porti1
MOREPorti

Duba Pelješka, posljednje ljeto bez mosta

Stanovnici ubavog naselja na krajnjoj sjeverozapadnoj obali Pelješca jednom su nogom u Neretvanskom kanalu, a drugom na ušću Mississippija gdje drmaju uzgojem kamenica

Prvi su dani jeseni, a mi još plovimo babljim ljetom. Bonaca kao ulje, sunce nas kupa svjetlošću ali ne i onim ljetnim nepodnošljivim žarom. Bit ćemo lišeni užitka jedrenja, no to je jedino što će nam faliti. Uputili smo se iz Krvavice i tamošnje marine Ramova put Dube Pelješke, usamljenog naselja i posljednjeg put zapada na sjevernoj obali Pelješca. Čemu Duba kad uz ovu obalu rijetki nautičar plovi, a u njenoj lučici se nađe vez tek za jedan do dva njihova broda i to ako ih nije zauzeo kakav izletnički brodić što dovodi kupače na neke od najljepših jadranskih plaža? Razlog je u onoj velikoj konstrukciji koja se kad se približimo punti Sućurja nazire put istoka — Pelješkom mostu. On će ovu divlju, gotovo nedirnutu ljepotu učiniti znatno bližom gomili turista, a kad se to dogodi eto i investitora koji će kupovati maslinike, pretvarati ih u građevinsko zemljište, graditi apartmane… a onda: adio Pelješac, adio Mediteran kakav si nekad bio, adio ljepoto, adio pameti. Možda je to tek moj strah od već viđenog, nakaze u koju se pretvorila moja Makarska ali i Zavalatica na Korčuli i još puno naših lipih malih mista koja više nisu ni lipa ni mala i od kojih u širokom luku bježe oni gosti kakve bismo htjeli i koji ovakvim prostorima prirodno pripadaju. I zato idemo tamo dok je još sve po starom pa, ako se naši strahovi obistine, imat ćemo barem ovu reportažu za uspomenu.

porti2

Prošli smo svjetionik kod Sućurja, bacili pogled na baržu i dizalice što grade novu trajektnu luku i uzeli kurs ka Dubi. Kad odjedanput pred nama i okolo nas more vrije. Vidi se da je neki predator u akciji, a deseci galebova klikću i traže svoj dio plijena. Promatramo malo bolje i vidimo tune u lovu. Svakih nekoliko trenutaka zapjeni se more i ukažu se peraje i leđa lijepih primjeraka, sigurno dužih od metra. Kolika su to jata teško je procijeniti, ali nisu mala. Sreli smo ih u tih nekoliko milja barem dvadesetak, u nekim trenucima vidjeli smo ih na različitim stranama barem četiri ili pet u istom času. Očito ih je ovaj dio Neretvanskog kanala pun ovih dana. Čudi nas jedino da ne vidimo nikoga da ih lovi. U ovo doba nema lovostaja na tune. Pitat ćemo u Trpnju Jakova Begovića, jednog od najboljih lovaca tuna u ovome kraju zašto je tomu tako. Preplovili smo tako posljednjih šest milja i spremamo se pristati u Dubu, ali događa se ono čega smo se plašili. Jedino mjesto na kojem možemo vezati našu jedrilicu zauzela je posada Grand Banksa koja tu namjerava prenoćiti. Mjesta bi se našlo na krajnjem, izlomljenom dijelu lukobrana, no počela je tramuntana i tamo bi nas valjalo pa odlučujemo primijeniti Plan B. — danas ćemo se vezati u Trpnju, iznajmiti auto i tako stići do Dube. A doplovljavanje ostavljamo za sutra ili prekosutra.

Nova trpanjska riva

Za malo više od pola sata, nakon što smo prošli uz plaže Dube i Divne, obje divne i krasne, evo nas na vezu u trpanjskoj luci zaštićenoj onim toliko karakterističnim lukobranom što se s obje strane nastavlja na greben s Gospinim kipom Zvizda mora na vrhu. Volim ovdje doći i ljeti jer je rijetko gužva u luci, ona nije na ruti čarteraških plovidbi, pa kad u petnaestak milja udaljenom Lovištu zna biti i po stotinu jahti na vezu i na sidru ovdje ih bude tek desetak i još koja na sidru u uvali Luka. Sad smo jedini gosti koji će ostati noćiti na vezu uz rivu. Lijepi Pershing 65 s talijanskom zastavom vezan na mulu s druge strane trajektnog pristana otplovit će u predvečerje, a na njegovom mjestu vezat će trabakul koji po otocima prevozi grupe biciklista. Još jedan će stići malo kasnije pa vezati na rivu do nas. (…) Više pročitajte u 262. broju Mora.

Piše: Marin Srzić
Foto: Mladen Šćerbe

porti3

mljet1
MOREPlovidbe

Od vječnog zelenila do pustinjskog pijeska

Mljet: Od zaštićenog krajolika do nacionalnog parka, od nautičara do planinara, od kajakaša do biciklista, od duhovne mirnoće do folklorne razigranosti

Vijugajući kroz Kanal sv. Ante za nama se sve više gubio blistavi grad Šibenik, a mi smo s radoznalošću i nestrpljenjem upirali pogled prema jadranskoj pučini. S veseljem započeli smo ovogodišnji veliki vijađ! Prema planu provu broda prvo smo usmjerili prema Visu. Čekao nas je višesatni uhu mili šum valova i vjetra koji nam, nažalost, nije ostavljao mogućnost jedrima iskoristiti njegovu snagu. Nismo negodovali, već uživali. Prema Visu smo se zaputili posjetiti drage prijatelje Brajčiće, a potom zastajući u Veloj Luci produžiti ka Mljetu, provesti u njegovim uvalama četiri dana kako bismo vam opisali što se sve tamo ovih dana događa. Sve skupa kakvih 160 milja, računajući i plovidbu do Dubrovnika gdje smo ostavili brod i vratili se doma.

