ocean

suzuki
Novosti

Suzuki protiv plastike

U sklopu Suzuki Clean Ocean projekta, 5 modela motora srednje jačine bit će standardno opremljeni sakupljačem mikroplastike kroz vodu za hlađenje

Jedan od najvećih svjetskih proizvođača izvanbrodskih motora, tvrtka Suzuki Marine, odlučila se na serijsku ugradnju filtera koji prikupljaju mikroplastiku iz mora tijekom hlađenja motora. Dakle radi se o uređaju koji nije neophodan za rad motora niti za ispunjavanje regulacije, ali odražava politiku korporacije u nastojanju da umanji štetni učinak na okoliš. Sakupljač mikroplastike kroz hlađenje su prvi puta predstavili krajem 2020., no od ovog mjeseca je počela i serijska ugradnja u 5 modela srednje jačine (DF140BG, DF115BG, DF140B, DF115B i DF100C).

U objavi za medije pohvalili su se kako je ovo jedan dio njihovog globalnog projekta Suzuki Clean Ocean, kroz koji provode kampanje za čišćenje oceana od 2011. godine i u koje je do sad bilo uključeno više od 10 tisuća volontera diljem svijeta, mahom njihovih zaposlenika, distributera, volontera iz partnerskih tvrtki i ostalih. Nadalje, pohvalili su se i da su tijekom prošle godine uštedjeli 11 tona plastike u pametnijem pakiranju ambalaže, a tu misiju smanjenja plastike u ambalaži namjeravaju gurati i dalje.

Uređaj koji prikuplja mikroplastiku tijekom rada motora radi na vrlo jednostavnom principu, filtrirajući vodu koju motor prima radi hlađenja, no nepoznato je koju količinu vode uspijeva obraditi u jedan sat rada motora na optimalnim okretajima. Također, gotovo je nemoguće izračunati prosječni učinak, jer nije svaka morska površina jednako zagađena mikroplastikom. Ipak, svaki korak prema čišćenju plastike iz okoliša je korak prema naprijed.

Foto: Suzuki Marine

Novosti

Ocean – naša klima i vrijeme

Danas se obilježava Svjetski meteorološki dan. Poznavanje vremenskih prilika je ključna stvar za sigurnost u plovidbi, a uz današnju tehnologiju kvalitetne prognoze su dostupne ma gdje se nalazili.

Vrijeme se ne može kupiti novcem, ali se može kupiti znanje, a znanje kakvo nas vrijeme očekuje je dragocjeno i nije skupo, posebno kada znamo što možemo izgubiti. Bez pretjerivanja, meteorologija je izuzetno važna za svakodnevno funkcioniranje, kao i planiranje budućih aktivnosti.

Svjetski meteorološki dan obilježava se 23. ožujka jer je na taj dan 1950. godine službeno osnovana Svjetska meteorološka organizacija (WMO). Zbog toga se današnji dan obilježava Svjetski meteorološki dan, koji svake godine ima svoj moto. Ove godine je to “Ocean – naša klima i vrijeme”, a time se želi ukazati na važnost oceana koji prekriva 70 posto Zemljine površine i glavni je pokretač vremena i klime na Zemlji. Osimo toga, uz ocean je vezano 90 posto svjetske trgovine, i ključan je za život na Zemlji.

Ovogodišnjom temom Ocean – naša klima i vrijeme WMO stavlja u fokus povezanost oceana, klime i vremena na Zemlji. Također njome se obilježava i UN-ovo Desetljeće znanosti o oceanima za održivi razvoj (2021. – 2030.). Desetljeće podupire napore u objedinjavanju znanosti o oceanima kroz inovativne i transformirajuće ideje kao temelj podrške održivom razvoju.

WMO, kao UN-ova specijalizirana agencija za vrijeme, klimu i vode, svjesna je koliko je važno razumjeti neraskidivu vezu između oceana, klime i vremena. To je važno za razumijevanje svijeta u kojem živimo, uključujući utjecaj klimatskih promjena te pomaže članicama WMO u jačanju svoje sposobnosti u zaštiti života i imovine – smanjujući rizik od katastrofa i podržavajući održivo gospodarstvo.

