plovila | Magazin More

Sposobni za nemoguće

Temeljita obnova flote lučkih kapetanija i medicinske pomoći na moru za koju godinu bi je trebala dovesti na razinu onih koje posjeduju skandinavske zemlje ili Velika Britanija poznate po tomu da ne postoje vremenske prilike koje ih mogu spriječiti u izlasku na more

Hrvatska flota za traganje i spašavanje na moru (SAR) u sljedećih će šest godina biti potpuno obnovljena s 39 novih brodova, a sva 34 plovila, odnosno četiri broda i 30 brodica, koja su trenutačno u funkciji, bit će rashodovana i prodana na javnim dražbama. Prve dvije nove gumene brodice sa stakloplastičnim dnom duljine devet metara bit će isporučene i stavljene u funkciju već u srpnju ove godine, a u sljedeće će dvije godine biti obnovljen najveći dio flote. Valja napomenuti kako će ovih dana biti obavljena i primopredaja prve brze aluminijske brodice od 15 metara za hitne medicinske intervencije na moru i otocima koja je proizvedena u šibenskom brodogradilištu Iskra, gdje je prošla i prva testiranja.

Sjajne su to vijesti, i to osobito s obzirom na činjenicu da je prosječna starost hrvatske flote za traganje i spašavanje 25 godina te da su gotovo svi brodovi koji se trenutačno upotrebljavaju, zastarjeli i u vrlo lošem stanju te s neadekvatnom opremom. Stanje flote zabrinjavajuće je već niz godina, a to je rezultiralo i nekim bizarnim događajima. Naime, pomorski su inspektori prije četiri godine zbog niza nepravilnosti i neadekvatne opreme zabranili isplovljavanje brodova Pojišan i Šibenik, perjanica hrvatske SAR flote. Gotovo cijeli Jadran bio je u jednom razdoblju bez većeg broda kojim se može intervenirati u slučaju havarije ili kakve druge nesreće. (…) Više pročitajte u 270. broju Mora.

Napisao: Lari Lulić
Snimke: Arhiva Mora

Business MORE

Sezona 2021. – Lice i naličje

Sezona se polako primiče kraju, vrijeme je da proanaliziramo koliko je bila uspješna i kako su poslovale tvrtke koje čine hrvatsku nautiku

Ima tomu otprilike mjesec dana otkad je postalo jasno da je Hrvatska imala relativno dugu turističku sezonu, kako je počelo busanje u prsa naših vrlih državnika, kao i obično najzaslužnijih što se to dogodilo. Sve nam je išlo odlično, a u nautici još i bolje jer kako znademo to je najpropulzivniji, najdugotrajniji i najsigurniji vid naše turističke ponude.

Ovo posljednje je nesporno, ali svaka medalja ima lice i naličje. Lice ove naše sezone je sjajno. Tamo negdje polovicom lipnja naš se dio Jadrana napunio brodovima. Iz dana u dan isplovljavali su u sve većem broju čarteraši, stizali su nam nautičari vezani u marinama u susjednim zemljama i s Mediterana, kao i obično, navalile su megajahte, a zaplovili su i stranci vezani kod nas pa na kraju i mi, obični domaći smrtnici. Sve zajedno, izuzmemo li krajnji jug Hrvatske, posljednja tri i pol mjeseca more nam izgleda jednako kao i u najboljim nautičkim godinama. A kakvo je naličje te slike? Na to pitanje nije baš jednostavno odgovoriti. Našu nautičku ponudu čine komercijalne marine i rive, sidrišta, čarter tvrtke, niz servisnih usluga, ugostitelji i još mnogo toga što se često niti ne doživljava nautikom. O mnogima od njih nemamo saznanja kako su poslovali ili ćemo ih imati tek kad ih statistika i završni računi iskažu, ali ponešto možemo već sada znati. Recimo, kad je riječ o čarter tvrtkama, a one po svim procjenama ostvare trećinu našeg ukupnog nautičkog prometa, dosta je toga poznato.