Prostrana uvala Svetog Jurja dočekala nas je gusto ispunjena brodovima. Bilo ih je barem 250 ili čak 300 na rivama, bovama i usidrenih naokolo. Previše, ali to je tako u ovo doba godine. Uspjeli smo baciti sidro na pola puta između Lučice i Češke vile i vezati krmu za kraj. Večera na brodu, đir Visom, sutradan ručak u Pojodi, ali to je za neku drugu priču. Već je sredina dana davno odmakli, a mi smo se zaputili prema zapadnom dijelu otoka Korčule. Zapuhala je tramuntana pa smo digli jedra i učas stigli gdje smo htjeli. Odredište nam je bila Vela Luka i marina Korkyra. Očito mnogima su se rute poklopile s našim vijađom. Za čas su vezovi bili popunjeni, a vesele posade odlazile u potragu za gastronomskim užicima. Ni mi nismo propustili učiniti tu gotovo ritualnu ophodnju po mjestu pristanka i noćenja ma koliko dobro otprije poznavali Velu Luku.

mljet2

Noćenje u marini je bilo prilično zahtjevno. Naime bibavica nije dala mira brodovima pa je dio posade odlučio spavati u vrećama na čvrstom tlu. Tek pred zoru, kad se more umirilo, uhvatismo još sat, dva sna u kabinama. Ipak Vela Luka nam je, ovoga puta, samo prolazno odmorište. Naš cilj je još dalje pa kad isplovismo iz velolučke uvale usmjerismo provu prema jugoistoku, prema Mljetu, našem konačnom cilju! Polako, kako je odmicao krajolik otoka Korčule a sve više se ukazivao Pelješac, nestajali su i brodovi, brodice i jedrilice iz vidnog nam polja i ostadosmo sami s morem i nemilosrdnim suncem. Opet vjetar traljav pa od jedara nikakve koristi ni u brzini broda ni u nama pružanju hlada. Sunce je sve više na nebu, a nama hladovina borova i iznimno šumovit otok za sada su tek priviđenje pred očima. Čekalo nas je barem pet sati plovidbe do skoro četrdeset milja udaljene Pomene.

Šuma a ne jezera

Mnogi će se začuditi kad doznaju da NP Mljet nije proglašen nacionalnim parkom zbog morskih jezera kao osnovnim prirodnim fenomenom, već zbog iznimne pošumljenosti i to prvenstveno borom Pinus halepensis ali i hrastom crnikom Quercus ilex kao i drugim vrstama koje čine makiju. Posebnu ljepotu napose jezerima daju krošnje borova koje dotiču morsku površinu. NP Mljet je prvo naše zaštićeno morsko područje i obuhvaća zapadnu trećinu otoka površine 5375 ha uključujući i okolno more. Ovo je područje proglašeno nacionalnim parkom 11. studenoga 1960. zalaganjem tada istaknutih znanstvenika i akademika Branimira Gušića i Cvite Fiskovića te Marijane Gušić, a potporu su im dali i Dragutin Alfier i Ratko Kevo.

Stalno nam je pred očima borova hladovina, cvrčanje cvrčaka i namreškano more prekrasnih jezera. Kad se na obzoru ukazala silueta otoka Mljeta, opća malaksalost i bezvoljnost naglo je ustupila mjesto općem poletu i radoznalom iščekivanju. Usmjerili smo provu ravno prema Pomeni! Kažu da je Pomena dobila ime po palmama iako se po današnjem broju palmi to ne bi moglo zaključiti. Istina, postoji i drugačije objašnjenje od lat. fundamentum što bi bilo u vezi s donjim (zapadnim) krajem otoka Mljeta kao pandan suprotnom kraju Vrhmljeća. Tu je Odisej, jedini hotel na otoku, riva koja je u ovo doba godine zakrčena izletničkim brodovima i nekoliko gostionica. Dobro i omiljeno sidrište za one koji žele malo iz daleka promatrati vrevu turista pod obližnjim je otočićem Pomeštak gdje se na sidru i vezani krmom za kraj može ostati i preko noći. I mi smo se tu usidrili i začas se našli u osvježavajućem moru.

mljet3

Ipak ako ćete ovdje baciti sidro, morate biti na oprezu jer struja (kurenat) zna biti kao rijeka, pa ako sidro dobro ne drži naći ćete se u nevolji. Većina nautičara bira neki od vezova na rivicama restorana što se jedan do drugog nižu uzduž istočne obale naselja, a može se i sidriti u uvali Lokva sjeverozapadno od Pomene ili vezati na rivi jugoistočno od glavnog pristana ispred hotela. Svi su ti vezovi poprilično sigurni, osim što je sidrište pod Pomeštakom na udaru nevera sa zapada. Pomena, jednako kao i Luka Polače u cijelosti su unutar granica Nacionalnog parka Mljet, u njima vrijede posebne odredbe o zaštiti, sidrenju i ribolovu, a valja platiti i ulaznicu za plovila. Najbolje je to učiniti na web-stranicama Parka jer se tako prođe nešto jeftinije. Bistre glave odabrali smo restoran prekoputa pa se i privezali na muring pred konobom “Ana”. Dogovorili smo se za večeru i krenuli u osvajanje Mljeta. (…) Više pročitajte u novom, 261. broju Mora

Piše: Marko Vučetić
Snimio: Mladen Šćerbe

DSC06324
MOREPlovidbe

Biševo – Pučinska tišina

Špilje, pijesak, plavac, kapari, slanutak, i riba, sve začinjeno eteričnim miomirisima, umotano u pučinsko plavetnilo i poticajnu tišinu. Susreti su rijetki, tek da ispune dnevnu dozu razgovora.

Teško mu je prići, ali još je teže od njega se odvojiti. Na njegovim obalama uvijek morate biti na oprezu, što je teško ostvariti jer njegova vas ljepota brzo opije. Znali smo podosta o njemu otprije, ali to nije bilo dovoljno pa smo mu se, uostalom kao i mnogi drugi, opet vratili čvrsto odlučivši bolje ga upoznati. Vratili smo se Biševu! Mali, pitoreskni, nekada izrazito ribarski gradić Komiža na otoku Visu drži ključeve Biševa. Iz svakog kuta Komiže ta nedaleka kamena gromada magnetski privlači radoznale poglede, jednako kao što s Biševa malobrojni stanovnici duhovnom mirnoćom i zadovoljstvom povremeno pogledaju na obližnji gradić.

Komiža predstavlja vrata Biševa, a svaka vrata imaju ključeve pa je logično da ih imaju i ova. Logično čuvarica ključeva je gradonačelnica Tonka Ivčević. Sjedimo uz kavu, a gradonačelnica niže podatke. Uredit će se poučne staze, vidikovci, električno vozilo prevozit će posjetitelje, prezentirat će se biljni i životinjski svijet te proizvodi stanovnika Biševa. Postavljaju kamere u špilje radi praćenja posjetitelja, ali i za praćenje morske medvjedice. Samo što nije gotov prezentacijski centar u kojemu je predviđen izložbeni prostor, postav fotografija, prikazivanje filmova… Zaposlit će se četiri-pet ljudi, a u sezoni i puno više.

