HR zastava
Novosti

EU fondovi za nautički sektor

Ovog petka, EBI i MGEEN održavaju webinar na temu prilika za pristup EU fondovima iz programa Horizon Europe za male i srednje tvrtke u nautici.

Nautičke tvrtke imat će priliku naučiti više o tome kako pristupiti fondovima za zelenu i digitalnu tranziciju u sektoru. EU fondovi namijenjeni su širokom rasponu aktivnosti, od razvoja i inovacije, do namjenskih investicijskih potpora. To nudi širok raspon mogućnosti za sektor rekreacijske nautike, sektor plovila za korištenje u slobodno vrijeme, te posebno financiranje zelene i digitalne transformacije. Horizon Europe je vodeći program EU za razvoj i inovacije raspolaže s fondom od 95,5 milijardi eura s ciljem da u narednim godinama podrži provedbu Europskog zelenog plana.

Webinar organizira European Boating Industry u suradnji sa Sector Group Maritime Industries of EEN (Enterprise Europe Network), koji su pomogli nizu malih i srednjih tvrtki da napreduju na polju inovacije i rasta na međunarodnoj razini, te je tematski posvećen posebno malim i srednjim tvrtkama u sektoru europske nautičke industrije. Tijekom webinara, stručnjaci će pružiti praktične i specijalizirane prezentacije i savjete o tome kako pristupiti EU fondovima, raširiti njihov potencijal i predstaviti primjere kompanija koje su to već iskoristile. Maritime Sector Group bit će dostupne da nakon webinara pruže potporu zainteresiranim kompanijama. Vrijeme održavanja je petak 26.11. u 10:30. Prijavu i detalje možete pronaći na ovoj poveznici.

nautik

Piše: Teo Marević
Foto: Arhiva More

Sprankelend_Fotografie_Official_METS trade 2019-12
Novosti

Sve je spremno za 33. Metstrade

Najveći B2B sajam za nautiku, nakon dvije godine konačno otvara vrata u utorak. S nestrpljenjem očekujemo proglašenje dobitnika DAME Awards.

Najveći svjetski sajam rekreativne nautičke industrije uskoro će po 33. put u Amsterdamu dočekati posjetitelje i izlagače. Trodnevni poslovni sajam ugostit će i 30. dodjelu DAME Awards, Boat Builder Awards, prezentirat će se specijalizirani paviljoni, i svi tradicionalni društveni događaji, koktel-zabave, Metstrade u svom punom sjaju. Lani je zbog situacije s pandemijom, organizator RAI Amsterdam u suradnji s ICOMIA-om napravio lavovski posao u virtualnom prezentiranju noviteta i umrežavanja industrije. Tijekom virtualnog sajma, emitiran je cjelodnevni TV prijenos uživo putem interneta, s izrazito profesionalno odrađenim angažmanom novinara, domaćina, prezentera. Ove godine taj će segment biti dodatno ojačan, te će se tri dana emitirati program iz studija na samom sajmištu. Fokus će  biti na posljednjim trendovima, te razvoju u industriji.

Prezentirat će se spomenute dodjele nagrada, stručni paneli, industrija superjahti, te novi segment Sustainability Sessions by Peter Franklin. Emitirani sadržaj bit će dostupan za prikazivanje na Metstrade TV i nakon što sajam završi, a može ga se pratiti putem njihove virtualne platforme Metstrade Connect. Tijekom sajma se očekuju posjetitelji iz preko 75 zemalja svijeta. Na sajmu se fizički ili virtualno može sastanke putme platforme Metstrade Connect, a njihov „matchmaking“ alat olakšava pronalazak važnih budućih partnera, a program funkcionira prema profilima tvrtki i osoba.

Metstrade

DAME Awards je ove godine zabilježila preko 100 prijava u ukupno sedam kategorija. Trideseta dodjela održat će se u svom standardnom formatu, s live prijenosom, a dodatni naglasak bit će stavljen na okoliš. Stručni žiri će na temelju onoga što najbolje predstavlja brigu za okoliš odabrati proizvod kojemu će dodijeliti poseban Environmental Design Winner certifikat. Proizvodi koje žiri bude ocijenio iznimnima, ali ne dobiju nagradu u svojoj kategoriji dobit će tzv. posebno priznanje.

Specijalizirani paviljoni omogućavaju izlagačima i posjetiteljima da suze izbor onoga što ih zanima. Construction Material Pavilion je posebna hala s inovacijama u polju brodogradnje i materijala. Marina & Yard Pavilion okuplja izlagače iz industrije marina i zimovališta, skladišta brodova, njihove dobavljače, razvoj tehnologije i donosi zanimljiva operativna rješenja iz cijelog svijeta. Kroz Country Pavilions će se predstavljati ukupno 17 država u 26 paviljona, abecednim redom od Australije, Kanade, Finske, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Novog Zelanda, Norveške, Poljske, Slovenije, Južne Koreje, Švedske, Španjolske, Turske, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih država.

NFP-190260-117

Piše: Teo Marević
Foto: Metstrade

Rijeka boat show 1
Novosti

3. Rijeka Boat Show

Rijeka ima dugu povijest pomorstva, a novi planovi trebali bi ju staviti na nautičku kartu Europe. Tim više je Rijeci potreban nautički sajam.

Za tjedan dana, točnije 24. rujna počinje 3. Rijeka Boat Show. Organizatori koji su preuzeli sajam netom prije održavanja, prije tri godine, u ruke su ulovili vrući krumpir, te su tijekom prvog sajma najavili ‘više, bolje i veće’ u narednim godinama, svjesni da su imali malo vremena za pripremu prvog Rijeka Boat Show-a, sajam koji je naslijedio bivšu Nauticu i kasnije Rijeka Nautic Show. Međutim sreća im se nije osmjehnula te su već iduće (prošle) i ove godine bili primorani organizirati sajam u okolnostima pandemije. No sudeći prema najavi, ove godine bi trebali otići korak dalje.