Karta kanta

Brojke su neumoljive. Sudeći prema ostvarenim najmovima u čarteru, broju ljudi koji su plovili na iznajmljenim jahtama te uplovljavanjima stranih nautičara, sezonu koja polako odlazi a nikako da ode možemo bez sumnje proglasiti vrlo uspješnom. Puno, puno uspješnijom nego što su se to nadali i najveći optimisti još tamo sredinom proljeća. Činjenica da smo od početka godine do 30. rujna na čarter plovilima imali 431.199 nautičara što je 79% od broja onih koji su nam stigli u prvih devet mjeseci 2019. godine, više je nego zadovoljavajuća jer ne smijemo zaboraviti da smo u sam početak sezone krenuli u vrijeme lockdowna. (…) Više pročitajte u 262. broju Mora.

Piše: Braslav Karlić
Foto: Marin Srzić

Novosti

EU odustaje od carine

Prošlog tjedna najavljeno je podizanje carine do 50 posto na uvoz plovila iz SAD-a, a nakon reakcije industrije, objavljeno da ipak ništa od podizanja carina.

Nakon što je postignut dogovor između SAD-a i EU-e o odgodi povišenja carine, prošlog tjedna je odjeknula vijest da je iz dogovora izostala nautička industrija. Prema dogovoru postignutom u ožujku, od 1. srpnja se carina na uvoz plovila i motora iz SAD-a u EU, trebala podići s 25 posto i do 50 posto.

Američko udruženje proizvođača u nautici, NMMA, tada je oštro apeliralo na Bidenovu administraciju da čim prije izlobiraju kako ne bi došlo do povećanja carine i kako se američki izvoz u njihovo drugo najveće nautičko tržište na svijetu, Europsku uniju, ne bi dodatno srozalo.

Jučer je u zajedničkoj objavi EU i SAD-a objavljeno kako su poslušali glas industrije i da će se četveromjesečni embargo na podizanje carine ipak odnositi i na nautiku. Sve je počelo 2018. kada je SAD, pod Trumpovom administracijom uveo svijet u trgovinski rat, a prema EU uveo carine na uvoz aluminija i čelika, koji je, pokazalo se u međuvremenu destabilizirao odnose Europe i Amerike, te promiješao karte u globalnoj ekonomiji.

Od uvođenja Trumpovih carina, američki izvoz u Europsku uniju se prepolovio. Carine su također oštetile i europske dealere i distributere koji su uvoznici američkih brendova, te je procijenjeno da je utjecalo na smanjenje prodaje u vrijednosti oko 400 milijuna dolara s obje strane Atlantika.

Zbog toga, EU privremeno obustavlja primjenu automatskog povećanja rebalansirajućih mjera koje su trebale stupiti na snagu 1. srpnja 2021. SAD i EU najavile su da ulaze u fazu intenzivnih razgovora kako bi pronašli rješenje na obostrano zadovoljstvo do kraja godine.

Generalni tajnik European Boating Industry, Philip Easthill, izjavio je pritom u Briselu da čestita Europskoj komisiji i američkoj administraciji što su uspjeli postići dogovor i pozdravio suspenziju povećanja carine. Također ističe kako EBI snažno podupire napore EU i SAD-a da se nastave pregovori i ukinu postojeće barijere do kraja godine.

Foto: Pixabay

Novosti

EU carina na plovila iz SAD-a

Sporazum koji je nedavno postignut između EU i SAD-a, ne ide na ruku američkim brodograditeljima i proizvođačima nautičke opreme

Nedavnim sporazumom između Sjedinjenih država i Europske unije dogovorena je četveromjesečna pauza na carine povezane sa sporovima oko zrakoplova Svjetske trgovinske organizacije. Međutim, sporazum se ne odnosi na članak 232. o čeliku i aluminiju ili 25 posto uzvratne carine na američki izvoz plovila u EU.