Bisevo3

I tuneli koji su nekada sagrađeni zbog ratnih igara dobit će turističku valorizaciju, posebno oni što izlaze nad uvalom Trešjavac. Sve što se na otoku radi, radi se za cijeli otok i za sve stanovnike. Sve mora biti po mjeri otoka i njegovih stanovnika. Udarne točke Biševa ali i Komiže jesu biševske špilje. Razvikana i svjetski poznata Modra špilja i manje znana a također atraktivna Medvidina, nekada obitavalište morske medvjedice po kojoj je i dobila ime. Modra špilja cilj je mnogih izletničkih tura, a vole je i nautičari pa je prošle godine u nju zašlo 60 000 posjetitelja, a godinu prije (2019.) čak 170 000. Danas na Biševu ima deset, dvanaest stanovnika koji tamo borave cijelu ili barem veći dio godine. U jednome trenutku gradonačelnica će reći: Sutra idem pogledati kako napreduju radovi. Pruga kreće u osam sati. I mi ćemo krenuti barem malo prije pruge (brod koji održava svakodnevnu vezu Komiža — Biševo, dakako kad su povoljni vremenski uvjeti) i uvjeriti se što se to događa na Biševu. Vrata prema Biševu bila su nam otključana i širom otvorena. (…) Više pročitajte u 260. broju Mora.

bisevo2

Novosti

Ligurija zabranila plovidbu

Ograničenje će najviše pogoditi lokalne nautičare

I dok u Hrvatskoj unatoč brojevima zaraženih virusom Covid-19, nikome ne pada na pamet zabraniti plovidbu, jedna talijanska regija je to učinila. Uredbom regionalnih vlasti Ligurije, regije sa velikim brojem marina i sportskih luka zabranjen je dolazak u vikendice i na brodice i jahte dok su moguće sportske aktivnosti.

U pooštravanju borbe protiv Covida za uskršnji vikend, na kraju su stradale i brodice. Mjera će za sada trajati do 7. travnja. Uredba izjednačavanjem vikendica (drugih domova kako ih Talijani zovu) stvara presedan za budućnost, jer je oko takvih mjera bilo mnogo nejasnoća i polemika tijekom pandemije.

U stvarnosti, zabranu odlaska u druge domove za ovaj vikend već su usvojile gotovo sve regije koje su učinkovito zatvorile svoje granice, novost je što se brodovi izričito spominju, što očito pogađa ligurske nautičare koji su se nadali provesti vikend na moru. Oni iz Lombardije ili Piemonta koji u velikom broju svoje jahte drže vezane u Genovi, Chiavariju, Savoni, Rapallu, Varazzeu ili drugim popularnim ligurskim gradovima i tako do njih ne mogu doći.

Međutim, situacija je drugačija za jedrenje na derivama, na dasci ili zmajevima, budući da se to smatra sportskim aktivnostima. Ono je prema uredbi dopušteno unutar općine prebivališta. Općinu mogu napustiti samo oni koji moraju trenirati za državna natjecanja ili kao sportaši sudjelovati na nacionalnim ili međunarodnim natjecanjima.

Kako za razliku od Italije u Hrvatskoj nema nikakvih ograničenja kretanja među županijama niti bilo kakvog ograničenja plovidbe uskrsni blagdani označili su kakav takav početak nautičke sezone. Vidjet ćemo na kraju da li će se boljim pokazati talijanski oprez ili naša domaća bezbrižnost.

Novosti

Ocean – naša klima i vrijeme

Danas se obilježava Svjetski meteorološki dan. Poznavanje vremenskih prilika je ključna stvar za sigurnost u plovidbi, a uz današnju tehnologiju kvalitetne prognoze su dostupne ma gdje se nalazili.

Vrijeme se ne može kupiti novcem, ali se može kupiti znanje, a znanje kakvo nas vrijeme očekuje je dragocjeno i nije skupo, posebno kada znamo što možemo izgubiti. Bez pretjerivanja, meteorologija je izuzetno važna za svakodnevno funkcioniranje, kao i planiranje budućih aktivnosti.

Svjetski meteorološki dan obilježava se 23. ožujka jer je na taj dan 1950. godine službeno osnovana Svjetska meteorološka organizacija (WMO). Zbog toga se današnji dan obilježava Svjetski meteorološki dan, koji svake godine ima svoj moto. Ove godine je to “Ocean – naša klima i vrijeme”, a time se želi ukazati na važnost oceana koji prekriva 70 posto Zemljine površine i glavni je pokretač vremena i klime na Zemlji. Osimo toga, uz ocean je vezano 90 posto svjetske trgovine, i ključan je za život na Zemlji.

Ovogodišnjom temom Ocean – naša klima i vrijeme WMO stavlja u fokus povezanost oceana, klime i vremena na Zemlji. Također njome se obilježava i UN-ovo Desetljeće znanosti o oceanima za održivi razvoj (2021. – 2030.). Desetljeće podupire napore u objedinjavanju znanosti o oceanima kroz inovativne i transformirajuće ideje kao temelj podrške održivom razvoju.

WMO, kao UN-ova specijalizirana agencija za vrijeme, klimu i vode, svjesna je koliko je važno razumjeti neraskidivu vezu između oceana, klime i vremena. To je važno za razumijevanje svijeta u kojem živimo, uključujući utjecaj klimatskih promjena te pomaže članicama WMO u jačanju svoje sposobnosti u zaštiti života i imovine – smanjujući rizik od katastrofa i podržavajući održivo gospodarstvo.

Vrijeme u plovidbi

Gotovo sve gospodarske djelatnosti zahtijevaju optimalno vrijeme za rad, no prognoza vremena posebno je dragocjena pomorcima, kojima život može ovisiti o tome hoće li i kada isploviti, te koju rutu odabrati da izbjegnu moguću oluju, a na oceanu je osim oluje, opasna i dugotrajna bonaca, preniska ili previsoka temperatura.

Izuzev velikih brodova, do prije nešto više od dva desetljeća vrijeme na moru smo prognozirali pomoću barometara, vizualnom opservacijom, te brojali periode u sezonama. Sve te tehnike, vrijede i danas, no na preciznost meteorologije, jako je utjecala pojava satelitske komunikacije, satelitskih snimki, kompjutera, digitalnih mapa, prijenosnih uređaja koji su međusobno umreženi.

Moderna tehnologija je omogućila da si prosječni nautičar može priuštiti mjerne instrumente i satelitsku vezu, te precizno mjeriti brzinu i smjer vjetra, temperaturu, vlagu, struje u moru, te brojne druge podatke koji se automatski obrađuju i grafički prikazuju na ekranu.

