GNcgnfGQ
Novosti

Talijanske upute za plovidbu

U Italiji je plovidba ponovo moguća, a ministarstvo je izdalo upute koje omogućavaju poslovanje charter tvrtkama. Koliko će mjere biti efikasne, pokazat će individualni pristup nautičara.

Prošlog tjedna hrvatsko udruženje marina pri HGK je izdalo upute za poslovanje marina. Istovremeno je najavljeno da će i udruženje chartera učiniti isto, no do danas, nije objavljeno. U međuvremenu je jedna od najpogođenijih zemlja Covid-19 uspjela uspostaviti uvjete i izdala upute za rekreativnu plovidbu i charter.

Talijansko nautičko udruženje UCINA najavilo je nove upute za plovidbu i charter koje je pripremilo talijansko ministarstvo infrastrukture i transporta. Predsjednik UCINA-e Saverio Cecchi je izjavio kako se rezultati poboljšavaju, tako će s ministarstvom raditi i na poboljšavanju uvjeta za plovidbu, te je zadovoljno dodao kako je sada plovidba ponovo moguća.

Strana plovila ne mogu u Italiju

Jučer predvečer je talijansko ministarstvo transporta objavilo upute za marine, rekreativno jedrenje, charter i ronjenje. Upute su nastale u suradnji javnih službi, ministarstva i struke, kao nastavak napora udruženja da ostvari uvjete za nastavak rada. Prvo popuštanje mjera bilo je u travnju, kada je u regijama s povoljnom epidemiološkom situacijom dozvoljeno obavljanje poslova prodaje plovila.

Još uvijek je zabranjeno sasvim slobodno putovanje, među regijama u kojima se situacija s Covid-19 nije u potpunosti stabilizirala, pa su na snazi i opće mjere putovanja. Osim zabrane putovanja među pojedinim regijama, nije dozvoljen ulazak stranih plovila u talijanske vode, a ta će mjera biti na snazi do 3. lipnja. U međuvremenu se i dalje radi na poboljšavanju regulative za plovidbu, naročito u djelu restrikcija usmjerenih prema iskrcavanju posade na kopno i kontaktu s nerezidentnim stanovništvom.

Zbog veliko broja nekoordiniranih ili različitih lokalnih inicijativa dovelo je do legalne nejednakosti u poimanju plovila i doma, pa su uslijedile restrikcije na iskrcavanje nerezidentnih putnika. Iz UCINA-e poručuju kako su uvjereni da će plovidba u punom sjaju uskoro zaživjeti jer rekreativna plovila imaju dobre predispozicije za održavanje udaljenosti, a kretanje se može lako nadzirati već postojećim sustavom.

Testiranje osoblja prije plovidbe

Prema uputama ministarstva, ključnim smatraju individualnu odgovornosti nautičara, te će se vrlo brzo pokazati jesu ili mjere efektne. Opće mjere održavanja dovoljne udaljenosti vrijede za nautičare kao i za rezidencijalne stanovnike, te je odgovornost podjednaka. Kao i kod privatnih plovila, ista pravila vrijede i za nautičare koji plove unajmljenim plovilima bez posade.

Prema uputama, individualne osobe mogu dijeliti sobu samo s osobama iz istog kućanstva. Oprema za osobnu zaštitu se mora obavezno koristiti prilikom prilaska kopnu i vezanju plovila, kao i kod obavljanja bilo kojeg posla na palubi, primjerice prilikom podizanja jedra ili asistiranja. Gosti na plovilu također moraju prakticirati opće mjere socijalnog distanciranja i drugih mjera za prevenciju širenja Covid-19.

Kod unajmljivanja charter plovila s posadom, mjere uključuju i sanitarni tretman svakog predmeta i prostorije nakon upotrebe. Dakako, sve opće mjere i mjere koje vrijede za unajmljivanje plovila bez posade vrijede i u ovom slučaju. Cijelo vrijeme tijekom pristajanja, jedrenja, teglja drugog plovila i svih drugih radnji, obvezno je nošenje osobne zaštite. Zanimljivo je i što svo osoblje na plovilu mora proći testiranje na Covid-19 prije ukrcavanja, a rezultate moraju imati sa sobom, te mjeriti temperaturu svakog dana. Treće strane ne smiju imati pristup charteru.

Foto: UCINA

Novosti

Neočekivano malo stranaca

Na cestama tijekom vikenda zavladale su umjerene gužve, no u marinama je bilo tek po nekoliko desetaka stranih gostiju.

Prošlog tjedna otvorene su granice i očekivano u petak su na ulazu u Hrvatsku nastale kolone. Stranci su po prvi puta od izbijanja pandemije u mogućnosti obići svoja plovila, pa su se gužve očekivale i u hrvatskim marinama. Tijekom vikenda obišli smo Marinu Punat na otoku Krku gdje smo očekivali susresti brojne Slovence i Austrijance, ali ipak iznenadila nas je i dalje vrlo pusta slika na gatovima.

Od zaposlenika marine doznajemo da ih je došlo 50-ak, koji su se izgleda držali uputa i boravili na svojim plovilima, jer ih na gatovima i rivi nismo susreli. Tomu je sigurno doprinijelo i oblačno vrijeme koje nije namamilo velik broj ljudi na vikend plovidbu. U akvatoriju ispred Punta i Krka, tek pokoja lokalna barčica.