Prema američkom udruženju NMMA, odmazne carine EU na plovila iz SAD-a povećat će se do 50 posto do 1. lipnja. Otkad su odmazne carine stupile na snagu 2018. godine, izvoz plovila iz SAD-a u EU se smanjio za 42 posto. Europska unija je inače drugi najveći izvozni teritorij plovila i motora iz SAD-a, nakon Kanade.

NMMA priopćenjem pozdravlja napredak Bidenove administracije i EU u normalizaciji trgovinskih odnosa, ali ističu nezadovoljstvo što SAD nije postigao dogovor s EU o plovilima. Navode kako nastavljaju suradnju s članovima američkog kongresa i administracijom da zaustave ove, po njih, štetne carine, te u suradnji s ključnim dionicima industrije rade na tome da nova administracija bude svjesna utjecaja ovih carina na američke male proizvođače plovila i opreme.

Frank Hugelmeyer, predsjednik udruženja NMMA izjavio je da će se strmoglavi pad nastaviti, ako Washington uskoro ne reagira. Dodao je da će “Trgovinska politika po modelu milo-za-drago vezati ruke američkih proizvođača u nautici, koji se oslanjaju na izvoz vrijedan više milijardi dolara koji održava gotovo 700 tisuća radnih mjesta i 35 tisuća tvrtki diljem SAD-a.”

Hugelmeyer ističe da je rekreativna plovidba jedna od rijetkih industrija koja stabilno pridonosi rastu ekonomije tijekom pandemije, te da ta industrija očekuje promptno uklanjanje EU carina na proizvode iz Amerike.

Piše: Teo Marević
Foto: Pixabay

Novosti

Recikliranje kompozitnih materijala

Osniva se radna skupina za rješavanje problema plovila za otpis i traženje rješenja za cirkularnu ekonomiju

Na drugom International Breafast Meeting 2021 u organizaciji Boot Dusseldorfa u suradnji s European Boating Industry (EBI) i European Composites Industry Association (EuCIA), predstavljene su teme i zajednički ciljevi za rekreativnu plovidbu i predstavnike kompozitne industrije na Europskom nivou.

Cilj im je da zajedničkim snagama odgovore na izazove vezane uz cirkularnu uporabu kompozita korištenih u industriji rekreativnih plovila i promoviranje održivih rješenja za ponovnu upotrebu i oformljivanje lanca za ponovnu uporabu s naglaskom na brodove koji su dotrajali.

Tu temu otvorili smo u Moru u listopadu 2020. godine, kada smo uz pomoć EBI-a i drugih europskih organizacija pokušali odgovoriti na pitanje “što s brodovima koji su odradili svoje?” Došli smo do otkrića da ne postoji sustav za zbrinjavanje brodova, a sve je više plastičnih brodova iz sredine prošlog stoljeća koji će uskoro postati otpad. U međuvremenu se diljem Europe javio bum reciklažnih dvorišta, koji putem interneta prodaju iskoristivu rabljenu brodsku opremu, po znatno nižim cijenama od novih.

Kompozit čini oko 95 % materija u plovilu

Kompozitni materijali čine glavninu gradnje rekreativnih plovila. Međutim, u brodogradnji novih plovila nedostaje segment gradnje s recikliranim materijalom. Ključni je problem u tome što nova tehnologija gradnje zahtjeva i upotrebu novih materijala. Zatim, tu je i nejednakost sirovina, te kompliciraniji, a time i skuplji proces.

U pokušaju da odgovore na ove izazove, dogovoreno je formalno partnerstvo između EBI i EuCIA. Cilj će im biti pronaći zajednički pristup glavnim problemima demontaže, recikliranja te ponovnog korištenja kompozita u industriji rekreativnih plovila.

Partnerstvo će također slijediti razvoj zakonodavstva na razini EU, kao što su Europski zeleni plan, te Plan cirkularne ekonomije, a radnu skupinu “End-of-life-boats” vodit će EBI u suradnji s Upravom Europske komisije za pomorska pitanja i ribarstvo DG MARE. Suradnja će se protezati i na druge industrije koje koriste kompozitne materijale, kao što su industrija za proizvodnju vjetroenergije i prijevoza.