Prostor na Gatu Karoline Riječke je rasprodan, doduše prema limitiranom i za sad nepoznatom broju izlagača. Mali riječki sajam polako gradi povjerenje izlagača i posjetitelja, što nije nimalo lak zadatak, pogotovo uzevši pandemijske uvjete u obzir. Pribrojimo li prethodne Nautice, ovo j 36. nautička manifestacija, sajam u Rijeci, a treći Rijeka Boat Show se održava od 24. do 26. rujna. Nova organizacija priređuje trodnevni sajam koji se ove godine održava pod motom „Grad je luka, luka je grad.“ Posjetiteljima će se prezentirati niz izlagača, lokalnih brodograditelja, proizvođača i zastupnika popularnih nautičkih brendova nautike i nautičke opreme. Uz sajam, istog vikenda (od 22. do 29. rujna) se na više lokacija u Rijeci održava manifestacija Fiumare – Kvarnerski festival mora i pomorske tradicije, koji će prema riječima organizatora sajma „Rijeci dati dodatan šarm davnih pomorskih vremena.“

Osim same vrijednosti sajma, važno je da se sajam održi, te da kod Riječana stvara povezanost s nautikom i nautičkom industrijom. Pred Rijekom su godine ozbiljnih ulaganja u nautiku, pa uz sada već desetke projektantskih ureda, koji uglavnom posluju sa stranim brodogradilištima, Rijeka će dobiti i novu marinu za superjahte „Porto Baroš“ što će Rijeku i riječku pomorsku baštinu, te nautiku staviti u fokus europske nautičke karte. Tim više, Rijeci je potreban Boat Show, što bi u budućnosti moglo oplemeniti riječku industriju, te turističku i nautičku ponudu, kao i brendirati Grad Rijeku, Kvarner i Hrvatsku. Ulaznice za sajam posjetitelji će moći kupiti na samom ulazu, a budući da je sajam na otvorenom, na snazi nisu nikakve posebne epidemiološke mjere, osim općih, uobičajenih.

Piše: Teo Marević
Foto: Rijeka Boat Show

DSC_8379
ČarterNovosti

Podatci koje smo danas dobili iz Ministarstva Mora o plovidbi nautičara i čarteru plovila u Hrvatskoj potvrđuju naša saznanja iz prve ruke da svjedočimo iznimno uspješnoj nautičkoj sezoni. Znatno uspješnijoj nego li su se i najveći optimisti još početkom svibnja mogli nadati. U posljednjem, tridesettrećem tjednu, čarteraši su na svoja plovila ukrcali više od 26000 ljudi, tristotinjak više nego li rekordne 2019 godine. Imamo li na umu da su to učinili po boljim cijenama nego prije dvije godine i u okolnostima u kojima su flotu od 4600 smanjili za petstotinjak plovila taj je rezultat još i bolji. Inače, usporedimo li njihove brojke od početka godine pa sve do 17. kolovoza sa istim razdobljem 2019 godine (283.334 u odnosu na 391.422 gosta) ostvaren je rezultat od skoro 73% u odnosu na pred pandemijski rekord. Vrlo brojna su i dosadašnja uplovljavanja stranih nautičara vlastitim brodicama i jahtama. Ove je godine do 15. kolovoza ostvareno njihovih 44033 prvih prijava dolaska odnosno produženja boravka. To je 84% od 52231 koliko ih je bilo 2019 godine ali i 20,96% više od lanjskih 36402. Vrijedi istaći pri tomu da je najveći rast od čak 50,89% ostvaren kod prvih prijava jahti, dakle najvećih plovila kojima stranci dolaze kod nas što je svakako zanimljiv podatak koji govori o sve većem interesu za plovidbu u Hrvatskoj najpotentnijih nautičara. A kako je buking u čarteru za ostatak sezone odličan a nautičare koji plove svojim brodovima i tek imaju namjeru doploviti kod nas teško išta u tomu može spriječiti mogli bismo očekivati da ukupna plovidba iz sporta i razonode u Hrvatskoj ove godine dosegne i svih 90% one iz 2019 godine. To bi bio zaista izvrstan rezultat, potvrda otpornosti nautičkog sektora na sve izazove pandemije osobito prisjetimo li se ozbiljnih restrikcija kojima smo bili suočeni u doba uskršnjih blagdana kad uobičajeno započinje sezona plovidbe. Znademo li da se sve ove brojke prelijevaju u prihode naših marina, lučkih uprava, restorana i općenito svake vrste otočkog i priobalnog gospodarstva sva je prilika da kad berba završi prionemo promociji i boljoj organizaciji na moru za slijedeću sezonu jer naša konkurencija neće spavati.

DCIM100MEDIADJI_0045.JPG
DCIM100MEDIADJI_0045.JPG
nautika
Novosti

Nautika i klimatske promjene

Međunarodno vijeće nautičkih udruženja ICOMIA objavilo je deklaraciju o klimatskim promjenama kojom pozivaju na hitno djelovanje

Deklaracijom ICOMIA obvezuje svoje članice da podupiru održivu nautičku industriju, te da pripremaju sektor na razumne korake s ciljem ublažavanja prijetnji i rizika povezanih s klimatskim promjenama. Organizacija je prije mjesec dana osnovala novi Odbor za održivost, a danas je objavljena ICOMIA-ina deklaracija o klimatskim promjenama. U 39 točaka navode uznapredovanje klimatskih promjena, te koji nas izazovi čekaju u budućnosti poput podizanja razine mora, ekstremnih oluja, poplave itd. Radi se o problemima koje moraju rješavati svi dionici industrije, kako bi pokušali smanjiti emisiju CO2.

Na internetskim stranicama ICOMIA-e objavljeni su dokumenti dostupni za besplatno preuzimanje, a između ostalog navode kako već sada postoji izbor za bolju praksu i kako je posljednjih desetljeća pod utjecajem tržišta, regulacija i predanošću industrije, omogućeno smanjenje utjecaja na okoliš. To je poželjan smjer, ističu, u protivnom nas očekuju vrlo frekventni događaji ekstremnih vremenskih uvjeta što se smatra jednim od ključnih izazova nautičke industrije. U budućnosti se očekuje da će se uz ekstremne vremenske uvjete, podići razina mora, a povećava se i razlika između plime i oseke. Raste i temperatura morske vode, oluje postaju žešće, valovi veći, a poplave i suše sve češvće.

