Novosti

Britansko gospodarstvo i nautika

Britanci su među zadnjima reagirali mjere socijalne distance, ali su među prvima reagirali na gospodarstvo. Vrijeme će pokazati tko je bio u pravu.

Danas je stigla vijest da je britanski premijer Boris Johnson zaražen korona virusom. To je značajno zato što su Britanci među zadnjima u svijetu reagirali na uvođenje mjera socijalne zaštite, ali su među prvima reagirali na mjere za spas gospodarstva. Još prošlog tjedna njihova je vlada za spas svog gospodarstva stavila na raspolaganje 330 milijardi funti. Hoće li efekt krda upaliti, pokazat će vrijeme, no britansko gospodarstvo se neće tako lako slomiti.

Udruženje British marine je zajedno s Upravom za kanale i rijeke, te Obalnom stražom uputilo poruku britanskoj vladi. Pozdravili su već donesene mjere za spas ekonomije. Podsjetimo britanska vlada je prošli tjedan za spas svog gospodarstva namijenila 330 milijardi funti. Tu nisu uračunate mjere koje se tiču socijalno ugroženih, i rezova u davanjima. U poruci British Marinea vladi predlažu mjere kako bi sačuvali industriju. Prva mjera je zaštita obalnog pojasa i jače lobiranje koje su evocirali i kada se dogodio Brexit, a to je da se ribarima iz EU uvedu kvote i dozvole za ribarenje u kanalu.

Zatim traže da od 1. travnja sve troškove dozvola, registracija plovila i vezova snosi država u trajanju od godine dana. Iz britanskog nautičkog udruženja poručuju svojim članovima da će i dalje nastaviti lobirati za njih i učiniti sve u njihovoj moći da zaštiti industriju, te pozivaju sve članove da im se obrate ako imaju neko pitanje. To je primjer kako se promptno reagira na stanje, kako bi spriječili kolaps gospodarstva. S druge strane, američki NMMA je samo izvijestio kako je zajedno s National Association of Manufactures, Gospodarskom komorom SAD-a, Outdoor Recreation Roundtable i drugima (koje nisu naveli) uputio apel za pomoć industriji. Iako imamo jednu od najvećih čarteraških flota u svijetu, i veliku bazu marina, u Hrvatskoj još ne postoji stav udruženja iz nautičke industrije prema vladi.

93BEC332-2454-4084-B059-4C07F32AA665
Novosti


Preporuke za nautičare

Hrvatska gospodarska komora izdala je priopćenje s preporukom za postupanje nautičara i luka nautičkog turizma vezano uz epidemiju COVID-19.

U priopćenju stoji da su luke nautičkog turizma otvorene za promet, osim ako nemaju rješenje ili odluku o obustavi rada koju izdaje Stožer Civilne zaštite RH. Nautičari koji plovilom dolaze u RH, obavljaju granične formalnosti na pomorskim graničnim prijelazima. Naravno, uz opće preporuke koje važe i za sva druga javna mjesta, a to je da se izbjegava direktni kontakt i briga o higijeni.

Za osobe koje dolaze iz posebno rizičnih područja, što su u ovom trenutku Kineska provincija Hubei, uključujući grad Wuhan koji se smatra epicentrom koronavirusa, Italija, Okrug Heinsberg u njemačkoj saveznoj državi North Rhine-Westphalia, Južnokorejski grad Daegu i provincija Cheongdo, te Iran, vrijedi dodatna mjera zaštite. Za strane osobe koje dolaze iz tih krajeva treba uputiti u karantenu, dok hrvatski državljani trebaju ići u samoizolaciju.

Strani državljani u posebno rizičnoj skupini odlaze u organiziranu karantenu, o svom trošku. Rješenje o obaveznoj karanteni donosi granični sanitarni inspektor uz obaveznu pratnju prometne policije. U slučaju da te osobe odbiju otići u karantenu, moraju napustiti Republiku Hrvatsku morskim putem. Osobe koje na plovilu dolaze u Republiku Hrvatsku iz drugih rizičnih područja, također se moraju uputiti u samoizolaciju. Ta se područja definiraju prema posljednjem izdanom priopćenju Državnog stožera Civilne zaštite RH.