Vrijeme u plovidbi

Gotovo sve gospodarske djelatnosti zahtijevaju optimalno vrijeme za rad, no prognoza vremena posebno je dragocjena pomorcima, kojima život može ovisiti o tome hoće li i kada isploviti, te koju rutu odabrati da izbjegnu moguću oluju, a na oceanu je osim oluje, opasna i dugotrajna bonaca, preniska ili previsoka temperatura.

Izuzev velikih brodova, do prije nešto više od dva desetljeća vrijeme na moru smo prognozirali pomoću barometara, vizualnom opservacijom, te brojali periode u sezonama. Sve te tehnike, vrijede i danas, no na preciznost meteorologije, jako je utjecala pojava satelitske komunikacije, satelitskih snimki, kompjutera, digitalnih mapa, prijenosnih uređaja koji su međusobno umreženi.

Moderna tehnologija je omogućila da si prosječni nautičar može priuštiti mjerne instrumente i satelitsku vezu, te precizno mjeriti brzinu i smjer vjetra, temperaturu, vlagu, struje u moru, te brojne druge podatke koji se automatski obrađuju i grafički prikazuju na ekranu.

Međusobna povezanost podataka dodatno pospješuje točnost prognoze, pa primjerice jedriličari u plovidbi preko oceana imaju u svakom trenutku precizni vizualni prikaz meteoroloških prilika na ekranu, u realnom vremenu, te vrlo preciznu predikciju razvoja nekoliko dana unaprijed, uz približnu predikciju za dulje naredne periode.

Tijekom nedavno održane solo non-stop regate oko svijeta Vendee Globe, sve jedrilice bile su opremljene vrhunskom opremom za meteorologiju, a razumijevanje i točnost podataka ključne su za donošenje odluka o navigaciji. Najbolje rezultate postigli su jedriličari i njihov tim na kopnu koji su donijeli bolje odluke ovisno o vremenskim prilikama i tehničkim mogućnostima jedrilice.

Znamo koliko Jadransko more može biti izazovno za plovidbu kada vremenske prilike iznenade. Za sigurnu i opuštenu plovidbu, važno je poznavanje osnova meteorologije, informirati se o vremenskim prilikama područja kojima plovite, te se opremiti instrumentima koji nam u tome mogu pomoći. Za trenutačno očitanje, potrebno je opremiti plovilo barometrom, termometrom i anemometrom, kao i kompasom te nautičkim kartama radi orijentacije, dok je za predviđanje vremena preporučeno koristiti sve dostupne alate.

Svakako se preporučuje praćenje vremenskih informacija putem FM / AM radijskih postaja, a vremenske prognoze možete zatražiti od drugih plovila putem VHF radijskih kanala na otvorenom moru ili putem satelitske veze ako ju imate. Ako se nalazite na nepoznatim lokacijama, korisno je razgovarati o vremenskim prilikama s lokalnim ljudima.

jassmine 3
Novosti

Najmlađa žena preveslala Atlantik

21-godišnja Brtianka najmlađa je žena koja je sama preveslala Atlantski ocean, u sklopu veslačke regate Atlantic Challenge

Jasmine Harrison je 21-godišnja instruktorica plivanja i konobarica sa sjeveroistoka Engleske, a od jučer je i najmlađa žena koja je sama preveslala preko Atlantskog oceana. Za ovaj izniman pothvat bilo joj je potrebno 70 dana, 3 sata i 48 minuta, a ukupno je prevalila 3 tisuće milja od Kanarskih otoka do Antigve i Barbude, u sklopu Talisker Whisky Atlantic Challenge.

Riječ je o prekooceanskoj veslačkoj regati koja se održava nepravilno od 1997. godine. Harrison je jedna od ukupno 18 žena koje su ikada uspješno preveslale Atlantski ocean same. Ekspedicija zahtjeva da dnevno zavesla oko 20 tisuća puta i tako prevali oko 60 milja tijekom 12 satnog veslanja na dan s kratkim pauzama za predah, objed i higijenu.

Nije se striktno držala ritma, već je veslala kako je osjećala, pa za kišovitog vremena, radije provodila u kabini nego veslajući. Kazala je da obično ljudi u takvim pothvatima jedu pomno odabrane porcije hrane s pažljivo biranim nutritivnim sadržajem, “a ja sam pojela oko 40 kilograma čokolade”.