Najavljena je uska suradnja sa svjetskim udruženjem za vodenu prometnu infrastrukturu, PIANC. Nautika i pomorski promet su pod povećalom na globalnoj razini zbog direktnog doticaja s oceanima. Oni čine 71 posto Zemljine površine, odnosno oko 97 posto vode na Zemlji, o čemu direktno i indirektno ovise životi sviju ljudi i ostalih bića na planeti. Prema podacima iznesenim u globalnom izvješću rizika 2020. godine na Svjetskom ekonomskom forumu, ovim tempom nas do kraja stoljeća očekuje prosječno zagrijavanje za 3 stupnja, odnosno dvostruko više nego što se smatra limitom koji bi mogli podnijeti bez socijalnog i ekonomskog mira, te ozbiljnih posljedica za okoliš.

Usporedno s porastom temperature mora iz perioda od 1970. do 1993. i od 1993. do danas, u drugom periodu se porast udvostručio. Do brzog zagrijavanja dolazi zato što mora apsorbiraju goleme količine CO2, što je ujedno i razlog kiseljenja površine oceana. Zbog klimatskih promjena mijenjaju se uvjeti života u prirodi, zbog čega izumiru životinjske vrste, odnosno remeti se hranidbeni lanac, koji je važan za harmoniju života. Prema IPCC-u, ako ne usporimo klimatske promjene, pretpostavlja se da će do 2100. prosječni porast globalne razine mora biti između 0.61 i 1.1 m, odnosno srednje vrijednosti 0,85 m, dok crnji scenarij pretpostavlja porast između 2 i 2,5 metra.

Navedena predviđanja direktno se odnose na plovidbu, ali i na obalnu infrastrukturu, koja će zbog jačeg djelovanja mora nedvojbeno erodirati. Podizanje razine mora će potopiti velik broj naseljenih područja. Očekuje se da će zbog podizanja razine mora nastati problem s opskrbom pitkom vodom, te će utjecati na svakodnevicu milijuna ljudi. Časopis Nature, nedavno je objavio i studiju koja ukazuje na brže grijanje ušća plimnih rijeka, napominje se u dokumentaciji ICOMIA-ine deklaracije. Dokaze za postojanje klimatskih promjena više ne trebamo tražiti u knjigama i brojkama, one su sve vidljivije golim okom, a u posljednjim desetljećima redovito se iz godine u godinu obaraju različiti rekordi ekstremnih uvjeta.

Piše: Teo Marević
Foto: Arhiva More

Aqua superPower
Novosti

Na pragu tranzicije

Ulaganje u infrastrukturu elektropogona postaje važno pitanje kvalitete ponude u nautičkim središtima.

Prestižna nautička središta ulažu i trude se biti predvodnici tranzicije na „zeleniji“ pogon brodova. Već smo pisali o gradnji prve mreže brzih punionica po uzoru na super-punjače automobilskog brenda Tesla o čemu smo već pisali. U Florø marini na zapadnoj obali Norveške, postavljen je prvi nautički punjač snage 150 kW. Slijedi ih Venecija koja je ovog proljeća instalirala nekoliko brzih punjača za plovila AQUA superPower, a u planu ima postavljanje još 20 stanica do kraja godine. Prije nekoliko dana su u pogon puštena i dva brza punjača AQUA superPower snage 150 kW na rivi u sklopu Yacht Club de Monaco, kluba koji je početkom mjeseca bio domaćin 8. Monaco Energy Boat Challenge.

Tvrtka AQUA superPower do sad je na Azurnoj obali instalirala tri superpunjača, a cilj im je nastaviti širiti mrežu kako bi ovaj oblik energije bio dostupniji za rekreativnu plovidbu. Vlasnici brodica s elektropogonom sada mogu bezbrižno ploviti na potezu St. Tropez-Cannes-Monaco uz postojeću infrastrukturu brzog punjenja. Mreža se nastavlja i u novoj marini Cala del Forte u gradu Ventimiglia,  te nešto južnije od Genove, u luci Portofino gdje su instalirani AQUA-ini punjači snage 75 kW. Kućište punjača napravljeno je od recikliranog aluminija što je još jedan plus za stavku održivosti proizvoda. Korisnici imaju opciju punjenja s izmjeničnom i istosmjernom strujom, a punjačem se upravlja putem mobilne aplikacije.

aqua azurna obala

Kompeticija ubrzava razvoj

Spomenuti 8. Monaco Energy Boat Challenge je petodnevni događaj u sklopu kojeg je održano natjecanje električnih i hibridnih plovila, te su predstavljene novosti iz svijeta brodskog elektro pogona i održane različite panel rasprave i konferencije. U natjecanju je sudjelovalo 35 timova iz 20 zemalja, u tri kategorije. MEBC se održava od 2014. godine i u početku su se timovi sastojali uglavnom od studenata sa sveučilišta, a sada su u programu brojni timovi koje čine studenti, njihovi profesori, znanstvenici velikih istraživačkih institucija, ali i profesionalci komercijalnih tvrtki. Klub je za vrijeme trajanja Monaco Energy Boat Challenge bio poprište brojnih okruglih stolova i konferencija na temu zelene energije u nautici, a uz rivu pred klubom su bili vezani različiti primjerci natjecateljskih brodica.

Kategorije natjecanja su bile Solar Class, Energy Class i Open Sea Class. Solar Class vuče tradiciju iz natjecanja plovila s elektropogonom i solarnim panelima započetim u SAD-u 1994. godine. Ta se ideja nastavila u Nizozemskoj od 2004. godine, a zatim se raširila i na ostatak svijeta. Energy Class se odnosi na timove koji na gotovim dvotrupcima ugrađuju inovacije iz segmenta energije, učinkovitosti itd., dok je Open Sea Class koja se u početku zvala Offshore class, sačinjena od profesionalaca s plovilima koja se već mogu naći na tržištu. Na nautičkom sajmu u Veneciji ove godine, održana je i prva e-regata u kojoj su u različitim disciplinama i kategorijama. I tamo su se u trodnevnom ciklusu održavale panel rasprave na temu ekologije i nužnosti tranzicije na ekološki prihvatljiviji pogon, a program je bio pod okriljem plana Venezia Agenda 2028 da u narednih 18 godina grad postane karbon-neutralan.