U Krčkoj luci susreli smo jedan slovenski bračni par koji su uživali, privezani jedrilicom na pustoj rivi. U razgovoru s lokalcima, svi sliježu ramenima i s neizvjesnošću očekuju goste na terasama krčke rive. Rijetkim šetačima uz more, uljepšao je prizor razvučenog latinskog jedra na jarbolu tradicionalne barke, koja se vrtjela unutar i ispred krčke luke tijekom oblačnog subotnjeg popodneva.

1 6
1 2
1 1
1 7
1 3
1 4
1 5 1
UPUTE FOTKA
Novosti

Upute za strane nautičare

Ministarstvo Mora, pomorstva i infrastrukture objavilo je danas niz pojašnjenja i uputa vezanih za pomorce, strane vlasnike plovila i čarteraše koji ulaze u Hrvatsku te o najmu čarter plovila, uplovljavanju i plovidbi u Hrvatskoj. Evo najvažnijih.

Omogućen je ulazak u Hrvatsku i ukrcaj svih stranih državljana članova posada jahti koje su na vezu ili mirovanju u Hrvatskoj bez mjera samoizolacije na tom plovilu. Strani državljani koji su vlasnici jahti i brodica koje se nalaze u Hrvatskoj mogu preći državnu granicu uz predočenje dokumentacije kojom se dokazuje vlasništvo, zakup ili leasing plovila. Uz to moraju posjedovati ugovor o vezu ili potvrdu luke nautičkog turizama o vezu. To vrijedi i za plovila u vlasništvu tvrtki. Uz vlasnike granicu mogu prijeći i članovi obitelji koji se moraju nalaziti na popisu posade i putnika. Najam jahte ili brodice također je mogući razlog dolaska u Hrvatsku a dokazuje se Popisom posade i putnika unesenim u sustav eNautika od strane čarter kompanije ili vlasnika plovnog objekta.

Uplovljavanje brodica i jahti duljine trupa manje od 24 metra u Hrvatsku je i dalje zabranjeno dok je plovidba svim jahtama i brodicama koje se u ovome trenutku nalaze u Hrvatskoj dozvoljena. Tijekom boravka na vezu nužno je spriječiti prelazak posade s jednog plovila na drugo.
Za sve članove posade i nautičare koji dolaze u Hrvatsku preporuča se ograničavanje izlazaka na kopno na najnužnije u prvih 14 dana boravka. U te dana računaju se i dani plovidbe ili boravka na sidrištu prije dolaska u Hrvatsku, provedene bez kontakta s drugim osobama. Svi strani i hrvatski građani koji ulaze u Hrvatsku dužni su se pridržavati općih i posebnih preporuka HZJZ-a.

Upute od ministarstva mora prenosimo u cjelosti:

PROVEDBA ODLUKE O PRIVREMENOJ ZABRANI PRELASKA PREKO GRANIČNIH PRIJELAZA REPUBLIKE HRVATSKE PROMORSTVO I NAUTIKA

Vezano za primjenu Odluke o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 32/20 i 48/20), te Odluke o izmjenama i dopuni iste odluke od 9. svibnja 2020.,nastavno na ranije objavljene preporuke od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dostavljamo dodatna pojašnjenja i upute:Prelazak državne granice hrvatskih i stranih pomoraca

  1. Hrvatski pomorci koji se nakon iskrcaja u bilo kojoj državi svijeta vraćaju u Republiku Hrvatsku ne moraju više provoditi mjeru samoizolacije.
  2. Zadnjim izmjenama omogućen je ukrcaj svih stranih državljana na brodovetrgovačke mornarice i jahte koje se nalaze na vezu, u raspremi ili mirovanju u Republici Hrvatskoj.
  3. Strani državljani, članovi posade nakon što se ukrcaju na brod ili jahtu također ne moraju provoditi mjeru samoizolacije na tom plovnom objektu.
  4. Stranim državljanima članovima posada brodova i jahti koji se već nalaze u lukama Republike Hrvatske omogućit će se ulazak u Republiku Hrvatskusukladno propisima koji reguliraju obavljanje nadzora državne granice.

Pomorskim agentima,koji nakon iskrcaja u Republici Hrvatskoj, organiziraju povratak pomoracaiz trećih država u njihovu domovinu,preporuča se unaprijed osigurati potrebe vizes duljim rokom trajanja. Kod organizacije putovanja dužni su voditi računa o eventualnim ograničenjima u svim tranzitnim državama kako bi povratak bio obavljen u štokraćem vremenskom periodu.