Kompozitni materijali čine glavninu materijala u gradnji brodova, od trupova, kabina, pa i jarbola, jedara, a prema procjeni ove radne skupine nova rekreativna plovila imaju prosjeku oko 95 posto kompozitnog materijala na plovilu. Na rekreativna plovila odnosi se 3 posto ukupne mase kompozitnih materijala u svijetu, procjenjuje radna skupina, dok se većina odnosi na industrije transporta i na industrije vjetro-energije.

Prevencija problema s otpadom

Ključne točke između organizacija EuCIA i EBI uključuju kooperaciju u radu radne skupine, razmjena informacija o rastavljanju, recikliranju, novim materijalima, analizama i međusektorskim kooperacijama, te zajedničko zastupanje, komuniciranje aktivnosti i kooperacije na projektima na razini EU.

Upravni direktor EuCIA-e, Ben Drogt izjavio je da je nautička industrija među prvima prepoznala potencijal i prednosti kompozitnih materijala kao laganih i dugotrajnih materijala. “Sada kada su prve generacije kompozitnih brodova došle do kraja svog životnog vijeka, EuCIA je uvjerena da će u suradnji s EBI-om napraviti pomak ka razvoju održivih rješenja za ponovno korištenje kompozitnih materijala iz tih plovila.”

Glavni tajnik EBI-a, Philip Easthill je tim povodom izjavio da im je drago što su ostvarili usku suradnju s EuCIA-om glede ovog važnog izazova. “Važno je da naše industrije surađuju na razvoju cirkularnog pristupa kompozitu koji je okolišno i ekonomski održiv. Iako je udio kompozita u našoj industriji relativno malen u globalnom aspektu, pronalazak rješenja bit će jednako važeći i za druge industrije, što je još važnije.”

Budući da će val plovila za otpis u Hrvatskoj tek doći, potrebno je pronaći rješenje prije nego problem zakuca na naša vrata. Imamo saznanja da se nakon našeg pisanja o nadolazećem problemu, Ministarstvo mora neslužbeno raspitivalo o toj temi. Uspiju li pronaći sustavno rješenje kroz idućih nekoliko godina, bit će to jedan od rijetkih primjera da se problem spriječi prije nego otpad dospije u okoliš.

Piše: Teo Marević
Foto: Arhiva More

Novosti

Kanada predstavila porez na luksuz

Novi porez obuhvaća između ostalog i sva nova plovila iznad 250.000 CAD vrijednosti, a namijenjen je povećanju penzija

Riječ je o jednom od ključnih poteza koji se očekivao još od njegova najavljivanja tijekom kampanje vladajuće liberalne stranke, 2019. godine. Predstavljeni prijedlog poreza još nije dobio odobrenje parlamenta, a sastoji se od 750 stranica teksta. Porez na luksuz odnosi se između ostalog i na nova plovila u vrijednosti iznad 250 tisuća kanadskih dolara (milijun i 255 tisuća kuna), te na automobile i avione iznad 100 tisuća dolara.

Od poreza će, međutim, biti izuzeta rekreativna vozila poput “kampera”, mobilnih kućica, te različitih vozila za snijeg, koja su u nekim dijelovima Kanade jedina pogodna za kretanje tijekom zime.

Predsjednica nautičkog udruženja NMMA Canada, Sara Anghel je izjavila da su unatoč dugim i teškim naporima lobiranja, veoma razočarani što je vlada odlučila ići s uvođenjem poreza na luksuz. Iako, dodala je da su ovim okvirima zadovoljni što se granica za oporezivanje pomaknula s prvotnih 100 tisuća dolara na 250 tisuća za nova plovila.