Gotovo u svakom broju Mora donosimo novosti iz svijeta brodskog elektropogona, hibridnih sustava, te inovacija iz polja generiranja električne energije. Redovito u svakom broju istražujemo aktualnu problematiku i izazove s kojima se industrija tek čeka susresti. U aktualnom broju Mora tako možete pročitati o tehnologiji elektropogona s vodik gorivim ćelijama, a nešto novosti pripremili smo i za nadolazeći broj koji izlazi početkom kolovoza. Dinamičan rast investicija i još dinamičnija aplikacija inovacija na tržištu postaje atraktivna za investitore, ali i za širi bazen potencijalnih kupaca. S obzirom na to da je čitav svijet u utrci sa štetnim emisijama u atmosferu i sve je više zakonskih i regulatornih ograničenja koji pritišću industrije s velikim emisijama na promjene, možemo reći da se nalazimo na pragu tranzicije, unatoč i dalje snažnoj industriji motora s unutarnjim izgaranjem, koji neće tako brzo nestati.

Jedan od izazova, osim skladištenja energije, jest i infrastruktura unutar marina i luka, bez kojih tranzicija neće biti moguća. U seriji tekstova o elektropogonu o čemu intenzivno pišemo u Moru posljednjih godina, istaknute su brojne primjene gdje elektropogon itekako ima smisla, te one u kojima to za sad nije moguće. Specijalizirani portal za elektropogon plovila Plugboats.com je ove godine organizirao prvo izdanje online nagrade za plovila s elektro i hibridnim pogonom The Gussies, a glasovanje traje do 26. srpnja. Nagrada nosi ime po uzoru na tvorca prvog električnog vozila i izvanbrodskog elektromotora, francuskog inovatora i inženjera elektrotehnike, Gustavea Trouvéa.

Piše: Teo Marević
Foto: AQUA superPower

DSC_8382
Novosti

Čarter dodaje gas

U prvom tjednu srpnja najam plovila dosegao je 82% istog razdoblja predpandemijske 2019 godine

Svatko tko se prošle subote zatekao u nekoj hrvatskoj marini mogao se uvjeriti u gužvu koja vlada na gatovima na kojima svoje jahte vežu čarter kompanije. Potvrdili su nam to i podatci koje smo dobili od Ministarstva mora koji kazuju da je u 27 tjednu ove godine u crew liste čarteraša upisana 21300 osoba. U istom tjednu 2019 godine bilo ih je 26100 što znači da je čarter u tom tjednu ostvario čak 82% svog učinka iz dosada najuspješnije 2019 godine.

Od početka nautičke sezone iz tjedna u tjedan taj je rezultat sve bolji. Tako je u lipnju na čarter plovilima bilo ukrcano 67500 nautičara što je 67% od 100.700 koliko ih je plovilo u lipnju 2019 ali i za 70% više nego li prošle godine u lipnju kad ih se ukrcalo svega 39700. I što je također važno, rezultat se popravlja iz tjedna u tjedan. Tako je u prvom tjednu lipnja ostvareno 60% rezultata iz istog razdoblja 2019, u drugom tjednu 56%, u trećem 74% a u četvrtom čak 79%.

Od početka godine do kraja lipnja u čarteru su plovila ukupno 115747 nautičara a i dalje prevladavaju oni iz Austrije, Njemačke, Češke, Slovenije i Poljske koji zajedno s hrvatskim državljanima broje 84080 osoba.

Uzmemo li u obzira da se u međuvremenu hrvatska čarter flota smanjila ja kojih petstotinjak plovila ovaj je rezultat još značajniji. Čarteraši s kojima smo ovih dana razgovarali jako su zadovoljni sezonom a još više rezervacijama za slijedeće mjesece. Sad sve ovisi o očuvanju dobre epidemiološke situacije. Zato, cijepite se vi koji to do sada

A2021_8290
Novosti

Volvo kupio brend baterija

Švedski brend nastavlja svoju misiju u elektrifikaciji plovila kupnjom vlasničkog udjela norveškog pionira nautičkih baterija ZEM AS.

Nakon velike zajedničke investicije Volvo grupe s njemačkom Daimler grupom, Volvo Penta nastavlja seriju ulaganja u elektropogon. Tvrtka ZEM AS uz proizvodnju baterijskih sklopova za brodove, proizvodi i elektropogonske sklopove. Tvrtka ZEM AS je na tržištu nautičkih baterijskih sistema i kompletnih elektropogona prisutna već 12 godina, s velikim udjelom prodanih elektrosklopova u Norveškoj, zemlji koja visoko prednjači u nautičkom elektropogonu.

Glavni voditelj tehnološkog odjela Volvo Pente, Peter Granqvist, kazao je da je elektropogon u nautici prilično zahtjevan. Od samog okoliša instalacije brodskih sistema, sigurnosnih aspekata, te naravno korištenje elektropogona koje ima svoja ograničenja, a najveći dio problema odnosi se na kapacitete skladištenja energije. Volvo, kao i druge tvrtke u sektoru nastoji pobijediti u utrci za rješenjem tog problema. Kao dodatna komplikacija u razvoju i popularizaciji te vrste pogona, su razlike u regulaciji elektropogona u nautici od onih cestovnih. Gransqvist smatra da će ovom, za njih odličnom akvizicijom, napraviti korak dalje u razvoju elektromobilnosti, a zahvaljujući specijaliziranom području djelovanja ZEM-a i dodatnu konkurentnost na tržištu.

ZEM-ov temeljni tim vuče pozadinu iz elektromobilnosti još iz 1993., a 2009. je osnovana tvrtka kao savjetnička tvrtka za dizajniranje baterija i hibridnih sustava za nautičke i offshore potrebe. Danas kompanija nudi baterijske sklopove za apliciranje u različitim područjima, od trajekata, brodova opskrbljivača za offshore brodove, brzim prijevozničkim i putničkim brodicama za kratke relacije, spasilačke brodove, te one brodove za ribogojilišta. Među prvim poslovima bio je brzi putnički brod Vision of the Fjords, koji je dobio nagradu SMM Ship of the Year 2016, a uslijedio je i tada najbrži katamaran na elektro pogon Ryger Elektra, te prvi potpuno električni spasilački brod Viking Norsafe.