Prelazak nije bio jednostavan. Njen 250 kg težak čamac Argo dva puta se prevrnuo pod udarima velikih valova, a pri padu je drugi puta ozlijedila ručni zglob, a za dlaku je izbjegla i havariju kada se skoro sudarila s brodom za naftne bušotine. Osim teških trenutaka, ima i onih lijepih. Vidjela je nekoliko kitova, prugastog marlina, kostoroge, nevjerojatne prizore oceana, a u zadnjem dijelu prelaska ispratilo jato Rissovih dupina koji su plivali satima uz Harrison. Po dolasku, Harrison je kazala da bi voljela ponovo veslati, ali bi isto tako dala priliku drugima da se natječu umjesto nje.

Jedna od dobrotvornih akcija koju je zastupala tijekom veslanja i za što je prikupljala novac je Blue Marine Foundation, organizacija koja se bori protiv pretjeranog ribolova, kao i za ShelterBox, pokret koji je osmislio kutije pomoći obiteljima koje su ostale bez domova u prirodnim katastrofama.

jassmine 9
jassmine 4
jassmine 7
jassmine 3
jassmine 6
jassmine 8
jassmine 5
jassmine 2
jassmine 1

Piše: Teo Marević
Foto: Facebook Atlantic Challenge

TheOceanCleanup_October2nd_Press_Briefing_System001B-24-1920x1274
Novosti

Kako doprinijeti očuvanju oceana

Nevjerojatno velike količine plastike u oceanima nisu “tamo negdje daleko,” već problem koji nas se tiče svih, na moru i na kopnu.

Prošle godine srušen je rekord u zaronu podmornicom. Istraživač Victor Vescovo proveo je četiri sata na dnu najdublje točke oceana, 11 metara niže od prijašnjeg rekorda. Tamo je osim čudesnih bića i nekolicine novih vrsta, pronašao plastičnu vrećicu i omot bombona. Ovakve poražavajuće vijesti nažalost sve su češće. Fragmenti mikroplastike pronađeni su i na najvišim vrhovima svijeta, plutaju u golemim količinama na najudaljenijim dijelovima od urbanog svijeta. Najveća je toliko velika da se prostire površinom veličine Texasa.

Na današnji dan obilježavamo Svjetski dan oceana, kojeg su 2008. godine međunarodno priznali i Ujedinjeni narodi. U svakom broju Mora pišemo o globalnom problemu zagađenosti mora mikroplastikom i drugim oblicima zagađenja, a kako je riječ o problemima koji se neće riješiti sami od sebe, već promjena mora početi od pojedinaca, promjenom vlastitih svakodnevnih navika. U nastavku donosimo nekoliko savjeta kako jednostavnim i malim koracima doprinijeti očuvanju zdravlja oceana.

Rješenje problema zagađenja mora moramo potražiti na kopnu. U svakodnevici je nekoliko načina kako započeti svoj doprinos očuvanju okoliša – mora. Kod kupovine, koristiti torbe za višekratnu upotrebu umjesto vrećica koje se nakon jednog korištenja bace. Izbjegavati kupovinu plastičnih boca, kao i drugih proizvoda koje se nepotrebno pakiraju u plastične ambalaže poput komada mesa, povrća, voća, kruh i ostalo za što postoji jednostavan i raširen model kupovine rinfuzne robe. Generalno treba izbjegavati korištenje plastike koliko je to moguće, a naročito one jednokratne.

U svijetu postoje mnogi projekti koji pokušavaju odgovoriti na zagađenje plastikom, a jedan od najpoznatijih i najuspješnijih do sad je The Ocean Cleanup. Riječ je sistemu prikupljanja plastike u oceanima pomoću postavljanja površinske barijere, koje se periodično prazne u velike oceanske brodove. Osim na samim oceanima gdje se nalazi otpad u golemim količinama, The Ocean Cleanup nastoji riješiti problem postavljanjem brana s automatskim odvajanjem otpada na rijekama. Njihova istraživanja su pokazala da 80 posto plastičnog otpada u oceanima dolazi upravo iz tisuću najvećih svjetskih rijeka, s kopna.