Obračun novog poreza predviđa dva modela, ovisno koji je povoljniji. Prvi model računa se tako da se na iznos iznad predviđenog praga oporezuje s 20 posto, ili 10 posto na ukupnu vrijednost proizvoda, te će se u obzir uzimati manji iznos. Porez obuhvaća i druge proizvode poput duhanskih, alkohola i drugih, a ostvarenim prihodom od novog poreza, kanadska vlada obećala je popraviti financijsku sliku starije populacije koji će od lipnja 2022. napuniti 75 godina i više. Najprije jednokratnom financijskom pomoći od 500 kanadskih dolara u kolovozu iduće godine, a po uvođenju poreza postepeno podizanje penzija do 10 posto.

Kritičari u Kanadi su brojni, a među njima su i oni koji načelno zagovaraju porez na luksuz, poput Petera Juliana iz ljevičarske stranke NDP, koji su očekivali da će porez na luksuz obuhvaćati natprosječno “ultra” bogate pojedince, prema ukupnom imetku, što se kolokvijalno naziva porez na bogataše, o čemu se sve glasnije govori u predizbornim kampanjama lijeve političke struje u cijelom svijetu.

Predsjednik ceha dilera automobila, Tim Reuss izrazio je nezadovoljstvo ovim predstavljenim, navodeći da će uvođenjem novog poreza najviše izgubiti male tvrtke koje se bave prodajom automobila i dijelova, te serviseri.

Foto: Christensen Yachts

Novosti

Prva mreža superpunjača

Norveška tvrtka Evoy, koja je prošle godine ponudila najsnažniji izvanbrodski elektromotor, najavila je gradnju prve mreže superpunjača za nautičare

Evoy u partnerstvu s tvrtkom Plug pod krovnom BKK, najveće norveške grupe koja se bavi energijom obnovljivih izvora, razvila je i proizvodit će superpunjače po uzoru na Teslinu mrežu superpunjača za automobile.

Prilike u Norveškoj su kudikamo drugačije nego u drugim dijelovima Europe, a naročito naspram Hrvatske, no ova mreža poslužit će kao ogledni primjer za širenje infrastrukture na druge nautičke destinacije, te omogućiti kvalitetniju uslugu za brodice i jahte s električnim pogonom.

Predsjednik uprave tvrtke Evoy, Leif A. Stavøstrand kazao je tim povodom kako je ovo ostvarenje njihovog sna, začetak infrastrukture što će omogućiti širu uporabu električnih plovila. Adekvatnu elektrifikaciju luka smatra nužnim za širenje ideje o plovilima na električni pogon i smatra da će potražnja među vlasnicima plovila rasti. Najčešći problem vlasnicima električnih plovila je što kapacitet punjača premali, odnosno prespor. Sa 150 kW koliko će njihov superpunjač pružati, to neće biti problem.

Evoy je nedavno predstavio i redizajn njihovog izvanbrodskog motora Evoy 150, trenutačno najsnažnijeg izvanbrodskog električnog motora na tržištu. Kada je predstavljen, dizajn je odražavao elektro-pogonsku ideju ekologije, pa su logično i boje kućišta bile bijela i zelena. Sada kada je brend utvrdio svoje porijeklo, došao je trenutak da unaprijede i estetski dio njihovog izvanbrodskog motora.

Piše: Teo Marević
Foto: Evoy / Facebook

Novosti

Statusi plovila nakon Brexita

Međunarodne organizacije zajedničkim su snagama napravile prijedlog, a EK prihvatila dokumente kao smjernice za status PDV-a i carine za plovila

Istekom roka prilagodbe 31. prosinca 2020. godine, Velika Britanija više nije u Europskoj Uniji, već se tretira kao treća zemlja. Zbog dogovora koji je sklopljen nekoliko dana prije isteka tog roka, mnoga pitanja ostala su neodgovorena, pa su nejasna bila stajališta EU i Velike Britanije naspram vlasništva plovila i plaćanja poreza, za one vlasnike čija plovila nisu u matičnoj zemlji.