Transakcija nema velikih utjecaja na financije Volvo Grupe

Tvrtke će sada imati obostranu korist, ZEM će putem Volva dobiti globalnu prodajnu i distributersku mrežu, a Volvo specifično iskustvo i znanje tvrtke specijalizirane za to područje. Zajedno će raditi na ubrzavanju razvoja većeg raspona elektropogona u ponudi Volvo Pente. Osnivač ZEM-a, Jan-Olaf Willums, kaže da obje kompanije dijele iste vrijednosti kao što je sigurnost i predanost očuvanju okoliša, te su obje kompanije skandinavski pioniri u tim poljima. Ime i ostavština Volvo Penta otvara im vrata prema tržištu do kojeg sami ne mogu doći, te Willums vjeruje kako je ovo najbolji način za rast tvrtke.

Da u nastojanju za čišćim pogonom nisu samo PR floskule, Volvo je dokazao brojnim inovacijama i ulaganjima u tom smjeru, a u siječnju ove godine iz istog razlog je prekinuta proizvodnja Seven Marine, najsnažnijih izvanbrodskih motora u vlasništvu Volvo Grupe. Zatim, nedavno je i u operativno poslovanje puštena tvrtka u koju su Volvo Grupa i Daimler Grupa zajednički uložile ogromne novce, a sve u svrhu izgradnje infrastrukture i elektropogona, te vodik gorivih ćelija za kamione i druga velika vozila, odnosno plovila.

Predsjednica Volvo Pente, Heléne Mellquist, kazala je da ova akvizicija jedan korak bliže transformaciji nautičkog pogona i za njih stvara nove prilike. Tvrtke će zadržati zasebne operacije i proizvodnja će se nastaviti u oba postojeća brenda. Vodstvo ZEM-a ostaje u rukama Egila Mollestada, dugogodišnjeg predsjednika uprave te tvrtke i iskusnog menadžera. Unatoč tomu što će ZEM i Volvo Penta nastaviti raditi odvojeno, ideja je da s vremenom naprave zajedničke sklopove elektropogona, kazao je Mollestad. Heléne Mellquist smatra da je ključan faktor za širu uporabu elektropogona transformacija s dizelskog na električni, te da se ta transformacija mora dogoditi među dionicima tržišta a to su klijenti, poslovni partneri i stručnjaci istomišljenici u industriji. Ova kupnja nema bitnih utjecaja na ušteđevinu Volvo Grupe niti na financijsku poziciju, objavili su u priopćenju.

A2021_8289

Foto: Volvo Penta

venecija
Novosti

Prvi nautički sajam

Na otvaranju Venice boat showa bit će i slavni jedriličari, a u 9 dana posjetitelji će imati priliku vidjeti drugačiji program nautičkog sajma

Ove subote u Veneciji počinje prvi ovogodišnji nautički sajam. Nakon što je prošle godine zbog pandemije otkazano drugo izdanje Venice Boat Showa, a ove godine se vratio trijumfalno. U 9 dana, na Venice Boat Showu naglasak će biti na održivosti nautike, ekologiji i umjetnosti.

Na otvaranju će specijalni gosti biti Max Sirena i Gilberto Nobili iz talijanskog America’s Cup tima Luna Rossa Prada Pirelli. Pobjednici Prada Cupa, u Veneciji će pokazati pehar, te sudjelovati u okruglom stolu o recentnim i povijesnim talijanskim sudjelovanjima u America’s Cupu. U razgovoru će im se pridružiti i veteran talijanskog AC tima, Moor of Venice, Tommaso Chieffi.

Venecija je jedan od gradova s velikim referencama na Prada Grupu, gdje se nalaze i sjedišta Pradine zaklade za umjetnost. Gradonačelnik Luigi Brugnaro je uoči otvorenja sajma istaknuo kako Venecija ove godine slavi 1600 godina i želi vratiti epitet “kraljice mora,” te da to planiraju postići stvaranjem nove veze s morem.

Grad na vodi, neslužbeni je grad-simbol globalnog zatopljenja, koja bi se zbog podizanja razine mora, mogla naći u velikom problemu. Iz tog razloga, domaćini i organizatori sajma su dobro prihvatili inicijativu za transformaciju Venecije u smjeru održivosti do 2028. godine. Sajam je stoga pripremio posebno “e-selo” gdje će biti raspoređeni proizvođači električnog pogona, elektromotora, baterija, solarnih panela, vodo i vjetro generatora, kao i ostalih dijelova električnih sklopova.

E-regata i održivi brodovi

Uz sajam na doku Arsenal, znakovitom mjestu za Veneciju i njenu povijesnu baštinu, dio kanala u gradu bit će rezervirano za regatu električnih plovila svih vrsta. Uz to, drugu godinu za redom objavljen je i natječaj za projekte ili dizajn brodova na koje se mogu javiti profesionalci, studenti ili amateri, kao pojedinci ili grupe. Dok je lani bio zadatak napraviti bilo kakav brod od bilo kojeg materijala, ove je godine ta ideja usmjerena prema održivosti, te mora ispunjavati kriterij maksimalne duljine do 24 metra, te biti namijenjena za prijevoz robe ili putnika u unutarnjim vodama.

Projekt je pod sponzorstvom Fondazione Musei Civici di Venezia, Grada Venecije i Vela spa, a prijavljene radove za izložbu bira stručni tim koje postavio gradonačelnik Venecije. Radovi će biti izloženi tijekom trajanja sajma od 29. svibnja, do 6. lipnja 2021., uz moguće produljenje u lipnju. Ovogodišnje, drugo izdanje Venice Boat Show raspolaže s 50 tisuća kvadratnih metara izložbenog bazena, 30 tisuća kvadratnih metara vanjskog izložbenog prostora, te još 10 tisuća kvadrata zatvorenih paviljona.

2020-09-16 09.02.26
Novosti

Eppur si muove!

Nautička sezona polako ali sigurno hvata korak, sad će sve ovisiti o kontroli pandemije

Raspoloženje i predviđanja o uspjehu nautičke sezone proteklih smo mjeseci mijenjali kao košulje. Od euforičnih najava da će biti najbolja do sada jer odmor na brodu je najsigurnija stvar na svijetu koje su se naši gosti, zatvoreni mjesecima u kuće, silno zaželjeli do katastrofičnih prognoza u času kad su se drugi i treći val pandemije razbuktali Europom a Hrvatska zasjela među vodeće europske zemlje po incidenciji gdje uostalom već danima suvereno zauzima prvo mjesto. Odgovor na to pitanje tek djelomično možemo saznavati prateći iz tjedna u tjedan podatke o isplovljavanju gostiju na čarter plovilima jer to je jedini podatak koji se, uz uplovljavanja stranih brodica i jahti, može saznati u realnom vremenu. Svi ostali su post festum.

