. Tijekom jeseni 2016. godine na obali Španjolske zabilježene su pojave masovnog pomora plemenitih periski, a od tada je isto zabilježeno na velikom broju lokaliteta duž Sredozemnog mora, uključujući i Jadransko more, uglavnom u njegovom južnom i srednjem dijelu. Mogući uzročnici masovnog pomora plemenitih periski su Haplosporidium pinnae, parazit iz skupine truskovaca (Sporozoa) koji parazitira u tkivu plemenite periske te bakterija Mycobacterium sp., međutim, još uvijek nije utvrđeno jesu li to glavni i jedini uzročnici koji dovode i do stopostotne smrtnosti periski na pojedinim lokalitetima.

Apel  za pomoć

Mole se svi zainteresirani građani da na adresu vrste@mzoe.hr dojave lokalitete (po mogućnosti i geografske koordinate) na kojima su opazili periske, uključujući informacije o prisutnosti uginulih jedinki te fotografije.

Autor fotografije: Petar Kružić