Budući da je ovo prvi put od osnutka EU da je neka zemlja napustila uniju, organizacije International Council of Marine Industry Associations (ICOMIA), European Boating Industry (EBI), European Boating Association (EBA), British Marine (BM) i Royal Yachting Association (RYA) su objavile objašnjenje o pitanjima PDV-a i carine za kompanije i vlasnike rekreativnih plovila.

Rezultat suradnje ovih organizacija je vodič u kojem su predstavili različite moguće scenarije zbog kojih su od isteka prelaznog roka ostala brojna neodgovorena pitanja. Svoje su zaključke uputili Europskoj Komisiji koja je odobrila ovakvo tumačenje, a prema njihovim bi dokumentima svaka zemlja članica EU trebala donijeti odobrenje. U protivnom bi moglo rezultirati formalnim pritužbama.

Daljnja pojašnjenja tražit će se od Europske komisije ukoliko bude potrebna dodatna dokumentacija i tumačenje za pravne i fizičke osobe koje imaju sjedište na teritoriju Carinske unije EU. Donosimo tablicu scenarija u kojoj su objašnjeni odnosi vlasnika plovila naspram PDV-a i carina. U tablici ispod teksta su korištene kratice čije značenje možete pročitati u nastavku:

TPE – trenutak prestanka tranzicijskog perioda, 31. prosinac 2020. 23:00 UTC;
VPS – Status plaćenog PDV-a, tj. slobodnog kretanja dobra unutar EU;
EU28 – EU prije TPE, tj. uključujući Veliku Britaniju;
EU27 – EU nakon TPE, tj. bez Velike Britanije;
GB – Engleska, Škotska, Wales, isključujući Sjevernu Irsku;
TA – privremeni pristup;
RGR – Oslobođenje od plaćanja carine za vraćenu robu koja se ponovo uvozi;
UCC – Carinski zakonik Unije

Piše: Teo Marević
Foto: Oyster Yachts

Novosti

Ulaganje u autonomiju i elektrifikaciju plovila

Brunswick korporacija utrostručila je kapacitete razvojnog centra za autonomiju i elektrifikaciju plovila u sklopu Sveučilišta Illinois

Jedna od najvećih grupacija u nautičkoj proizvodnji Brunswick Corporation, utrostručila je kapacitete razvojnog centra i-Jet Lab, za razvoj autonomije, umreženja i elektrifikacije brodova u okviru ACES strategije. Njihov inovacijski laboratorij nalazi se u sklopu Sveučilišta Illinois, a novi prostor je trostruko veći od onog kojeg je korporacija otvorila 2018. godine.

Veći prostor omogućava primanje više od dvostruko sadašnjeg broja studenata koji će u sklopu Brunswickova Enterprise Technologic Teama započinjati svoju karijeru i raditi na razvoju ove brzorastuće grane industrije. U sklopu i-Jet Laba, razvijaju se različite discipline poput robotike, umjetne inteligencije, naprednih elektroničkih sistema, dizajna UX / UI, uključujući i virtualnu te proširenu stvarnost.

Potpredsjednik Brunswickovog sektora za tehnologiju, John Reid izjavio je da širenje njihovog i-Jet Laba predstavlja ključnu komponentu za poboljšanje njihove mogućnosti i da podrže talente. Dodao je kako se vesele pomoći sljedećoj generaciji lidera, stvarajući okolinu koja je predana inovaciji, suradnji i oblikovanju budućnosti nautičke industrije.

Direktor i-Jet Laba, Trevor George kazao je da s vlastitim snagama Brunswick korporacije, snagom ovog razvojnog centra, u kombinaciji s mogućnošću kolaboracije s drugim kompanijama izvan njihove grupacije, im predstavlja mogućnost konstantnog ulaganja u vrhunac tehnologije, procesa i metoda za definiranje budućnosti industrije. Nedavno je korporacija Brunswick najavila dodatno otvaranje pozicija na mjesta direktora sektora elektrifikacije koje je pripalo Johnu Oenicku, kao i za voditelja tehnologije autonomije, Jasonu Arbuckleu.