Već smo objavili (9. travnja) da je početak sezone koji obično obilježava blagdan Uskrsa bio prilično skroman i da je u čarteru isplovila otprilike trećina gostiju u usporedbi s posljednjom „normalnom“ 2019 godinom. Ipak, i s takvim rezultatom u doba dok je većina zemalja iz kojih nam dolazi najveći broj nautičara bila zatvorena i muku mučila s obuzdavanjem zaraze koronavirusom, mogli smo biti zadovoljni, poglavito uzevši u obzir vrlom lošu domaću epidemiološku situaciju.

Zbirni podaci iz crew lista čarter kompanija za 15, 16 i 17 tjedan ove godine pokazuju da je broj nautičara iz tjedna u trajno rastao te da ih je u 15 tjednu isplovilo 1580, u 16 tjednu 1770 a u 17 tjednu 2870. To je i dalje na razini jedne trećine u usporedbi s istim tjednima 2019 godine pa čak i manje usporedimo li podatke za 17 tjedan. No, prije dvije godine u tom tjednu su padali uskršnji praznici pa je oportunije podatke za prošli tjedan usporediti s prosjekom za travanj 2019 godine ne uvrstivši u njega uskršnji tjedan. Takva računica pokazala bi da je trenutna razina iznajmljivanja u čarteru negdje na 52 ili 53% u usporedbi s 2019 godinom. A to je ipak bolja slika. Naravno, ne još i dovoljna jer za pravu ocjenu trebalo bi znati i po kojoj prosječnoj cijeni su brodovi iznajmljivani…

Zanimljiv će biti i podatak što se događa u ovom času, jer to je tjedan u kojem tradicionalno Slovenci stižu u većem broju a i vrijeme se konačno počelo ozbiljnije popravljati i sličiti na proljetno. Kako se istodobno popravlja epidemiološka situacija u Europi i raste procijepljenost a nešto se konačno počelo kretati na bolje i u Hrvatskoj ovaj i sljedeća dva, tri tjedna dat će nam odgovor kako bismo mogli zaključiti predsezonu na moru.

No, to je tek uvod jer u predsezoni se realizira tek desetak posto plovidbenih dana pa će konačan rezultat ovisiti ponajviše o tri ljetna mjeseca i početku jeseni. Ne zabrljamo li s procijepljenošću i s mjerama, za što i ovih dana vidimo da nažalost nema nikakve garancije, mogli bismo početkom ljeta startati u punu nautičku sezonu na razini ili blizu one iz najboljih godina.

 

Novosti

Europa hoće ići na more

Europska turistička komisija objavila je istraživanje o predstojećoj sezoni i Hrvatska ne stoji sjajno

Posljednjih dana održavaju se International Breakfast Meeting 2021 – tematski radni (virtualni) doručci u organizaciji Boot Düsseldorf, na kojima sudjeluju razni predstavnici iz nautičke industrije i povezanih industrija. Održana je online konferencija na temu Uvjerljive prilike turizma i rekreacije za nautičku industriju,  gdje su predstavljeni rezultati EBI-evog istraživanja o nautičkom turizmu tijekom pandemije Covid-19, a Lyublena Dimova iz Europske turističke komisije predstavila rezultate šireg istraživanja “Trendovi putovanja i turizma u ‘post-korona svijetu.'”

Raspravu je moderirao glavni tajnik European Boating Industry, Philip Easthill, a sudjelovali su  projektni direktor Boot Düsseldorfa, Petros Michelidakis, europski povjerenik za Okoliš, oceane i ribolov, Virginijus Sinkevičius. Povjerenik je prvi puta sudjelovao na Bootovom IBM sastanku i pritom je kazao da će rekreativna plovidba imati ključnu ulogu u ponovnoj izgradnji turističke ekonomije, referirajući se na Europski zeleni dogovor i nadolazeću Strategiju održive plave ekonomije, kao ključnih političkih odluka kojima će se osigurati zaštita i čistoća morskih područja.

U prijevodu to znači da će se nautička industrija u budućnosti morati prilagoditi sve strožim standardima, te će brodovi nedvojbeno u budućnosti prolaziti kroz sličan proces kao i automobili, a sve veći naglasak će se stavljati na čisti pogon i proizvodnju, te cirkularnu ekonomiju (što je bila tema drugog IBM-a). Srećom, posljednjih godina u tom polju su ostvareni brojni napredci, a inovacije ka čišćoj plovidbi se ostvaruju gotovo svakodnevno.

Osim spomenuta dva predstavnika, u raspravi su sudjelovali i njemački član EU parlamenta, Ismail Ertug, koji je kazao da se puno napora ulaže u to da se usklade regulative, administracija i porezi. Zatim su pred EU izazovi koje je donijela pandemija, te je istaknuo kako je upravo sada prilika da se napravi zajednička turistička politika. Pojasnio je kako sve države EU imaju različite ideje i zakone, što komplicira razvoj te industrije unutar Unije.

Prema rezultatima Europske turističke komisije, Hrvatska nije visoko na listi najpoželjnijih europskih destinacija. Tome u prilog sigurno ne ide upravljanje krizom Covid-19, jer smo u ovom trenutku najgori u EU po broju aktivnih slučajeva na milijun stanovnika, a posljednjih tjedana situacija se ne mijenja.

Njihovo je istraživanje na uzorku od 3246 ispitanika je pokazalo da njih 29 posto neće putovati prije kraja svibnja ili početka lipnja. Većina, njih 49 posto planira putovanje u srpnju i kolovozu. Glede vrste godišnjeg odmora, njih 31,3 posto planira provesti na plaži ili uz more, a 13,2 posto njih planira ploviti. Gotovo jednak postotak je onih koji planiraju provesti godišnji odmor obilazeći muzeje, te istraživati kulturu i povijest.

Ispitivanje je provedeno na razinni Europske unije i relevantno je za naše tržište, no na pitanje gdje će najvjerojatnije otići na sljedeće putovanje, na prvom mjestu je Italija, a zatim Velika Britanija, pa Francuska, Švicarska i Njemačka, što ipak govori da Hrvatska iz nekog razloga nije na popisu.