Dolazaka stranih državljana vlasnika jahti i brodica koje se nalaze u Republici Hrvatskoj
  1. Ova uputa se primjenjuje za jahte i brodice na kojima je moguć smještaj i višednevni boravaka.
  2. Strani državljanikoji su vlasnici jahti i brodica koje se nalaze u Republici Hrvatskojmogu preći državnu granicu uz predočenje dokumentacije kojom se dokazuje vlasništvo plovila,dokumentaciju kojom dokazuju da su korisnik plovila (ugovor o zakupu ili ugovor o leasingu). Uz dokumentaciju kojom se dokazuje vlasništvo plovila potrebno je dostaviti ugovor o vezu i/ilipotvrduluke nautičkog turizama da se plovni objekt nalazi na vezu u toj luci.
  3. Za plovilau vlasništvu pravne osobe, strani državljani koji dokažu da su vlasnici pravne osobe ili da su odgovorne osobe u pravnoj osobi, smatrat će se vlasnicima plovila u smislu ovih uputa
  4. Osim vlasnika plovila državnu granicu mogu prijećii članovi njegove uže obitelji. Kada će osim vlasnika na plovilu boraviti i članovi njegove uže obitelji, osim predočenja dokumenata navedenih gore u točki 2.,potrebno je predočiti popunjeni Popis posade i putnika jahte ili brodice za osobne potrebekoji se nalazi u prilogu ove upute. Kako bi se izbjegle neplanirane gužve, marine trebaju potvrditi dolazak u terminu koji je naznačen na obrascu.
Dolazak ostalih stranih državljana
  1. Najam charter plovila, odnosno korištenje usluge smještaja na brodovima, jahtama i brodicama smatra se bitnim gospodarskim razlogomdolaska u Republiku Hrvatsku. Dokazuje se predočenjem Popisa posade i putnika koji je unesen u sustav eNautika od strane charter kompanije ili vlasnika plovnog objekta. Dozvoljen je i status dokumenta „U pripremi“.
  2. Za dolazak predstavnika stranih priznatih organizacija (Lloyd’s Register of Shipping, Bureau Veritas, DNV GL; RINA…) u hrvatska brodogradilišta i luke u svrhu produljenja valjanosti postojećih ili izdavanja novih svjedodžbi brodovima i jahtama dužan je predočiti poziv od strane hrvatskogbrodogradilišta, vlasnika ili agenta broda.
Uplovljavanje i plovidba u Republici Hrvatskoj
  1. Uplovljavanje stranih brodica i jahti duljine trupa manje od 24 metra u Republiku Hrvatsku je i nadalje zabranjeno.
  2. Brodovima koji uplovljavaju u Republiku Hrvatsku radi raspreme (privremenog mirovanja) u hrvatskim lukama odobrit će se uplovljavanje isključivo ukoliko će se na brodu, u najvećem dijeluodobrenog perioda boravka, nalaziti oko 40-50članova posade.

    Po ulasku u Republiku Hrvatsku, svi hrvatski i strani državljani dužni su se držati općih i posebnih Preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za hrvatske i strane državljane koji prelaze državnu granicu i ulaze u Republiku Hrvatsku od 9.svibnja 2020.

    Više podataka o korona virusnoj bolesti i mjerama smanjenja rizika od širenja bolesti nalazi se na mrežnim stranicama HZJZ-a https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/koronavirus-najnovije-preporuke/odnosno u kontaktu sa izbranim liječnikom i teritorijalno nadležnim epidemiologom.

  3. Plovidba svim brodovima, jahtama i brodicama kojise u ovom trenutku nalaze u Republici Hrvatskoj je dozvoljena.
  4. Tijekom boravaka na vezu u lukama otvorenim za javni promet i lukama nautičkog turizma nužno je spriječiti prelazak gostiju i članova posade s jednog plovnog objekta na drugi.
    Po ulasku u Republiku Hrvatsku, svi hrvatski i strani državljani dužni su se držati općih i posebnih Preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za hrvatske i strane državljane koji prelaze državnu granicu i ulaze u Republiku Hrvatsku od 9.svibnja 2020.
    Više podataka o korona virusnoj bolesti i mjerama smanjenja rizika od širenja bolesti nalazi se na mrežnim stranicama HZJZ-a https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/koronavirus-najnovije-preporuke/odnosno u kontaktu sa izbranim liječnikom i teritorijalno nadležnim epidemiologom.
  5. Za sve plovne objekte koji nemaju ugrađene sustave za automatsku identifikaciju (AIS) ili neki drugi elektronski sustava praćenja plovidbe, preporuča se vođenje evidencije o svim pristajanjima od početka plovidbe do završetka iste.

    Za sve gore navedene članove posade i nautičarepreporuča se ograničavanje izlazaka na kopnona najnužnije u prvih 14 dana boravka u Republici Hrvatskoj. U ovih 14 dana uračunali bi se i dani plovidbe ili boravka na sidrištu prije dolaska u Republiku Hrvatsku, koje su proveli bez kontakta s drugim osobama.

    Osim navedenog,svi hrvatski i strani državljani dužni suse pridržavati se i ostalihepidemiološkihmjeraobjavljenihod strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

    Luke nautičkog turizma, charter kompanije i vlasnici brodova za višednevna kružna putovanja dužnisu prilagoditi svoj rad i pružanje usluga specifičnim preporuka izdanim od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Great Britain Sailing
Novosti

Britanija dozvolila dnevnu plovidbu

Velika Britanija je ponovo dozvolila sve oblike vodenih sportova i plovidbe.

Današnjom odlukom je britanska vlada ukinula zabranu svih aktivnosti na moru i drugim vodama koja je nastupila proglašenjem pandemije u toj zemlji. Ova vijest je stigla nakon što je ranije ovog tjedna objavljene preporuke za oporavak od Covid-19 u kojima se između ostalog sugerirala aktivnost na otvorenom, bez vremenskog ograničenja. Uz to preporučuje se održavanje fizičke distance, pojačane higijenske navike, te izbjegavanje gužvi i korištenje privatnih prijevoznih sredstava poput bicikala.