Brunswick korporacija pod sobom ima brendove kao što su Mercury Marine, Mercury, Mercury Global parts, SmartCraft electronics, Power Products Integrated Solutions, MotorGuide, Attwood Marine, Mastervolt, Whale Marine, Land ‘n’ Sea, BLA, Payne’s Marine, Kellogg Marine, Lankhorst Taselaar Marine, Quicksilver, Bayliner, Boston Whaler, Crestliner, Cypress Cay, Lowe, Heyday, Lund, Princecraft, Rayglass, Sea Ray, Thunder Jet, Uttern boats…

Foto: Facebook / I-Jet Lab

Novosti

Raste prodaja u Britaniji

British Marine objavio je da je prodaja plovila u Velikoj Britaniji porasla za 9 posto u 2020. godini

Špekulacije i cjelogodišnja pisanja britanskih nautičkih medija o pojačanoj aktivnosti plovidbe sada je dobilo i potkrijepljene u brojkama. Britansko udruženje British Marine objavilo je podatke koji pokazuju da je u 2020., godišnja prodaja plovila porasla za 9 posto. Udruženje svoje podatke temelji na godišnjem izvješću Boats Group u čijem su vlasništvu najvažniji britanski portali za prodaju brodova, uključujući YachtWorld.com, Boats.com, BoatShop24.co.uk i BoatsandOutboards.co.uk.

Prošla godina započela je slabašno, s padom prodaje od 40 posto tijekom zatvaranja između ožujka i svibnja 2020., kada je pandemija bila u zamahu, a svijet se tek počeo privikavati na novonormalno. Međutim, popuštanje mjera u ljetnim mjesecima je dovelo do toga da je na prodaja od lipnja do prosinca porasla za 50 posto.

U brojke koje je prezentiralo udruženje, uračunata je prodaja novih i polovnih plovila, a trend je najviše izražen među brodovima skupljim od 100 tisuća funti, gdje je zabilježen godišnji porast od 18 posto. Gledajući čitavu industriju, ta je prodaja potaknula 250 milijuna funti prihoda britanskim tvrtkama, a iznos predstavlja 19 postotni porast ukupnog prihoda u britanskoj nautičkoj industriji u odnosu na godinu ranije. Ponovo je zaživio termin “staycation” koji u kontekstu pandemije znači provođenje slobodnog vremena u vlastitoj zemlji, ili u okruženju mjesta prebivališta. Taj efekt se snažno odrazio na porast prodaje u segmentu rekreativnih nautičkih proizvoda i usluga.

Predsjednica uprave British Marine, Lesley Robinson kazala je kako joj je drago što su se dosadašnja naklapanja i razmišljanja konkretizirala podacima. Izrazila zadovoljstvo podacima Boats Group kazavši da je to dobra vijest u ovom trenutku i vremenu koje tek dolazi jer je svaki posao u izazovnom položaju. Organizacija British Marine se nada da će 2021. biti još uspješnija glede nautičkih sajmova koji bi se trebali vratiti u ljetnim mjesecima, te uzdanicom britanskih nautičkih sajmova Southampton Boat Show najavljenom za sredinu rujna.

Foto: Facebook / Sunseeker International

Novosti

Grčka uvodi e-charter

Nova online usluga eliminira beskrajnu papirologiju i pomaže u borbi protiv ilegalnog čartera.

Ovom će uslugom riješiti problem beskrajnih redova, papirologije, skratiti dugotrajan proces i lišiti potrebu za radom velikog broja službenika u grčkoj obalnoj straži koji su zaposleni na birokratskim pozicijama.

U siječnju je održan sastanak u grčkom Ministarstvu brodarstva na kojem su sudjelovala nadležna tijela i predstavnici profesionalnih nautičkih udruženja u Grčkoj radi stvaranja sporazuma o e-charter usluzi. U kombinaciji sa sustavom e-registar koji je aktivan od 2018. godine koji je objedinio sve upise privatnih i komercijalnih plovila u Grčkoj, usluga e-charter će olakšati kontrolu chartera.