Međusobna povezanost podataka dodatno pospješuje točnost prognoze, pa primjerice jedriličari u plovidbi preko oceana imaju u svakom trenutku precizni vizualni prikaz meteoroloških prilika na ekranu, u realnom vremenu, te vrlo preciznu predikciju razvoja nekoliko dana unaprijed, uz približnu predikciju za dulje naredne periode.

Tijekom nedavno održane solo non-stop regate oko svijeta Vendee Globe, sve jedrilice bile su opremljene vrhunskom opremom za meteorologiju, a razumijevanje i točnost podataka ključne su za donošenje odluka o navigaciji. Najbolje rezultate postigli su jedriličari i njihov tim na kopnu koji su donijeli bolje odluke ovisno o vremenskim prilikama i tehničkim mogućnostima jedrilice.

Znamo koliko Jadransko more može biti izazovno za plovidbu kada vremenske prilike iznenade. Za sigurnu i opuštenu plovidbu, važno je poznavanje osnova meteorologije, informirati se o vremenskim prilikama područja kojima plovite, te se opremiti instrumentima koji nam u tome mogu pomoći. Za trenutačno očitanje, potrebno je opremiti plovilo barometrom, termometrom i anemometrom, kao i kompasom te nautičkim kartama radi orijentacije, dok je za predviđanje vremena preporučeno koristiti sve dostupne alate.

Svakako se preporučuje praćenje vremenskih informacija putem FM / AM radijskih postaja, a vremenske prognoze možete zatražiti od drugih plovila putem VHF radijskih kanala na otvorenom moru ili putem satelitske veze ako ju imate. Ako se nalazite na nepoznatim lokacijama, korisno je razgovarati o vremenskim prilikama s lokalnim ljudima.

porti1
MOREPorti

Pašman i Ugljan -Burdižavanje po vrtovima i maslinicima

Odavde je pogled na Tkon, Pašmanski kanal i naselja na kontinentalnoj obali nezaboravan!

Čvrsto smo odlučili napraviti zimsku đitu. Relativno brzo odabrali smo rutu pazeći da smo koliko toliko uvijek u zatvorenom moru. Ipak zima je zima! Kako se podrazumijevalo da će đita potrajati nekoliko dana, sve je daljnje ovisilo o prognozi vremena. Prateći iz dana u dan razvoj vremenske situacije, napokon su se ukazali dani s ne baš idealnim vremenskim uvjetima ali podnošljivim za ostvarenje ovoga nauma. Znali smo da će biti hladno i da će bura puhati barem prva dva dana, ali što to nama smeta! Pa jesmo li ljudi od mora (Mora) ili nismo? I krenuli smo!

porti2

Putom nas je, posebno od Sv. Roka, pratilo oblačno vrijeme, povremeno sa snijegom (preciznije zrnatim snijegom) koji je padao i u neposrednoj blizini marine u Tribunju. Puhala je čas bura, čas istočnjak, levantara, a koliko je taj vjetar omiljen kod ribara i pomoraca lijepo govori izreka Levantara kurba stara. Taj vjetar koji donosi oblačno vrijeme kao da je jugo, a hladno kao da je bura, još nazivaju i kozomor jer po vremenu kakvo donosi znaju od studeni krepavati i koze! (…) Više pročitajte u 258. broju Mora.

Piše: Marko Vučetić
Foto: Mladen Šćerbe

*Tiskano izdanje potražite na kioscima ili digitalno izdanje putem Google Play i AppStore aplikacija, kao i u našem webshopu.

porti3

dugi1
MOREPlovidbe

Dugi otok

Od Telašćice do Pantere pa po kulfu natrag pod klifove i do Taljurića

Podigli smo jedra i provu usmjerili prema Velikom Kornatu. Slab jugozapadnjak povremeno se smjenjivao sa zapadnjakom, što nam je činilo iznimno ugodnu plovidbu. Nebo je bilo bez oblačka, more malo namreškano, tek toliko da se čuo umirujući šum sljubljivanja jedrilice i mora. Trajala je ta idila dobra dva sata, a onda je, srećom, vjetar skroz zamro. Pala je kalma bonaca. Nije bilo druge nego pokrenuti motor. Tek smo tada osjetili kako nas sunce nemilosrdno peče. Najgore je prošao Mladen. Još je danima osjećao posljedice prevare vjetra i sunca. Zamjenu jedara za motorni pogon učinili smo baš podno Magazinove škrile ili kako je još nazivaju – Ploča i Vela ploča. Svi koji su ondje plovili, nemoguće da nisu bacili pogled na ovu veliku kamenu ploču koja je nastala na obroncima najvišeg vrha Kornata, Metline (237 m) i nagnula se prema moru. Prije tri, četiri godine tim znanstvenika odredio je vrijeme nastanka Velike ploče. Dogodilo se to približno prije 2400 godina. Usmjerili smo provu prema Maloj Proversi  i tko je mogao, držao se hladovine.
Uski prolaz, širok oko 100 m, između otočića Katina i Dugog otoka, zvan Mala Proversa važan je prolaz za sve manje brodove koje plove ovim otočjem. Istina, s druge strane Katine (jugoistočna strana) je drugi prolaz, Vela Proversa, između Katine i Kornata, ali iako je taj prolaz širi, ipak ono važnije, plići je od Male Proverse. Nekada, ne tako davno Kornat i Dugi otok spajala je Katina u jedinstveni otok. Otud iz latinskoga Katini i ime – karika, lanac. Prolazeći kroz Malu Proversu, uočit ćete na Dugom otoku ruševine koje oplakuje more. To su ostaci rimskih gospodarskih zgrada (villae rusticae) podignutih tijekom vladavine cara Trajana (53.-117.). Pretpostavlja se da su Rimljani prvi probili prolaz, Malu Proversu, ali on nije bio plovan. U naše vrijeme produbljen je do dubine od 4,6 m. Naziv Proversa dolazi od rta Proversa, izvedenog od lat. pridjeva proversus u značenju naprijed okrenut, što mu sasvim dobro odgovara. Hrvatski naziv za taj rt je Čuška. (…) Više pročitajte u novom, 255. broju Mora.