British Marine donosi posebne preporuke za nautičare u 10 točaka, kao što je pomno planiranje svih koraka putovanja, provjeravanje dostupnosti veza prije nego se plovilom zaputi prema odredištu, te da se tijekom plovidbe koristi vlastito pomoćno plovilo. Također se preporučuje da članovi posade budu iz istog kućanstva kako se ne bi nepotrebno izlagali riziku, pod uvjetom da ni jedan član, naravno, ne boluje od Covid-19.

Savjetuje se da se ne odvažuju na daleku plovidbu, te da s posebnom pozornošću prate vrijeme, jer postoji mogućnost da im zbog izvanredne situacije službe za spašavanje neće moći pomoći, te da imaju na umu mogućnost međusobne zaraze ako dođe do spašavanja. Ipak važna razlika između potpuno normalne plovidbe je u tome, što je na snazi zabrana odsutnosti van prijavljenog mjesta prebivališta preko noći, što znači da nije dozvoljeno spavanje na plovilu i da se plovidba može odvijati samo unutar dnevnog izleta.

Nauticka sezona
Novosti

Najava nautičke sezone

Ponovo se bukiraju jedrilice i motorna plovila u charteru. Strane turiste možemo očekivati u drugom tjednu lipnja, a vlasnike plovila u Hrvatskoj već ovog vikenda.

Zahvaljujući povoljnoj epidemiološkoj situaciji i činjenici da je odmor na brodu sam po sebi jedan oblik izolacije, raste interes nautičara za plovidbu u Hrvatskoj. Prema informacijama koje svakodnevno stižu u redakciju Mora, intenzivirala se komunikacija vlasnika plovila s marinama i charter kompanijama u Hrvatskoj, pa ovog vikenda možemo očekivati prve dolaske.

Proteklog vikenda kada su počele popuštati mjere, ponovo je započeo i booking jedrilica i motornih jahti u hrvatskim čarterima. Slutnje da bi mogao krenuti prvi val nautičkog turizma opravdala je i izjava ministra turizma Garija Capellija koji je preksinoć kazao kako se praktički već može ploviti i u čarteraškim plovilima. Iako se radi na tome, granice još ipak nisu otvorene u turističke svrhe, pa će se na dolazak gostiju čarteraša pričekati do dodatnog popuštanja mjera.

Prema informacijama kojim raspolažemo prvi val bukiranih jedrilica i motornih jahti je za drugi tjedan u lipnju, oko Tijelova i kasnije. Kao što smo jučer pisali, uskoro se očekuju i upute za rad čarter tvrtki koje su na prijedlog Udruženja chartera upućene nadležnim ministarstvima turizma i mora, te epidemiolozima koji bi trebali odobriti čitav proces.

jahta 1
Novosti

Popuštaju mjere za nautičare

Stožer objavio prvo popuštanje mjera usmjereno direktno plovidbi. Sva plovila veća od 24 m od sada mogu slobodno uplovljavati u marine, luke nautičkog turizma i brodogradilišta.

Nacionalni stožer za civilnu zaštitu danas je donio odluku kojom prvi puta popuštaju mjere koje se odnose na nautički turizam. Ta odluka se za sada odnosi samo na plovila s duljinom trupa većom od 24 m. Njima će biti dozvoljeno uplovljavanje u luke nautičkog turizma ili luke za javni promet.

Također sva plovila, jahte i brodovi veći od 24 m moći će uploviti u brodogradilišta radi remonta ili popravka, objavio je na današnjoj tiskovnoj konferenciji ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Iako je takvih plovila znatno manje od onih koja prevladavaju u nautičkom turizmu, ovo je prvi korak popuštanja mjera koje se neposredno tiču plovidbe i aktivnosti na moru.

Za sva ostala plovila i dalje je na snazi ograničenje kretanja unutar općina, odnosno unutar onih županija čije su mjere popustile zbog dobre epidemiološke situacije. Tako se, primjerice, plovila unutar Istarske županije mogu normalno kretati, uplovljavati i isplovljavati, dok u Primorsko-goranskoj županiji je to moguće unutar dviju podregija, na koliko je trenutno podijeljena županija. Plovidba je dakle moguća između otoka Krka, Cresa, Lošinja i Raba, te unutar riječkog područja od Opatije do Novog Vinodolskog.Za ostale otoke i luke na obali vrijede mjere propisane za to područje, ovisno o epidemiološkoj situaciji u županiji.

jahta 2

DSC_5758
Novosti

Ostanite doma

Pravila plovidbe u Hrvatskoj za vrijeme mjera ograničenog kretanja radi pandemije koronavirusa.

Kao i druge zemlje, Hrvatska je privremeno zabranila, odnosno ograničila prelazak osoba preko svih graničnih prijelaza, uključujući morske. Plovilu koje dolazi iz inozemnih voda zabranjeno je pristajanje u bilo kojoj luci, osim ako za to nema posebnu dozvolu. Plovilo se u slučaju dolaska do granice, mora okrenuti i napustiti Republiku Hrvatsku pomorskim putem. U takvim okolnostima kad plovidba nautičara praktično ne postoji niti strani nautičari koji brodice imaju u hrvatskim marinama i lučicama mogu do njih doći, nautičare koji bi se zatekli u plovidbi ukoliko stožer civilne zaštite procjeni iznimno se može primiti na obalu. I to, ako za to postoji opravdan razlog i ako za to postoje predviđeni uvjeti adekvatnog smještaja za karantenu osoba koje se iskrcaju na kopno. U istim okolnostima, vrijedi i pravilo da stožer civilne zaštite može pomoći opskrbiti plovilo potrebnim sadržajem kao što je gorivo, hrana, voda i lijekovi.