Ovaj problem nije samo trenutačan i fizički, već ga je potrebno rješavati sustavno u korijenu, preodgojiti generacije u načinu na koji se odnose prema prirodi. Stoga je važno neprestano ponavljati razmjere tih zagađenja i educirati djecu, ali i odrasle kako bi smanjili vlastitu potrebu za korištenjem plastike i tako doprinijeli očuvanju zdravlja oceana, te posljedično cijelom hranidbenom lancu, pa i zdravlju čovječanstva.

75137221_972983246402829_6215802474658267136_o
Novosti

Švedska aktivistica Greta Thunberg ponovo jedri preko Atlantika kako bi sudjelovala na madridskom skupu COP25.

Greta Thunberg ponovo jedri preko Atlantika i ponovo šalje poruku o transportu s nultom stopom emisije štetnih plinova, ali istovremeno promovira jedrenje kao takvo. Ponudu da zajedri preko hladnog oceana, dobila je od australske obitelji, jedriličarskih zvijezdi društvenih mreža koji putuju  oko svijeta katamaranom i svoja iskustva bilježe kamerom. Velika prašina digla se u javnosti, u medijima i na društvenim mrežama kada je mlada švedska aktivistica prije mjesec dana održala govor na UN-ovu summitu o stanju klime. Tada su je mnogi kritizirali zbog načina na koji je artikulirala svoje izlaganje, u suzama, optuživši svjetske vođe da su joj uništili djetinjstvo i budućnost. Na stranu što mislili o mladoj aktivistici, ono što Greta Thunberg predstavlja je globalni pokret koji ujedinjuje mlade diljem svijeta, a ukazuje na zabrinjavajuće stanje koje donose klimatske promjene. Da se ne radi o lupetanju jedne tinejdžerice, govori i peticija koju je nedavno potpisalo preko 11 tisuća uglednih znanstvenika iz 153 zemlje svijeta s porukom ‘Čovječanstvu prijeti neviđena patnja’, a koju je objavio ugledni znanstveni časopis BioScience izdavača Oxford University Press za American Institut of Biological Sciences.  Koncem kolovoza Thunberg je stigla u New York nakon dvotjedne plovidbe preko Atlantika s timom Malizia II, high-tech regatnom jedrilicom. Po dolasku pred luku, jedrilicu su odvukli Torqeedo električnim brodom s dva vanbrodska Deep Blue 50 kW motora do veza u marinu North Cove na Manhattanu. Nakon govora u UN-u, svi mediji svijeta pričali su o njenom izlaganju, ali malo tko je shvatio poruku koju je ona odaslala, a ponovila ju je i pred Senatom Sjedinjenih Država – ‘Nemojte slušati mene, slušajte znanstvenike. Tu se ne radi o političkom mišljenju, već o znanosti.’ Njen pokret započeo je prošle godine samostalnim štrajkom od škole svakog petka ispred švedskog parlamenta, a prosvjedi su se proširili diljem svijeta i dalje traju. Greta je od kraja kolovoza na turneji po Sjevernoj i Južnoj Americi. Budući da aktivistica ne koristi prijevoz s visokom emisijom ugljičnog dioksida, do sada nije bilo poznato kako se misli vratiti u Europu. Jučer joj je prijevoz ponudila posada katamarana  La Vagabonde dugog 48 stopa, koju čine par Australaca Riley Whitlum, Elayna Carausu sa sinom jednogodišnjakom, te skiperica, Engleskinja Nikki Henderson. Riječ je o posadi koja putuje svijetom i svoje doživljaje prenose putem društvenih mreža, pa su u današnjem svijetu Instagram i YouTube influencera zamijenili ono što su nekoć bili reality televizijske emisije, a njihove priče prenose mediji poput New York Timesa i drugih uglednih medija. Smatrali Gretine poteze predstavom za javnost ili ne, važno je shvatiti poruku koju ona šalje, a pritom joj zahvaliti na promociji ekologije i jedrenja.