dugiotok2

dugiotok3

Jedrilica ML
Novosti

Nautika se brzo oporavlja

Unatoč teškom razdoblju, posebno za turizam, nautički segment se najbrže oporavlja. Otvaranjem granica charter doživljava značajan porast, no pitanje je do kada će sve to potrajati.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture se pohvalilo dobrim pokazateljima za nautički promet unatoč pandemiji. Turistički sektor je jedan od prvih koji je osjetio posljedicu pandemije koronavirusa, dok se nautički oblik turizma od početka isticao kao siguran oblik za godišnji odmor. Sada rezultati pokazuju da su predviđanja bila kriva, te su rezultati nautičkog prometa bolji nego što se prvotno očekivalo. U prvoj polovici ove godine zabilježen je pad broja dolazaka  stranih jahti i brodica za 42 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Iako značajan pad, razlika se iz mjeseca u mjesec drastično smanjuje, pa je u lipnju zabilježen 10.821 dolazak, što je 21,45 posto manje nego u lipnju 2019. kada je evidentirano 13.776 dolazaka stranih plovila. Ove je godine zabilježen i značajan broj dolazaka velikih i mega jahti, što u ministarstvu pripisuju sigurnoj destinaciji za odmor. Broj dolazaka jahti duljih od 20 metara u prvoj polovici ove godine je manji za 23,4 posto, odnosno 428 dolazaka u prvoj polovici godine u odnosu na lanjsku prvu polovicu kada je zabilježeno 559 dolazaka. Dolasci plovila većih od 20 metara samo u lipnju je identičan kao i u lipnju 2019., odnosno 219 jahti.

Posljednjih dana bilježimo i sve veći broj novozaraženih u zemlji, pa je ponovo otvoreno pitanje zatvaranja granica sa susjednim državama. Od ponoći Slovenija stavlja Hrvatsku na žutu listu epidemiološki manje sigurnih država. To znači da bi Slovenci pri povratku kući iz Hrvatske mogli od granične policije očekivati pitanje gdje su boravili, a po potrebi i dokazivati mjesto boravka te potkrijepiti svoju rutu dolaska računima, odnosno potvrdom o vlasništvu nekretnine ili plovila u Hrvatskoj.

Očigledna razlika nakon otvaranja granica

Kada je riječ o charteru,  podaci o dolascima strnih i domaćih gostiju na jahte i brodice koje se iznajmljuju, kao i na male brodove za višednevna kružna putovanja, pokazuju da je u prvih šest mjeseci plovilo ukupno 43.250 gostiju, što iznosi tek 20,67 posto od broja dolazaka u istom periodu prošle godine kada je evidentirano 209.206 dolazaka.

Najveći pad bilježi se kod dolazaka gostiju koji su svoj odmor provodili na malim brodovima za kružna putovanja jer se tu u odnosu na prošlu godinu bilježi pad od 98,2 posto, odnosno 30.000 dolazaka manje. To je razumljivo uzmemo li u obzir da je najveći dio tih gostiju dolazilo iz prekooceanskih destinacija koristeći isključivo avionski prijevoz.

Logično, nakon postepenog otvaranja državnih granica za strane državljane, evidentiran je značajniji broj dolazaka gostiju na jahtama i brodicama koje se iznajmljuju bez posade, takozvani bareboat charter, čije se povećanje na tjednoj razini bilježi za otprilike 10 tisuća dolazaka. Ta se razlika mogla primijetiti golim okom dva vikenda.

Jahte sv juraj

Novi sustav ubrzava procese

Prošlog petka unaprijeđen je i online sustav za kupnju tzv. vinjeta, kako strani gosti ne bi morali nakon graničnog prijelaza i carine kupovati vinjete u županijskim lučkim uspostavama. Ta je usluga sada dostupna online zahvaljujući spajanju dvaju elektronskih platformi eNautika i ePristojbe. To je ujedno i prvi sustav u Hrvatskoj integriran sa sustavom ePristojbi, čime je omogućeno online plaćanje naknade za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja. Kartično plaćanje je brže i sigurnije, što stranim nautičarima ostavlja više vremena za uživanje u godišnjem odmoru provedenom na plovilu.

Uvođenje ovakvih usluga je nastavak digitalizacije u pomorskom sektoru, a uz eNautiku, hrvatskim i stranim građanima su dostupne različite mogućnosti elektronskih usluga kroz ePlovilo i ePomorac. Iz ministarstva poručuju kako će nastaviti uvoditi nove digitalne usluge u svrhu centraliziranog elektronskog Upisnika brodova koji je u punoj primjeni od 1. veljače ove godine. Ističu da je proces upisa i brisanja plovnih objekata sada znatno smanjen, te da od nekadašnjeg prosjeka trajanja 42 dana, sada traje 17 dana, dok je izdavanje dokumenata za brodice skraćeno s 13 dana na prosječno 2 dana.

plovi1
MOREPlovidbe

Prva postkorona đita

Kako to izgleda sada u ovo neizvjesno doba dok se nadamo da korona odlazi, ali i dok nitko u to ne može biti siguran?

Kraj je svibnja, epidemiološka situacija je stabilna i povoljna kažu, vrijeme vrti,  ali prognoza za sljedećih par dana je dobra i sve mi se čini da bi valjalo poći na more. Nedostaje mi u ovo doba godine, a dobro bi nam došla i neka zgodna reportaža za More. Osim toga, živo me zanima što se događa u marinama, otočkim portima i na moru. Kako to izgleda sada u ovo neizvjesno doba dok se nadamo da korona odlazi, ali i dok nitko u to ne može biti siguran? U ovo doba, možda najljepše u godini na moru, sve bi već vrvjelo od života.

Nautičari, oni pravi, razmilili bi se Jadranom, stigao bi i prvi veći broj čarteraša, rive bi bile u punom pogonu, gostionice i restorani otvorili bi vrata, sve bi nakon zime živnulo. A sad? Ljeto je na pragu, nešto se počelo događati, vidjeli smo to i u prvim postkarantenskim odlascima do obale, ali prava slika dobiva se tek iz kokpita na otocima. Nema druge nego zaploviti. Djeca su u školi na daljinu, brod je u Tribunju, doduše neuređen za sezonu, a prvi šibenski otoci već na par milja od kopna pa se odluka nameće sama po sebi. Idemo obiteljski u par dana obići Prvić, Zlarin, Kaprije, Kakan i Žirje, vidjeti što se događa i vratiti se s reportažom nadajući se da će do sljedećeg broja našeg magazina sve biti u znatno uobičajenijem ritmu. (…) Više pročitajte u novom, 254. broju Mora ili putem naše mobilne aplikacije Sailing Croatia.

plovi2

plovi3

GNcgnfGQ
Novosti

Talijanske upute za plovidbu

U Italiji je plovidba ponovo moguća, a ministarstvo je izdalo upute koje omogućavaju poslovanje charter tvrtkama. Koliko će mjere biti efikasne, pokazat će individualni pristup nautičara.

Prošlog tjedna hrvatsko udruženje marina pri HGK je izdalo upute za poslovanje marina. Istovremeno je najavljeno da će i udruženje chartera učiniti isto, no do danas, nije objavljeno. U međuvremenu je jedna od najpogođenijih zemlja Covid-19 uspjela uspostaviti uvjete i izdala upute za rekreativnu plovidbu i charter.