Država će tako bolje zaštiti industriju od nelojalne konkurencije i ilegalnog chartera. E-charter uslugu razvija grčki Neovisni odjel za informatiku Glavnog tajništva luka, u suradnji s Upravom za pomorska ulaganja i pomorski turizam i Ministarstvom financija.

Grčka je glavni konkurent hrvatskom nautičkom turizmu, a posljednjih godina pokazuju da su spremni brzo reagirati na situaciju na tržištu što je ključno za razvoj industrije. Hrvatska je 2020. godine uvela digitalizirani upisnik, a u sljedećim mjesecima trebali bi prvi puta saznati stvarno stanje s plovilima u Hrvatskoj. Takav registar bit će temelj za daljnje uvođenje digitalnih usluga u pomorstvu.

Foto: Ludovic De Witte / Pixabay
Piše: Teo Marević

Novosti

Njemačka dodana u e-Nautiku

Od sada uslugu izdavanja e-vinjete mogu koristiti i najbrojniji gosti nautičari.

Ova vijest je vrlo važna njemačkim nautičarima, ali i hrvatskim marinama i lučkim kapetanijama, jer olakšava i ubzava administrativni proces. Proteklih godina su razvijane digitalne usluge za nautiku, pa se Hrvatska trenutačno svrstava među razvijenije zemlje po tom pitanju. Hrvatskim državljanima dostupne su usluge u sustavu e-Građani, pa je tako napravljena usluga e-Plovilo, e-Nautika i e-Pomorac.

Početkom srpnja je e-Nautika spojena s e-Pristojbom i time su državljani sedam zemalja EU dobili još jednu online uslugu, pa prilikom ulaska u Hrvatsku mogu obaviti upis brodice ili jahte online, bez odlaska u lučku kapetaniju, već samo carinski upis. Uz građane Belgije, Estonije, Italije, Latvije, Luxemburga, Portugala i Slovačke, sada to mogu i Nijemci.

Naravno, za korištenje te usluge potrebno je da strani državljani imaju korisnički račun u NIAS sustavu vlastite zemlje. NIAS – Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav je digitalni sustav, poput domaćeg e-Građani, koje države koriste za pravne odnose s fizičkim i pravnim osobama.

Odlazak na najbližu carinu

Strana plovila, uključujući i ona pod zastavama zemalja EU, prilikom ulaska u Hrvatsku moraju se bez zaustavljanja uputiti u najbližu luku otvorenu za međunarodni promet, na najbliži pomorski granični prijelaz i tamo obaviti prijavu dolaska inozemne brodice ili jahte.
Pri tome je potrebno ovjeriti popis posade i putnika koji se nalaze na plovilu, tzv crew listu, te platiti naknadu za sigurnost plovidbe i turističku pristojbu.

One se mogu platiti u Lučkoj kapetaniji ili njezinoj ispostavi, ili online putem sustava.Prijava dolaska i plaćanje naknade za sigurnost plovidbe za brodice i jahte osim za prvu prijavu plovila mogu se, dakle, obaviti i putem sustava e-nautika www.enautika.pomorstvo.hr Za ulazak u sustav potreban je eID građanina EU. Do prosinca 2020. ovaj su sustav mogli koristiti građani Belgije, Estonije, Italije, Latvije, Luxemburga, Portugala i Slovačke, a sada je popisu pridodana i Njemačka.

U budućnosti se očekuje da će se popis zemalja postupno širiti i na druge članice EU. Turističku pristojbu moguće je elektronski platiti na portalu Hrvatske turističke zajednice www.nautika.evisitor.hr. Za plaćene naknade dobit će elektroničku potvrdu o uplaćenoj naknadi.
Elektronskim načinom prijave dolaska i plaćanjem naknada i pristojbi znatno se, osobito u vrijeme ljetnih gužvi, ubrzava procedura prijave ulaska u Hrvatsku, no napominjemo da se nautičari i dalje moraju javiti na pomorski granični prijelaz.