Čarter
Novosti

Čarteri predlažu dopune mjera

Iznimno važan sektor u turizmu nije obuhvaćen dosadašnjim mjerama pa Udruženje upućuje prijedlog dopuna.

Hrvatsko čarteraško udruženje pri HGK, danas će Vladi dostaviti Prijedlog dopuna mjera za suzbijanje posljedica uzrokovanih COVID-19 za nautički turizam- pružatelje usluga smještaja na plovilima-charter. Riječ je o nizu mjera pomoći koje će zatražiti, a koje bi Vlada trebala čim prije primijeniti, jer se radi o iznimno važnom turističkom i nautičkom sektoru koji se među prvima našao na udaru. Vlada u drugom paketu mjera pomoći kroz Ministarstvo turizma, te većim dijelom i u djelokrugu Ministarstva mora nije obuhvatila specifične potrebe nautičkog turizma. Udruženje pozdravlja horizontalne mjere pomoći tvrtkama općenito, te ih u većem dijelu i koriste ili će ih iskoristiti, no najveći problem, trošak godišnjeg veza u marinama, kao i neke druge fiksne stavke ostaju, a čarteraši ne ostvaruju nikakav prihod što ih stavlja u vrlo tešku situaciju.

Pet točaka

Prijedlog je sastavljen u pet točaka direktnih i indirektnih mjera pomoći. Predlažu davanja izravnih potpora Ministarstva turizma, oslobođenje marina od koncesijske naknade za pomorsko dobro, odnosno fiksnog dijela za iduću, te varijabilnog dijela za ovu godinu, s ciljem da se njihovo oslobađanje prelije na čarteraške tvrtke. U slučaju ne oslobađanja, potrebno je alternativno rješenje jer 4,5 tisuće plovila sada po zakonu moraju biti smješteni u marinama.

Kad je riječ o primljenim avansima predlažu mjere vaučera umjesto povrata gostima po principu Udruženja putničkih agencija HGK i zemalja poput Francuske koje su proširile mjeru i na druge pružatelje usluga. Potrebna je suspenzija obveze da plovila moraju uprihodovati 7 posto svoje vrijednosti da bi troškovi plovila bili porezno priznati jer je pitanje da li će uopće sezone biti. Također, predlažu obustavu do daljnjeg fakturiranje naknade HAKOM-a za radijsku frekvenciju po plovilu te naknade Ministarstvu mora za upotrebu pomorskog dobra i sigurnost plovidbe, s obzirom na to da sve te naknade podrazumijevaju plovidbu i korištenje infrastrukture.

Udruga čarteraša navodi važnost hrvatskog nautičkog turizma, koji je među najjačima u svijetu po kvaliteti i kvantiteti, a što ne možemo reći za puno sektora u Hrvatskoj. Potrošnja nautičkih turista je u prosjeku dvostruko veća od ostalih gostiju, a veliki dio aranžmana u nautici realizira se izvan glavne sezone a nautičari se uglavnom kreću u manjim grupama, obiteljskim krugovima, što u doba povećanog opreza u kontaktima i fizičkog distanciranja može biti šansa za hrvatski turizam. Oni ionako svoj odmor provedu u plovidbi izolirani u sidrištima i valama bez previše kontakta s drugima. 

Pinna nobilis_1_Petar Kruzic
Novosti

Organizacije okupljene oko Ministarstva zaštite okoliša mole građane za pomoć u definiranju lokacija nastanjenih periskama kako bi izradili plan očuvanja te endemske vrste.

Da su periske ugrožena i strogo zaštićena vrsta, svi znaju, no ne i da im prijeti ugroženost izazvana parazitom, pošasti koja se posljednjih godina širi Mediteranom, a primijećena je i u Jadranskom moru.  Održan je sastanak s ciljem rješavanja tog problema, na kojem su sudjelovali predstavnici Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike te stručnjaci i znanstvenici Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku, Prirodoslovnog muzeja Split, Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković, Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Aquariuma Pula, Hrvatskog veterinarskog instituta, Društva istraživača mora 20000 milja te javnih ustanova Nacionalni park Mljet i Nacionalni park Brijuni. Kako bi spriječili izumiranje zaštićene plemenite periske (Pinna nobilis), okupljeni oko inicijative za spas te vrste, uputili su poziv građanima i organizacijama da im dojave lokacije gdje su uočili periske. Uz pomoć tih dojava, stručnjaci će napraviti Plan praćenja i nadzora zaraze i smrtnosti plemenite periske u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Također, na sastanku su definirani  budući koraci za uspostavu mjera očuvanja, a kao potencijalnu mjeru razmatraju i izuzimanje zdravih jedinki iz nekoliko populacija u hrvatskom dijelu Jadrana, koje bi se mogle očuvati u zatvorenim sustavima u akvarijima te služiti za repopulaciju ili ponovno naseljavanje.

Pomor periski u Španjolskoj

Periska je endem Sredozemnog mora te ujedno najveći školjkaš Sredozemnog mora koji može narasti do 120 cm. Uglavnom nastanjuje sedimentna dna s livadama morskih cvjetnica. Vrsta je zabilježena na dubinama od 0,5 m do 60 m te se pojavljuje u cijelom Jadranu. Zbog ugroženosti vrste i njenih staništa, plemenita periska strogo je zaštićena vrsta u Hrvatskoj sukladno Zakonu o zaštiti prirode. Tijekom jeseni 2016. godine na obali Španjolske zabilježene su pojave masovnog pomora plemenitih periski, a od tada je isto zabilježeno na velikom broju lokaliteta duž Sredozemnog mora, uključujući i Jadransko more, uglavnom u njegovom južnom i srednjem dijelu. Mogući uzročnici masovnog pomora plemenitih periski su Haplosporidium pinnae, parazit iz skupine truskovaca (Sporozoa) koji parazitira u tkivu plemenite periske te bakterija Mycobacterium sp., međutim, još uvijek nije utvrđeno jesu li to glavni i jedini uzročnici koji dovode i do stopostotne smrtnosti periski na pojedinim lokalitetima.

Apel  za pomoć

Mole se svi zainteresirani građani da na adresu vrste@mzoe.hr dojave lokalitete (po mogućnosti i geografske koordinate) na kojima su opazili periske, uključujući informacije o prisutnosti uginulih jedinki te fotografije.

Autor fotografije: Petar Kružić