77421036_973715806329573_6866255939989667840_o

Fotografije: Greta Thunberg, Facebook

TheOceanCleanup_Oct26_ShowPressRelease_PA_HD_0017-1920x1280
Novosti

Početkom listopada održana je prva akcija čišćenja oceana velikog projekta The Ocean Cleanup kojeg je osmislio, pokrenuo i vodi inovator Nizozemac Boyan Slat, mladić koji ima i hrvatske korijene. Projekt se pokazao uspješnijim nego što je predviđeno unatoč brojnim skepticima iz znanstvenih krugova. Projekt The Ocean Cleanup počeo je na lokaciji u Tihom oceanu između Havaja i Kalifornije. Lokacija je odabrana jer se smatra jednim od najzagađenijih područja plastikom, a rasprostire se na površini veličine savezne države Texas. Time je pokrenut globalni projekt i uskoro bi se trebao proširiti na druge lokacije i oceane, gdje se odbačena plastika gomila najčešće na površini. Čišćenje se odvija na način da velike plutajuće brane u blago zakrivljenom luku plutaju strujama oceana i na površini prikupljaju otpad, do kojih dolazi brod, ukrcava, prerađuje i odvozi prikupljeni otpad na zbrinjavanje. Osim sanacije problema, kako bi dugoročno čišćenje bilo uspješnije, važno je riješiti izvor problema, ističu iz The Ocean Cleanupa, te mijenjati svijest, ali i spriječiti plastični otpad koji u oceanima završava uglavnom pritokom rijeka. Prema opsežnom istraživanju znanstvenika iz The Ocean Cleanupa, oko 1000 velikih svjetskih rijeka odgovorno je za oko 80 posto plastičnog otpada koji završava u oceanima. Ovog vikenda predstavljen je novi sustav The Interceptor, a riječ je o jednostavnom i pametnom modelu čišćenja rijeka s omogućenim slobodnim protokom riječnog prometa i vode. Taj model u suradnji s vlastima i privatnim kompanijama namjeravaju implementirati na tisuću rijeka u svijetu do 2025. godine, putem kojih u oceane dospijeva najveći udio plastičnog otpada. Kako funkcionira novi model čišćenja rijeka, možete pogledati u videu.

Rotterdam, October 26, 2019 - The Ocean Cleanup unveils the Interceptor, the first scalable river cleanup technology.
Rotterdam, October 26, 2019 – The Ocean Cleanup unveils the Interceptor, the first scalable river cleanup technology.
Antonio Guterres 1
Novosti

Tinejdžerska aktivistica Greta Thunberg stigla je u New York nakon dva tjedna plovidbe preko Atlantika s timom Malizia II, high-tech regatnom jedrilicom. Nakon dolaska pred luku, jedrilicu su odvukli Torqeedo električnim brodom s dva vanbrodska Deep Blue 50 kW motora do veza u marinu North Cove na Manhattanu. Dr. Christoph Ballin, osnivač Torqeedo kazao je tom prilikom da tvrtka podržava ekipu Malizia jer ova plovidba šalje snažnu poruku – gdje god išli, uvijek postoji opcija putovanja s niskom razinom emisije ugljika. Električni brodovi Torqeedo pomogli su pri izlasku iz luke kada je ekipa Malizia II kretala iz Plymoutha, u Velikoj Britaniji 14. kolovoza. Ekipi Malizia II se u luci pridružila flota malih jedrilica predstavljajući održive ciljeve Ujedinjenih Naroda i simpatizera s kopna i mora, pozdravljajući dolazak Grete u Sjedinjene Države. Skiper tima Malizia, Boris Herrmann kazao je po dolasku da su počašćeni da su pomogli Greti u njenoj misiji i što su odigrali malu ulogu širenju svijesti kako se odnositi prema globalnom zatopljenju i potrebi za razvijanjem mobilnih solucija s niskom razinom emisije ugljika. Tim se tijekom plovidbe suočavao s tipičnim transatlantskim izazovima uključujući teška nevremena, kao i kružne struje Sargaškog mora, ali su i izbjegli opasnost od mogućih susreta s uraganima. Osnivač Torqeeda, Christoph Ballin kazao je da se nada kako će ovo putovanje inspirirati napredak s obje strane Atlantika prema klimatski neutralnoj mobilnosti.

Antonio Guterres 2