Za nautičare, državljane drugih zemalja koji imaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj i koji se trenutno nalaze u Hrvatskoj vrijede svi propisi kao i za državljane Hrvatske. Prema trenutačno važećim propisima mjera za suzbijanje širenja koronavirusa, nitko u Republici Hrvatskoj ne može napustiti mjesto prebivališta bez valjanog dokumenta. U narodu postoji uzrečica „Stavi prst u more i povezan si s cijelim svijetom“, što nažalost trenutačno ne vrijedi, jer se nalazimo vremenu gdje s barkom ne možemo biti povezani s drugom općinom, osim ako za to nemamo posebnu dozvolu – propusnicu.

To znači da ako imate barku u luci koja se nalazi u općini gdje vam je prebivalište, možete isploviti na more, ali ne možete pristati nigdje van te općine. Pritom također vrijede pravila o propisanoj fizičkoj udaljenosti među ljudima, kako na otvorenom, tako i u zatvorenom prostoru. S obzirom na to da su zabranjena sva javna okupljanja i organizirana okupljanja bilo kakve vrste, na moru se ne mogu događati regate, kao niti sportski treninzi.

nsl-sigurna-plovidba-2019-pula
Novosti

Centar za spašavanje i traganje na moru objavio je godišnju statistiku koja pokazuje kako je u 2019. bilo više preventivnih kontrola i manji broj akcija spašavanja, kao i unesrećenih.

Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u Rijeci objavila je statističke podatke iz 612 spasilačkih akcija provedenih tijekom prošle godine. Ukupno je u 2019. provedeno 8,5 posto manje akcija nego godinu ranije, a spašeno je 1155 osoba i 195 plovila. Analiza je pokazala da su više od polovice spasilačkih akcija provele jedinice lučkih kapetanija. Najveći dio izvanrednih događaja na moru odnosi se na hitne medicinske intervencije, prijevoz (bilo da se radi o prijevozu morem ili zrakom), savjeti, i drugi načini potpomognutih oblika medicinske pomoći, u porastu su za 8,8 posto, ukupno 223 slučaja.

Roniocima je pomoć pružana ukupno 11 puta, u šest slučajeva radilo se o ronjenju na boce, i u pet o ronjenju na dah, dok su 22 akcije provedene u cilju spašavanja daskaša iz pogibeljnih situacija na moru, a spašeno je i 19 kupača. Nažalost, tijekom protekle godine dogodilo se 27 smrtnih slučajeva te jedna nestala osoba dok je ozlijeđenih osoba bilo ukupno 29, tj. 30,9 posto manje u odnosu na prošlu godinu, dok je značajno smanjen i broj smrtno stradalih osoba, za 20,6 posto, uz povećanje broja spašenih osoba za 6,9 posto. Iz priopćenja Ministarstva mora kažu da su navedeni rezultati pokazatelji proaktivnog djelovanja Ministarstva u ostvarenju strateškog cilja povećanja razine dostupnosti i kvalitete pružanja usluga sigurnosti plovidbe u preventivnom radu i u pružanju usluga traganja i spašavanja.

Lani je zabilježeno 15 sudara i 55 nasukavanja plovila. Potonula su 23 plovila, a značajno je oštećeno 40 plovila, dok je od posljedica požara djelomično ili u potpunosti oštećeno 8 plovila. Intervencije tipa spašavanja plovila u kvaru ili nesposobnih za plovidbu provedene su ukupno 56 puta, a u najvećem broju slučajeva utvrđeni su problemi s kvarovima pogonskih strojeva na plovilima te upravljačkim sustavima, što je manje u odnosu na prethodnu 2018. godinu, tijekom koje se interveniralo prema 83 plovila u kvaru.

Ipak valja podsjetiti na nemile ljetošnje događaje, divljanja pojedinaca uz samu obalu, zbog čega se u špici turističke sezone 2019. dogodilo i nekoliko tragičnih slučajeva. Baš u vrijeme tih tragičnih događaja Ministarstvo je objavilo statistiku koja je pokazala da je više od trećine kontroliranih plovila bilo u prometu unatoč neispravnosti, a zatečen je i velik broj osoba koje nisu bile osposobljene za upravljanje plovilom. Sve skupa govori da bi u budućnosti trebalo biti više preventivnih akcija i kontrole pomorskog prometa.

4 IMRF-ST 2019

kroppp
Novosti

U protekloj godini dogodile su se brojne promjene u svijetu mora, nautike i života na moru. Donosimo kratki pregled godine uz More, koje u veljači puni 25 godina kontinuiranog izlaženja.

Ova godina ostat će zapamćena po mnogim uzbudljivim događajima i novostima iz svijeta nautike, a foilovi i jedrilice timova America’s Cupa definitivno su najatraktivnija senzacija za sve ljubitelje brodogradnje i jedrenja. Hrvatski jedriličari nastavljaju ostvarivati odlične rezultate na natjecanjima, a u sljedećoj godini, između ostalog, očekuju nas i uzbudljivi nastupi na Olimpijskim igrama koje će se održati u Tokiju krajem srpnja i početkom kolovoza.