Pri odabiru željene destinacije za plovidbu, prva na popisu je Španjolska s 10,4 posto, slijedi Italija s 9 posto, pa Francuska sa 7 posto, zatim Grčka sa 6,2 posto, Njemačka s 5,2 posto, Portugal s 4,7 posto, Velika Britanija 4,2 posto, a pri dnu je i Hrvatska gdje bi prema ovom ispitivanju otišlo 4 posto ispitanika, pa u Tursku njih 3,5 posto, te u Nizozemsku, njih 2,9 posto. Ostale zemlje u Europi su na listi manje od 2 posto ispitanika.

Glavnim faktorima za putovanja, prema istraživanju ETK Europljani smatraju odnos prema krizi Covid-19 i fleksibilnosti u otkazivanju. 10,4 posto ispitanika smatra da je najvažniji faktor koliko je destinacija efikasna u upravljanju Covid-19. Drugi najvažniji faktor je fleksibilnost otkazivanja, smatra 10,3 posto ispitanika. Deset posto njih je testiranje prije putovanja stavilo na treće mjesto važnosti, zatim faktor potpunog otvaranja granica što smatra 8,7 posto ispitanika, pa zdravstveni i sigurnosni protokoli destinacije što smatra najvažnijim njih 8,5 posto, te zdravstveni i sigurnosni protokoli tijekom letova i transporta što je istaknulo njih 7,3 posto.

Porazan je podatak koje navode u istraživanju da se Hrvatska uopće ne nalazi na grafikonu europskih zemalja koje bi do kraja 2021. godine mogle procijepiti 30 posto stanovništva, dok bi neke članice EU ovim tempom mogle dogurati do 70  posto do kraja godine.

Sve su to faktori, što Hrvatska objektivno gledajući provodi očajno loše, pa se možemo samo nadati da će toplije vrijeme, provođenje više vremena na otvorenom i ubrzani trend cijepljenja, maknuti “crveni Covid-19 marker” i maknuti Hrvatsku s karte nepoželjnih turističkih destinacija. Također bi bilo krajnje vrijeme da se zapitamo što je s Ministarstvom turizma, te koji je plan za nautiku, koja uz kamping turizam jedini oblik turizma koji je odolio prošlogodišnjoj neizvjesnosti i donekle uspješno završio godinu. Trend prodaje polovnih i novih plovila raste, a odnos prema nautici se tradicionalno ne mijenja.

Piše: Teo Marević
Ilustracija: European tourism commission

IMG_3116
Novosti

Skroman početak sezone

Zaplovili su prvi nautičari u znatno manjem broju nego što smo to prije koji mjesec očekivali

Još od kad su u opticaj krenula prva cjepiva započele su kalkulacije o uspjehu ovogodišnje nautičke sezone. Bit će bolja od svih dosadašnjih jer ljudi su se zaželjeli plovidbe a čarteraši neće imati dovoljno brodova za ukrcati sve koji bi htjeli na njih, tvrdili su optimisti, pokazujući na rastući buking i prodaju jahti.

Pesimisti su pak – ukazujući na treći val pandemije, zastoj u bukingu posljednjih tjedana i zatvaranje brojnih europskih država – najavljivali da ćemo posve ostati bez predsezone a dalje kako bude. A ni to neće biti sjajno. Zato smo svi s nestrpljenjem očekivali uskršnje praznike koji bi trebali biti prvi nagovještaj što će se u zbilji događati na Jadranu.

Ono što se zbivalo posljednjih tjedana nije išlo u prilog optimistima. Lijepi broj onih koji su namjeravali provesti uskršnji tjedan ili barem četiri ili pet dana praznika na iznajmljenom brodu otkazao je rezervacije ili ih je prebacio za jesenske termine. Otkazani su i neki team buildinzi a bilo je i veliko pitanje koliko će nautičara, inozemnih vlasnika plovila uopće doći do marina na svoja plovila suočeni s karantenom ili višestrukim testiranjima pri povratku doma. A niti prevrtljivo vrijeme nije bilo obećavajuće.

Sad kad su blagdani iza nas možemo reći da niti optimisti a niti pesimisti nisu bili posve u pravu. Marine su živnule, osobito one sjevernojadranske u koje su počeli stizati vlasnici plovila, više da ih malo srede i provjetre nego li da njima isplove. A krenuo je i čarter. Skromno doduše ali prema podacima koje smo dobili iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture na crew listama iznajmljenih brodica ili jahti u 13 ovogodišnjem tjednu, dakle onom neposredno pred Uskrs, našlo se 200 domaćih i 780 stranih nautičara dok se u 14 tjednu, dakle Uskrsnom, našlo 430 domaćih i 1180 stranih nautičara.

Ukupno je dakle u ta dva tjedna čarter brodovima plovilo 630 domaćih i 1960 stranih nautičara. Sve skupa njih 2590. Podatak o broju brodova koji su isplovili nismo dobili ali pretpostavimo li da je na svakom od njih bilo prosječno po 6 osoba ispada da je u ta dva tjedna isplovilo negdje oko 430 iznajmljenih brodova. To je nešto manje od 10% naše ukupne flote i svakako je barem tri puta manje nego što bi ih u normalnim okolnostima bilo unajmljeno.

Ali uzmemo li sve okolnosti u obzir i ovaj rezultat može obećavati. To su nam potvrdili i razgovori koje smo obavili sa šefovima nekoliko naših najvećih čarter kompanija koje su uglavnom iznajmile između pet i dvadeset jedrilica a drže da će se te brojke brzo početi povećavati dođe li do bilo kakvog značajnijeg stavljanja pandemije pod kontrolu. Svejedno, prizori poput ovih s viške rive uz koju niti u jednom času tijekom uskršnjih blagdana nije bilo vezano više od pet jahti, očito će još neko vrijeme biti naša svakodnevica.

IMG_3113

sailboats-3819699_1920
Novosti

Proizvođači ne prate potražnju

Zbog pandemije SAD doživljava nagli porast potražnje za outdoor segmentom, uključujući i nautiku

Američki nautički mediji sve glasnije pišu o tome kako brodograditeljima u SAD-u ponestaje materijala svih vrsta, a dobavljači opreme ne stignu pratiti potražnju. Povećana potražnja za nautičkom opremom i plovilima uzrokovana je promjenom načina provođenja slobodnog vremena tijekom pandemije.