Talijansko nautičko udruženje UCINA najavilo je nove upute za plovidbu i charter koje je pripremilo talijansko ministarstvo infrastrukture i transporta. Predsjednik UCINA-e Saverio Cecchi je izjavio kako se rezultati poboljšavaju, tako će s ministarstvom raditi i na poboljšavanju uvjeta za plovidbu, te je zadovoljno dodao kako je sada plovidba ponovo moguća.

Strana plovila ne mogu u Italiju

Jučer predvečer je talijansko ministarstvo transporta objavilo upute za marine, rekreativno jedrenje, charter i ronjenje. Upute su nastale u suradnji javnih službi, ministarstva i struke, kao nastavak napora udruženja da ostvari uvjete za nastavak rada. Prvo popuštanje mjera bilo je u travnju, kada je u regijama s povoljnom epidemiološkom situacijom dozvoljeno obavljanje poslova prodaje plovila.

Još uvijek je zabranjeno sasvim slobodno putovanje, među regijama u kojima se situacija s Covid-19 nije u potpunosti stabilizirala, pa su na snazi i opće mjere putovanja. Osim zabrane putovanja među pojedinim regijama, nije dozvoljen ulazak stranih plovila u talijanske vode, a ta će mjera biti na snazi do 3. lipnja. U međuvremenu se i dalje radi na poboljšavanju regulative za plovidbu, naročito u djelu restrikcija usmjerenih prema iskrcavanju posade na kopno i kontaktu s nerezidentnim stanovništvom.

Zbog veliko broja nekoordiniranih ili različitih lokalnih inicijativa dovelo je do legalne nejednakosti u poimanju plovila i doma, pa su uslijedile restrikcije na iskrcavanje nerezidentnih putnika. Iz UCINA-e poručuju kako su uvjereni da će plovidba u punom sjaju uskoro zaživjeti jer rekreativna plovila imaju dobre predispozicije za održavanje udaljenosti, a kretanje se može lako nadzirati već postojećim sustavom.

Testiranje osoblja prije plovidbe

Prema uputama ministarstva, ključnim smatraju individualnu odgovornosti nautičara, te će se vrlo brzo pokazati jesu ili mjere efektne. Opće mjere održavanja dovoljne udaljenosti vrijede za nautičare kao i za rezidencijalne stanovnike, te je odgovornost podjednaka. Kao i kod privatnih plovila, ista pravila vrijede i za nautičare koji plove unajmljenim plovilima bez posade.

Prema uputama, individualne osobe mogu dijeliti sobu samo s osobama iz istog kućanstva. Oprema za osobnu zaštitu se mora obavezno koristiti prilikom prilaska kopnu i vezanju plovila, kao i kod obavljanja bilo kojeg posla na palubi, primjerice prilikom podizanja jedra ili asistiranja. Gosti na plovilu također moraju prakticirati opće mjere socijalnog distanciranja i drugih mjera za prevenciju širenja Covid-19.

Kod unajmljivanja charter plovila s posadom, mjere uključuju i sanitarni tretman svakog predmeta i prostorije nakon upotrebe. Dakako, sve opće mjere i mjere koje vrijede za unajmljivanje plovila bez posade vrijede i u ovom slučaju. Cijelo vrijeme tijekom pristajanja, jedrenja, teglja drugog plovila i svih drugih radnji, obvezno je nošenje osobne zaštite. Zanimljivo je i što svo osoblje na plovilu mora proći testiranje na Covid-19 prije ukrcavanja, a rezultate moraju imati sa sobom, te mjeriti temperaturu svakog dana. Treće strane ne smiju imati pristup charteru.

Foto: UCINA

Novosti

Neočekivano malo stranaca

Na cestama tijekom vikenda zavladale su umjerene gužve, no u marinama je bilo tek po nekoliko desetaka stranih gostiju.

Prošlog tjedna otvorene su granice i očekivano u petak su na ulazu u Hrvatsku nastale kolone. Stranci su po prvi puta od izbijanja pandemije u mogućnosti obići svoja plovila, pa su se gužve očekivale i u hrvatskim marinama. Tijekom vikenda obišli smo Marinu Punat na otoku Krku gdje smo očekivali susresti brojne Slovence i Austrijance, ali ipak iznenadila nas je i dalje vrlo pusta slika na gatovima.

Od zaposlenika marine doznajemo da ih je došlo 50-ak, koji su se izgleda držali uputa i boravili na svojim plovilima, jer ih na gatovima i rivi nismo susreli. Tomu je sigurno doprinijelo i oblačno vrijeme koje nije namamilo velik broj ljudi na vikend plovidbu. U akvatoriju ispred Punta i Krka, tek pokoja lokalna barčica.

U Krčkoj luci susreli smo jedan slovenski bračni par koji su uživali, privezani jedrilicom na pustoj rivi. U razgovoru s lokalcima, svi sliježu ramenima i s neizvjesnošću očekuju goste na terasama krčke rive. Rijetkim šetačima uz more, uljepšao je prizor razvučenog latinskog jedra na jarbolu tradicionalne barke, koja se vrtjela unutar i ispred krčke luke tijekom oblačnog subotnjeg popodneva.

1 6
1 2
1 1
1 7
1 3
1 4
1 5 1
UPUTE FOTKA
Novosti

Upute za strane nautičare

Ministarstvo Mora, pomorstva i infrastrukture objavilo je danas niz pojašnjenja i uputa vezanih za pomorce, strane vlasnike plovila i čarteraše koji ulaze u Hrvatsku te o najmu čarter plovila, uplovljavanju i plovidbi u Hrvatskoj. Evo najvažnijih.

Omogućen je ulazak u Hrvatsku i ukrcaj svih stranih državljana članova posada jahti koje su na vezu ili mirovanju u Hrvatskoj bez mjera samoizolacije na tom plovilu. Strani državljani koji su vlasnici jahti i brodica koje se nalaze u Hrvatskoj mogu preći državnu granicu uz predočenje dokumentacije kojom se dokazuje vlasništvo, zakup ili leasing plovila. Uz to moraju posjedovati ugovor o vezu ili potvrdu luke nautičkog turizama o vezu. To vrijedi i za plovila u vlasništvu tvrtki. Uz vlasnike granicu mogu prijeći i članovi obitelji koji se moraju nalaziti na popisu posade i putnika. Najam jahte ili brodice također je mogući razlog dolaska u Hrvatsku a dokazuje se Popisom posade i putnika unesenim u sustav eNautika od strane čarter kompanije ili vlasnika plovnog objekta.