Što se tiče nautike, ova godina nastavila se kretati po inerciji kao i dosadašnjih, uz ulaganje privatnog sektora i nerazumijevanje birokratskog aparata, zbog čega bi nautički turizam mogao patiti iduće sezone. Ipak, u protekloj godini ostvarena su brojna ulaganja u pomorsku infrastrukturu luka i lučica financirana iz europskih fondova, osobito na sjevernom dijelu Jadrana, čime je ostvaren temelj za bolju komunikaciju otoka s kopnom, a što će neizbježno podići kvalitetu života otočana.

Trendovi i novosti

U praksi su se pojavili i neki novi problemi poput nepriličnog načina sidrenja plovila po sustavu automobilskih parkirališta, pretjerana komercijalizacija sidrenja zbog prevelikog broja koncesioniranih uvala, a tu su i dalje neriješeni problemi sveprisutnog ilegalnog iznajmljivanja komunalnih vezova u nautičke svrhe diljem obale itd. Sve smo svjesniji problema zagađenja i brojne su teme iz ekologije koje su obilježile 2019. godinu, a jedna od njih je masovni pomor periski u čitavom Mediteranu.

Na polju brodogradnje zagazili smo u novo desetljeće i neki trendovi već su vidljivi, a to su jednostavne i grube linije, solidna gradnja, novi materijali, foilovi i svjetlina interijera. Plovila su sve više energetski samostalnija, ali i opterećenija elektronskim i električnim aparatima. Automatizacija, umreženost i sustavi upravljanja provode se na gotovo svakom segmentu – od hardvera palube do razonode.

Četvrt stoljeća Mora

Motori su sve efikasniji, snažniji i brži, a u idućem desetljeću možemo očekivati konačan masovni uzlet uporabe električnog pogona na rekreativnim plovilima, što je već slučaj kod nešto elitnijih primjeraka na tržištu. Pogledamo li cijelo desetljeće unatrag, velika promjena ostvarila se na polju navigacije i komunikacijskih uređaja, što će definitivno doprinijeti sigurnosti plovidbe, a trend sigurnosti prelijeva se i na druge segmente poput opreme za spašavanje i sprječavanje havarija, kao i nezgoda kod zimovanja plovila.

Za More je 2019. bila velika godina, a u 2020. možete očekivati nastavak velikog broja autorskih tekstova iz segmenta nautike, brodogradnje, ekologije, tehnologije, ekonomije, putopisa, te ostalih tema o moru i svemu što pružaju gušti plovidbe. Idući broj Mora koji izlazi u veljači obilježit će 25 godina kontinuiranog postojanja magazina More, odnosno četvrt stoljeća pisane ljubavi prema moru, plovidbi, novostima i baštini iz priobalnog života, plovidbe i neiscrpnog slanog izvora života.

75137221_972983246402829_6215802474658267136_o
Novosti

Švedska aktivistica Greta Thunberg ponovo jedri preko Atlantika kako bi sudjelovala na madridskom skupu COP25.

Greta Thunberg ponovo jedri preko Atlantika i ponovo šalje poruku o transportu s nultom stopom emisije štetnih plinova, ali istovremeno promovira jedrenje kao takvo. Ponudu da zajedri preko hladnog oceana, dobila je od australske obitelji, jedriličarskih zvijezdi društvenih mreža koji putuju  oko svijeta katamaranom i svoja iskustva bilježe kamerom. Velika prašina digla se u javnosti, u medijima i na društvenim mrežama kada je mlada švedska aktivistica prije mjesec dana održala govor na UN-ovu summitu o stanju klime. Tada su je mnogi kritizirali zbog načina na koji je artikulirala svoje izlaganje, u suzama, optuživši svjetske vođe da su joj uništili djetinjstvo i budućnost. Na stranu što mislili o mladoj aktivistici, ono što Greta Thunberg predstavlja je globalni pokret koji ujedinjuje mlade diljem svijeta, a ukazuje na zabrinjavajuće stanje koje donose klimatske promjene. Da se ne radi o lupetanju jedne tinejdžerice, govori i peticija koju je nedavno potpisalo preko 11 tisuća uglednih znanstvenika iz 153 zemlje svijeta s porukom ‘Čovječanstvu prijeti neviđena patnja’, a koju je objavio ugledni znanstveni časopis BioScience izdavača Oxford University Press za American Institut of Biological Sciences.  Koncem kolovoza Thunberg je stigla u New York nakon dvotjedne plovidbe preko Atlantika s timom Malizia II, high-tech regatnom jedrilicom. Po dolasku pred luku, jedrilicu su odvukli Torqeedo električnim brodom s dva vanbrodska Deep Blue 50 kW motora do veza u marinu North Cove na Manhattanu. Nakon govora u UN-u, svi mediji svijeta pričali su o njenom izlaganju, ali malo tko je shvatio poruku koju je ona odaslala, a ponovila ju je i pred Senatom Sjedinjenih Država – ‘Nemojte slušati mene, slušajte znanstvenike. Tu se ne radi o političkom mišljenju, već o znanosti.’ Njen pokret započeo je prošle godine samostalnim štrajkom od škole svakog petka ispred švedskog parlamenta, a prosvjedi su se proširili diljem svijeta i dalje traju. Greta je od kraja kolovoza na turneji po Sjevernoj i Južnoj Americi. Budući da aktivistica ne koristi prijevoz s visokom emisijom ugljičnog dioksida, do sada nije bilo poznato kako se misli vratiti u Europu. Jučer joj je prijevoz ponudila posada katamarana  La Vagabonde dugog 48 stopa, koju čine par Australaca Riley Whitlum, Elayna Carausu sa sinom jednogodišnjakom, te skiperica, Engleskinja Nikki Henderson. Riječ je o posadi koja putuje svijetom i svoje doživljaje prenose putem društvenih mreža, pa su u današnjem svijetu Instagram i YouTube influencera zamijenili ono što su nekoć bili reality televizijske emisije, a njihove priče prenose mediji poput New York Timesa i drugih uglednih medija. Smatrali Gretine poteze predstavom za javnost ili ne, važno je shvatiti poruku koju ona šalje, a pritom joj zahvaliti na promociji ekologije i jedrenja.