Prema anketi koju je proveo Trade Only Today, 55 posto dobavljača predviđa da će imati rast između 3 do 5 posto u 2021. godini, dok njih 33 posto smatra da će imati blagi pad. Anketni ispitanici, prenosi TOT, govore o problemu nemogućnosti popunjavanja skladišta u odgovoru na potražnju. Nedostaje im elektronike, nekih tipova motora i sirovina za popravke, a pojavljuje se i još jedan problem.

Proizvođači su zbog strmog rasta podigli cijene proizvoda, pa trgovci upozoravaju da će iduće godine potražnja usporiti, a cijene će ostati iste, jer se nikada nije dogodilo da cijene padaju sukladno potražnji, kao što je to slučaj kada potražnja raste. Wall Street Journal u veljači piše o tome kako je pandemija donijela da umjesto automobila, Amerikanci kupuju stvari koje su im potrebne za kuću i izolaciju, pa su zbog velike potražnje skočile cijene ili je teško za pronaći madrace, web kamere, kuhinjske miksere i slične proizvode.

Outdoor oprema za rekreaciju i sport također je u uzletu. Oprema za plovidbu i vodene sportove, brodice i usluge popravaka trenutačno doživljavaju boom na američkom tržištu. Prema podacima američkog udruženja proizvođača u nautici, NMMA, narudžbe novih plovila porasle su najviše u posljednjih 13 godina, odnosno 12 posto više nego 2019. godine.

Predsjednik NMMA, Frank Hugelmeyer nedavno je izjavio da se prvi put u razdoblju većem od desetljeća bilježi porast broja novih vlasnika plovila, uglavnom manjih do 26 stopa duljine. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se rezultati prošle godine ne mogu promatrati kao obična godina.

Opetovano se ističe kako ekonomija u SAD-u nije rasla, već je potražnja za brodovima i drugim outdoor proizvodima, odraz nemogućnosti putovanja u Europu ili neke druge destinacije. Ljudi su svoj fond za godišnje odmore prenamijenili u ulaganje u vlastita plovila, kamp kućice i slično.

Piše: Teo Marević
Foto: Pixabay / Paul  Brennan

oceanis 7
Novosti

Beneteau ide na turneju

Francuski brodograditeljski div najavio ljetnu europsku turneju brodicama u dvije ture

U nedostatku sajmova, brodograditelji se odlučuju za alternativne načine promocije na privatnim događajima. Jedan od lidera francuske i svjetske brodogradnje, Beneteau, organizira dvije simultane promotivne turneje sa svojom flotom novih plovila. Sjeverna tura plovila prolazi Baltičkim morem, Sjevernim morem i kroz La Manche Engleskim kanalom, a južna tura ide Mediteranskim morem i Atlantskom obalom.

Tijekom turneje, bit će moguće razgledavati brodice, te uz prethodnu najavu dogovoriti probnu plovidbu na moru. Privremene vezove naći će u ključnim nautičarskim destinacijama, uz pomoć prodajnih mreža grupe, te tako klijentima omogućiti upoznavanje s novim modelima uživo. Na turneji će se naći vodeći modeli jedrilica i motornjaka Beneteauovog portfelja.

Cijeli događaj trajat će više od dva i pol mjeseca, od 1. travnja do 20. lipnja, a zainteresirani za isprobavanje brodica, morat će poštivati stroge Covid-19 mjere, te prethodno najaviti svoj dolazak. Podsjećamo da je grupa Beneteau, krajem veljače objavila da su rezultati u prošloj godini bili bolji nego što je prognozirano pojavom koronavirusa, što pripisuju trendu okretanja nautici kao sigurnom obliku provođenja slobodnog vremena.

ICE konfer
Novosti

Digitalni sajam za čarteraše

Prednost B2B vrste sajma je što se poslovi mogu dogovarati i virtualno

Yachtmaster Grupa organizira još jedno virtualno izdanje International Charter Expo, koje će se održati od 27. do 29. travnja. Virtualni model održavanja sajma je u okolnostima pandemije koronavirusa jedini oblik sajmovanja bez mjera i ograničenja, a prvi virtualni ICE održao se u studenom 2020., s pozitivnim reakcijama i dobrim odazivom.

Prvi B2B charter sajam godinama se održavao u Hrvatskoj, te je postepeno rastao, da bi 2019. godine preselio adresu iz Zagreba u Beč. Ove godine, planove im je poremetila pandemija, ali je organizator ponudio virtualnu verziju B2B sajma, koji uz 3D animaciju prostora sajmišta i virtualnih soba za sastanke, olakšava doživljaj sajma.

Lani su zbog pandemije otkazani gotovo svi nautički sajmovi u svijetu. Iako su postojale opravdane nade da će 2021. Nijemci održati poznati Boot u Düsseldorfu, taj, kao niti brojni drugi sajmovi se neće održati. Istovremeno su digitalne inačice preuzele glavnu riječ, što za prezentaciju novih plovila i nije neka sreća, dok za dogovaranje poslova i nije tako loša zamjena. Međutim, sastanci se između charter tvrtki, agenata, agencija i drugih dionika, čitavo vrijeme održavaju na manje više isti način, putem Zooma ili neke druge aplikacije.

Ipak, ističemo da situacija u nautičkoj industriji nije ni blizu dramatična kako ju najavljuje ICE u naslovu objave za medije “sajam za spas nautičke industrije”. Štoviše, nautička industrija je jedna od rijetkih koja stoji vrlo stabilno i čvrsto, a svjetski je trend porast prodaje u svim segmentima te industrije.

Zbog pandemije su najveću štetu pretrpjeli izletnički brodovi, kruzeri i charter industrija koja je imala izvrstan booking, a rezultat bi bio još bolji da im sezonu nije naglo prekinulo ishitreno i neselektivno zatvaranje krajem kolovoza. Od predstojeće sezone, prema postojećim modelima, očekuje su rezultat koji će biti u najgorem scenariju ponovljeni prošlogodišnji, dok bi u realnijoj prognozi nautički charter ipak trebao ostvariti 15-ak do 20 posto veće prihode nego lani.

ICE DESKTOP ICE MMK ICE Sail Croatia