Uplovljavanje brodica i jahti duljine trupa manje od 24 metra u Hrvatsku je i dalje zabranjeno dok je plovidba svim jahtama i brodicama koje se u ovome trenutku nalaze u Hrvatskoj dozvoljena. Tijekom boravka na vezu nužno je spriječiti prelazak posade s jednog plovila na drugo.
Za sve članove posade i nautičare koji dolaze u Hrvatsku preporuča se ograničavanje izlazaka na kopno na najnužnije u prvih 14 dana boravka. U te dana računaju se i dani plovidbe ili boravka na sidrištu prije dolaska u Hrvatsku, provedene bez kontakta s drugim osobama. Svi strani i hrvatski građani koji ulaze u Hrvatsku dužni su se pridržavati općih i posebnih preporuka HZJZ-a.

Upute od ministarstva mora prenosimo u cjelosti:

PROVEDBA ODLUKE O PRIVREMENOJ ZABRANI PRELASKA PREKO GRANIČNIH PRIJELAZA REPUBLIKE HRVATSKE PROMORSTVO I NAUTIKA

Vezano za primjenu Odluke o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 32/20 i 48/20), te Odluke o izmjenama i dopuni iste odluke od 9. svibnja 2020.,nastavno na ranije objavljene preporuke od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dostavljamo dodatna pojašnjenja i upute:Prelazak državne granice hrvatskih i stranih pomoraca

  1. Hrvatski pomorci koji se nakon iskrcaja u bilo kojoj državi svijeta vraćaju u Republiku Hrvatsku ne moraju više provoditi mjeru samoizolacije.
  2. Zadnjim izmjenama omogućen je ukrcaj svih stranih državljana na brodovetrgovačke mornarice i jahte koje se nalaze na vezu, u raspremi ili mirovanju u Republici Hrvatskoj.
  3. Strani državljani, članovi posade nakon što se ukrcaju na brod ili jahtu također ne moraju provoditi mjeru samoizolacije na tom plovnom objektu.
  4. Stranim državljanima članovima posada brodova i jahti koji se već nalaze u lukama Republike Hrvatske omogućit će se ulazak u Republiku Hrvatskusukladno propisima koji reguliraju obavljanje nadzora državne granice.

Pomorskim agentima,koji nakon iskrcaja u Republici Hrvatskoj, organiziraju povratak pomoracaiz trećih država u njihovu domovinu,preporuča se unaprijed osigurati potrebe vizes duljim rokom trajanja. Kod organizacije putovanja dužni su voditi računa o eventualnim ograničenjima u svim tranzitnim državama kako bi povratak bio obavljen u štokraćem vremenskom periodu.

Dolazaka stranih državljana vlasnika jahti i brodica koje se nalaze u Republici Hrvatskoj
  1. Ova uputa se primjenjuje za jahte i brodice na kojima je moguć smještaj i višednevni boravaka.
  2. Strani državljanikoji su vlasnici jahti i brodica koje se nalaze u Republici Hrvatskojmogu preći državnu granicu uz predočenje dokumentacije kojom se dokazuje vlasništvo plovila,dokumentaciju kojom dokazuju da su korisnik plovila (ugovor o zakupu ili ugovor o leasingu). Uz dokumentaciju kojom se dokazuje vlasništvo plovila potrebno je dostaviti ugovor o vezu i/ilipotvrduluke nautičkog turizama da se plovni objekt nalazi na vezu u toj luci.
  3. Za plovilau vlasništvu pravne osobe, strani državljani koji dokažu da su vlasnici pravne osobe ili da su odgovorne osobe u pravnoj osobi, smatrat će se vlasnicima plovila u smislu ovih uputa
  4. Osim vlasnika plovila državnu granicu mogu prijećii članovi njegove uže obitelji. Kada će osim vlasnika na plovilu boraviti i članovi njegove uže obitelji, osim predočenja dokumenata navedenih gore u točki 2.,potrebno je predočiti popunjeni Popis posade i putnika jahte ili brodice za osobne potrebekoji se nalazi u prilogu ove upute. Kako bi se izbjegle neplanirane gužve, marine trebaju potvrditi dolazak u terminu koji je naznačen na obrascu.
Dolazak ostalih stranih državljana
  1. Najam charter plovila, odnosno korištenje usluge smještaja na brodovima, jahtama i brodicama smatra se bitnim gospodarskim razlogomdolaska u Republiku Hrvatsku. Dokazuje se predočenjem Popisa posade i putnika koji je unesen u sustav eNautika od strane charter kompanije ili vlasnika plovnog objekta. Dozvoljen je i status dokumenta „U pripremi“.
  2. Za dolazak predstavnika stranih priznatih organizacija (Lloyd’s Register of Shipping, Bureau Veritas, DNV GL; RINA…) u hrvatska brodogradilišta i luke u svrhu produljenja valjanosti postojećih ili izdavanja novih svjedodžbi brodovima i jahtama dužan je predočiti poziv od strane hrvatskogbrodogradilišta, vlasnika ili agenta broda.
Uplovljavanje i plovidba u Republici Hrvatskoj
  1. Uplovljavanje stranih brodica i jahti duljine trupa manje od 24 metra u Republiku Hrvatsku je i nadalje zabranjeno.
  2. Brodovima koji uplovljavaju u Republiku Hrvatsku radi raspreme (privremenog mirovanja) u hrvatskim lukama odobrit će se uplovljavanje isključivo ukoliko će se na brodu, u najvećem dijeluodobrenog perioda boravka, nalaziti oko 40-50članova posade.

    Po ulasku u Republiku Hrvatsku, svi hrvatski i strani državljani dužni su se držati općih i posebnih Preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za hrvatske i strane državljane koji prelaze državnu granicu i ulaze u Republiku Hrvatsku od 9.svibnja 2020.

    Više podataka o korona virusnoj bolesti i mjerama smanjenja rizika od širenja bolesti nalazi se na mrežnim stranicama HZJZ-a https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/koronavirus-najnovije-preporuke/odnosno u kontaktu sa izbranim liječnikom i teritorijalno nadležnim epidemiologom.