77421036_973715806329573_6866255939989667840_o

Fotografije: Greta Thunberg, Facebook

sidrenje2
Novosti

U Hrvatskoj je već preko stotinu koncesioniranih sidrišta i taj se broj neprestano povećava. Nalaze se uglavnom u najzaštićenijim uvalama u kojima su nautičari, ali i ribari, ronioci i drugi što plove oduvijek sidrili i tražili zaklon. Imajući u vidu da je oblik noćenja sidrenjem, odnosno vezanjem za bovu ugodniji i za onog koji plovi i za županiju i za koncesionara, negdje moraju postojati granice, pravila i zdrav razum. U novom broju Mora donosimo komentar triju problematičnih pitanja nedovoljno kontroliranog širenja i načina upravljanja tog oblika boravka na moru. Kako su prirodne uvale oduvijek služile za sklanjanje u lošim vremenima, jedan od problema je što mnoga sidrišta ne dozvoljavaju boravak upravo za takvog vremena, pa se postavlja pitanje koja im je svrha i jesu li uopće sigurna? Također, kako se prema dvama različitim tumačenjima zakona plovilo ne smije usidriti 150, odnosno 300 metara od koncesioniranog sidrišta, u praksi to znači da se ne smijete usidriti u gotovo ni jednoj uvali gdje postoji koncesija. Drugi je problem pretjerano širenje tog oblika sidrenja, koje prema zakonu svaka županija određuje sama. Budući da se radi o vrlo jednostavnim i malim ulaganjima, sa zajamčenim visokim prihodima, županije pretjeruju u koncesioniranju divljih uvala, što će definitivno imati posljedice za nautički sektor. K tome, problem je i nerijetko previsoka cijena za uslugu. Treći problem je primjer potencijalno opasne prakse koje donose koncesionirana sidrišta, tzv.  parkirališta za brodove, odnosno sve češća pojava u Hrvatskoj da se u sidrištima plovila vezuju za bove u nizu poput automobila, što je naravno van svakog pravila o sidrenju i potencijalno vrlo opasno u slučaju nevremena. Zajednički nazivnik navedenim problemima je unosan posao za koncesionare i županiju, na uštrb nautičara, turista, domaćih i stranih zaljubljenika u prirodu, jedrenje, ronjenje i plovidbu našim morem.

sidrenje3-886x590

sidrenje1

sidrenje3
MORENaša posla

Iz godine u godinu raste broj koncesioniranih sidrišta, danas ih je već više od stotinu i ona se šire u pravilu po najzaštićenijim uvalama u kojima su nautičari, ali i ribari, ronioci i drugi što plove oduvijek sidrili. A kako naši propisi ne dozvoljavaju sidrenje bliže od 150 metara od koncesioniranog sidrišta, što u mnogim slučajevima zahvaća čitavu uvalu, svi oni koji se ne žele vezati za bovu su praktično iz tih vala prognani. (…) Naravno, protiv novog doba se ne može, županije koje daju koncesije na sidrišta kronično su gladne novca i sigurno će nastaviti s koncesioniranjem dokle god ima koja vala iz koje se može izvući novac, nautičari će u njih dolaziti, plaćati i odlaziti nekad zadovoljni, ali često i s osjećajem da su prevareni… Zašto, pobogu, kad se svi mi, pa i ja često vežem na bovu  jer mi jamči siguran vez i miran san i usput štiti morsko dno. Odgovor je jednostavan – zato što smo po običaju pretjerali i jer kad krenemo po nečemu kopati ne znamo stati, a usput izmišljamo i posve nakaradne stvari.  (…)

PARKIRALIŠTE ZA BRODOVE

Treći je problem način organizacije sidrišta koji uvale doživljava kao lučice ili još bolje parkirališta za brodove. Svima koji plove, sidre i vežu za bove i po Jadranu, Mediteranu i svijetu znano je da su sidrišta s vlastitim sidrenim sustavom organizirana tako da je na dno postavljen korpomorto  ili je na neki drugi način učvršćen lanac na čijem se gornjem kraju nalazi bova i alka na koju je vezan privezni konop ili se kroz nju provlači vlastiti. Razdaljina između postavljenih bova mora biti dovoljna da se brod pod utjecajem vjetra i struje, ali i po bonaci može okretati oko svoje osi tako da niti u jednom času ne smeta brodu na susjednim bovama. Time je zadovoljeno osnovno načelo sigurnosti u uvjetima jakog vjetra ili nevere da je brod okrenut pramcem u vjetar, što je i njegovom konstrukcijom i hidrodinamičkim svojstvima najpoželjnije i najsigurnije, a istodobno osigurana kakva takva privatnost posada i ugoda njihovog boravka na koncesioniranom sidrištu radi kojih uostalom tamo i dolaze.