  3. Plovidba svim brodovima, jahtama i brodicama kojise u ovom trenutku nalaze u Republici Hrvatskoj je dozvoljena.
  4. Tijekom boravaka na vezu u lukama otvorenim za javni promet i lukama nautičkog turizma nužno je spriječiti prelazak gostiju i članova posade s jednog plovnog objekta na drugi.
    Po ulasku u Republiku Hrvatsku, svi hrvatski i strani državljani dužni su se držati općih i posebnih Preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za hrvatske i strane državljane koji prelaze državnu granicu i ulaze u Republiku Hrvatsku od 9.svibnja 2020.
    Više podataka o korona virusnoj bolesti i mjerama smanjenja rizika od širenja bolesti nalazi se na mrežnim stranicama HZJZ-a https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/koronavirus-najnovije-preporuke/odnosno u kontaktu sa izbranim liječnikom i teritorijalno nadležnim epidemiologom.
  5. Za sve plovne objekte koji nemaju ugrađene sustave za automatsku identifikaciju (AIS) ili neki drugi elektronski sustava praćenja plovidbe, preporuča se vođenje evidencije o svim pristajanjima od početka plovidbe do završetka iste.

    Za sve gore navedene članove posade i nautičarepreporuča se ograničavanje izlazaka na kopnona najnužnije u prvih 14 dana boravka u Republici Hrvatskoj. U ovih 14 dana uračunali bi se i dani plovidbe ili boravka na sidrištu prije dolaska u Republiku Hrvatsku, koje su proveli bez kontakta s drugim osobama.

    Osim navedenog,svi hrvatski i strani državljani dužni suse pridržavati se i ostalihepidemiološkihmjeraobjavljenihod strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

    Luke nautičkog turizma, charter kompanije i vlasnici brodova za višednevna kružna putovanja dužnisu prilagoditi svoj rad i pružanje usluga specifičnim preporuka izdanim od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Great Britain Sailing
Novosti

Britanija dozvolila dnevnu plovidbu

Velika Britanija je ponovo dozvolila sve oblike vodenih sportova i plovidbe.

Današnjom odlukom je britanska vlada ukinula zabranu svih aktivnosti na moru i drugim vodama koja je nastupila proglašenjem pandemije u toj zemlji. Ova vijest je stigla nakon što je ranije ovog tjedna objavljene preporuke za oporavak od Covid-19 u kojima se između ostalog sugerirala aktivnost na otvorenom, bez vremenskog ograničenja. Uz to preporučuje se održavanje fizičke distance, pojačane higijenske navike, te izbjegavanje gužvi i korištenje privatnih prijevoznih sredstava poput bicikala.

British Marine donosi posebne preporuke za nautičare u 10 točaka, kao što je pomno planiranje svih koraka putovanja, provjeravanje dostupnosti veza prije nego se plovilom zaputi prema odredištu, te da se tijekom plovidbe koristi vlastito pomoćno plovilo. Također se preporučuje da članovi posade budu iz istog kućanstva kako se ne bi nepotrebno izlagali riziku, pod uvjetom da ni jedan član, naravno, ne boluje od Covid-19.

Savjetuje se da se ne odvažuju na daleku plovidbu, te da s posebnom pozornošću prate vrijeme, jer postoji mogućnost da im zbog izvanredne situacije službe za spašavanje neće moći pomoći, te da imaju na umu mogućnost međusobne zaraze ako dođe do spašavanja. Ipak važna razlika između potpuno normalne plovidbe je u tome, što je na snazi zabrana odsutnosti van prijavljenog mjesta prebivališta preko noći, što znači da nije dozvoljeno spavanje na plovilu i da se plovidba može odvijati samo unutar dnevnog izleta.

Nauticka sezona
Novosti

Najava nautičke sezone

Ponovo se bukiraju jedrilice i motorna plovila u charteru. Strane turiste možemo očekivati u drugom tjednu lipnja, a vlasnike plovila u Hrvatskoj već ovog vikenda.

Zahvaljujući povoljnoj epidemiološkoj situaciji i činjenici da je odmor na brodu sam po sebi jedan oblik izolacije, raste interes nautičara za plovidbu u Hrvatskoj. Prema informacijama koje svakodnevno stižu u redakciju Mora, intenzivirala se komunikacija vlasnika plovila s marinama i charter kompanijama u Hrvatskoj, pa ovog vikenda možemo očekivati prve dolaske.

Proteklog vikenda kada su počele popuštati mjere, ponovo je započeo i booking jedrilica i motornih jahti u hrvatskim čarterima. Slutnje da bi mogao krenuti prvi val nautičkog turizma opravdala je i izjava ministra turizma Garija Capellija koji je preksinoć kazao kako se praktički već može ploviti i u čarteraškim plovilima. Iako se radi na tome, granice još ipak nisu otvorene u turističke svrhe, pa će se na dolazak gostiju čarteraša pričekati do dodatnog popuštanja mjera.

Prema informacijama kojim raspolažemo prvi val bukiranih jedrilica i motornih jahti je za drugi tjedan u lipnju, oko Tijelova i kasnije. Kao što smo jučer pisali, uskoro se očekuju i upute za rad čarter tvrtki koje su na prijedlog Udruženja chartera upućene nadležnim ministarstvima turizma i mora, te epidemiolozima koji bi trebali odobriti čitav proces.

jahta 1
Novosti

Popuštaju mjere za nautičare

Stožer objavio prvo popuštanje mjera usmjereno direktno plovidbi. Sva plovila veća od 24 m od sada mogu slobodno uplovljavati u marine, luke nautičkog turizma i brodogradilišta.

Nacionalni stožer za civilnu zaštitu danas je donio odluku kojom prvi puta popuštaju mjere koje se odnose na nautički turizam. Ta odluka se za sada odnosi samo na plovila s duljinom trupa većom od 24 m. Njima će biti dozvoljeno uplovljavanje u luke nautičkog turizma ili luke za javni promet.

Također sva plovila, jahte i brodovi veći od 24 m moći će uploviti u brodogradilišta radi remonta ili popravka, objavio je na današnjoj tiskovnoj konferenciji ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Iako je takvih plovila znatno manje od onih koja prevladavaju u nautičkom turizmu, ovo je prvi korak popuštanja mjera koje se neposredno tiču plovidbe i aktivnosti na moru.

Za sva ostala plovila i dalje je na snazi ograničenje kretanja unutar općina, odnosno unutar onih županija čije su mjere popustile zbog dobre epidemiološke situacije. Tako se, primjerice, plovila unutar Istarske županije mogu normalno kretati, uplovljavati i isplovljavati, dok u Primorsko-goranskoj županiji je to moguće unutar dviju podregija, na koliko je trenutno podijeljena županija. Plovidba je dakle moguća između otoka Krka, Cresa, Lošinja i Raba, te unutar riječkog područja od Opatije do Novog Vinodolskog.Za ostale otoke i luke na obali vrijede mjere propisane za to područje, ovisno o epidemiološkoj situaciji u županiji.

jahta 2