No na mala vrata, a ovoga ljeta i na velika, počela su se pojavljivati sidrišta na kojima se brodice i jahte vezuju na dvije bove, pramčanoj i krmenoj pa se slažu jedna do druge kao automobili na parkiralištu.

Više pročitajte u novom broju Mora.

sidrenje1

sidrenje2

nsl-sigurna-plovidba-2019-pula
Novosti

Ovog ljeta sezona kiselih krastavaca u medijima srećom nije bila ispunjena požarima duž Jadranske obale i u njegovu zaleđu, ali se javnost zato zgražavala nad slučajevima u kojima su glavnu ulogu imala plovila, posada i kupači na Jadranu, uz kršenje propisa i zakona s nažalost tragičnim posljedicama. Čitajući te naslove, pomislio sam ‘čudno da se to ne događa i češće’, jer mi koji smo odrasli i boravimo na moru, pa i oni koji obalu posjećuju jednom godišnje, dobro znamo kakvih sve primjera kršenja zakona ima tik uz more, pa čak i unutar bovicama ograđene javne gradske plaže, te koliko su ti prekršaji ozbiljni i česti. Ipak, čitajući statistiku na kraju ‘Uspješno provedene akcije Sigurnosna plovidba 2019’ koje je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ponosno istaknulo na svojim internetskim stranicama, ne mogu se oteti dojmu da se radi o suludo velikom postotku prekršaja. Od ukupno 382 pregleda različitih kategorija plovila u Akciji, njih 142 zaradilo je prekršajni zapisnik, odnosno čak 35,67 posto plovila zatečeno je u prekršaju. Dakle Uspješno provedena akcija Sigurnosna plovidba 2019 je pokazala da više od trećine plovila ne plovi sukladno zakonu. U objavljenom izvješću piše da su izrečena 142 prekršaja naplaćena u ukupnom iznosu od 260.219,00 kuna, dok su „za brojne uočene manje nedostatke u vidu manjkavosti brodske opreme voditeljima plovila izrečene opomene, te im je ukazano na važnost pridržavanja svih sigurnosnih propisa tijekom plovidbe, ali i obveza tehničke opremljenosti i ispravnosti njihovih plovila, radi osiguranja opće sigurnosti svih sudionika u pomorskome prometu.“ Na nama je da se nadamo da je ‘uspjeh’ iz naslova akcije – rezultat, koji vrišti da se nešto hitno mora promijeniti po tom pitanju.

Ističu u izvješću da je najčešći i najopasniji prekršaj na moru, glisiranje unutar 300 metara od obale, odnosno, prekoračenje najviše dopuštene brzine plovidbe. Dodaju da se radi o iznimno opasnoj radnji za kupače ali i sve ostale sudionike u pomorskom prometu, a obrazloženo je i zašto. Ministarstvo u tom izvješću upozorava da takvo ponašanje, nažalost, ponekad rezultira sudarima plovila i naletima na kupače s tragičnim posljedicama, te se stoga gliserašima u nedopuštenim zonama izriču najviše zakonom dopuštene novčane kazne bez prethodne opomene. Uz glisiranje blizu obale, kao drugi najčešći prekršaj evidentirana je nepotpuna dokumentacija vlasnika plovila, dok se još uvijek u manjem broju bilježe prekršaji i propusti u vidu prekrcanosti plovila, manjkavosti brodske opreme ili nepoznavanje osnovnih propisa i normi u plovidbi morem, piše u izvješću.

Također stoji da prilikom akcije nije zabilježen niti jedan teži slučaj nesreće ili nezgode na moru. Samo dva dana nakon provedene akcije, Sjeverni i Srednji Jadran zahvatilo je olujno nevrijeme, nakon čega je Ministarstvo na svojim internetskim stranicama objavilo iscrpno izvješće o akcijama spašavanja, u kojem se vrlo slikovito, unatoč birokratskom jeziku izvješća, lako iščitava da se radilo o izrazito opasnim uvjetima na moru. Stara poslovica kaže da će iskusni nautičar nevrijeme dočekati u luci, ali i najboljima se dogodi, pa i tada ni najiskusnijima nije bezazleno. Što je dakle s ovih 35,67 posto čija plovila ili plovidba nije u skladu sa zakonom? Kako očekivati da će se broj tragedija i nesreća na moru smanjiti, ako se u mirnom danu trećina plovila morem kreće protuzakonito? Ovim putem apeliramo ne samo na lučke kapetanije i pomorsku policiju, već na zakonodavna tijela da dobro razmotre zatečeno stanje uspješno provedene akcije Sigurnosna plovidba 2019, te da se u budućnosti napravi strategija kako bi statistika sigurnosti u plovidbi bila u razumnim okvirima, jer s trendom rasta broja plovila i prometa naročito u špici turističke sezone, uz ovakvu statistiku ne ginu nam brojni novi tragični naslovi u novoj sezoni kiselih krastavaca.

Piše: Teo Marević

sigurna-plovidba-2019-pula-3

sigurna-plovidba-2019-pula-1