Dakle za hrvatske državljane koji dolaze u Republiku Hrvatsku morskim putem moraju ići u obaveznu kućnu karantenu, odnosno samoizolaciju, do koje moraju stići najkraćim mogućim putem. Za strane državljane vrijedi isto pravilo, ali osim toga, pri ulasku u Hrvatsku moraju imati dokaz o osiguranom smještaju u RH, do kojeg također moraju stići najkraćim mogućim putem. Ako nemaju spomenuti dokaz, moraju napustiti RH morskim putem.

U slučaju da ispunjavaju sve navedene uvjete i da se stranim državljanima koji su došli u Hrvatsku morskim putem odredi odlazak u samoizolaciju, iz luke graničnog prijelaza se upućuju do luke nautičkog turizma u kojoj su osigurali vez. Pritom valja napomenuti da samoizolacija na plovilu nije moguća, već se za to mora osigurati smještaj na kopnu. Slično je i s osobama za koje se odredi karantena, osim što u tom slučaju moraju plovilom iz luke graničnog prijelaza otići u luku nautičkog turizma koja se nalazi najbliže lokaciji županijskog središta karantene. Također, podrazumijeva se da i u tom slučaju moraju osigurati vez u luci nautičkog turizma.

Nakon što upućene osobe privežu plovilo u luci nautičkog turizma, o tome moraju telefonski obavijestiti službu čije kontakte dobiju na graničnom prijelazu. Koncesionar luke nautičkog turizma dužan je prilikom dolaska plovila provjeriti s osobama na plovilu imaju li rješenje o samoizolaciji odnosno o karanteni, te o dolasku plovila obavijestiti postaju granične policije koja je obavila graničnu kontrolu.

Osobe upućene u samoizolaciju odnosno u karantenu moraju si same osigurati prijevoz, isključivo uz pratnju Civilne zaštite koja upravlja karantenom. Zbrinjavanje plovila uključuje osiguranje veza i dezinfekciju plovila. Ako je plovilo čarteraško, za dezinfekciju je zadužena čarteraška tvrtka odnosno posjednik plovila. Provedbu postupka dezinfekcije nadzire koncesionar luke nautičkog turizma.
Uz navedene preporuke i mjere, iz HGK pozivaju sve dionike procesa, da sve aktualnosti vezane uz poslovanje i koronavirus pratite na sljedećim poveznicama:

https://www.hgk.hr/korona

https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/koronavirus-najnoviji-podatci

https://www.koronavirus.hr/

Grčka
Novosti

Grčka smanjuje papirologiju

U grčkoj se provodi reforma birokracije za nautičare i čarteraše, a istovremeno kazne za prekršitelje odredbi rastu dvostruko ili trostruko u nekim slučajevima.

Grčka je najavila pojednostavljenu papirologiju za nautičare, a pojednostavljenje bi trebalo nastupiti u travnju. Dok s jedne strane olakšava plovidbu i komercijalno poslovanje, kažnjavanje prekršitelja će se višestruko postrožiti. Ova reforma odnosi se na plovila za rekreativnu upotrebu koja plove pod zastavama članica Europske unije. Plovilima s EU zastavom bit će omogućena slobodna plovidba s manje birokracije, a formalnosti će se obavljati putem online platformi. Više neće biti potreban certifikat za privatna plovila, DEKPA. Primjenjivat će se jedino pravila šengenskog sporazuma, uključujući crew listu i prijavu putnika.

Što se tiče komercijalnih plovila, s važećom licencom – lista putnika i čarteraški sporazum će se potpisivati elektroničkim putem i razlikovat će se kod onih koji imaju unaprijed dogovoren itinerar od onih koji nemaju. Također, na snagu će stupiti nove kazne za ilegalne čarteraše. Plovila koja u grčkim vodama budu podvrnuta ilegalnom čarteru morat će platiti kaznu do 200 tisuća eura. Sve druge kazne uključujući one za oglašavanje, ukrcavanje i iskrcavanje bez grčke čarteraške dozvole, bit će poduplane ili čak tri puta veće u nekim slučajevima.

More 25
Novosti

Drugog dana sajma Nautika na Zagrebačkom velesajmu, obilježili smo dvadeset i pet godina Mora uz drage suradnike, prijatelje i poslovne partnere.

Sajam ide dalje, a drugog dana Nautike na Zagrebačkom velesajmu, atmosfera je bila slavljenička, barem na štandu Mora, gdje su prijatelji magazina uveličali događaj proslave 25 godina postojanja i izlaska slavljeničkog broja. Događaju su prisustvovali brojni akteri priča i razgovora, partnera i poslovnih suradnika zahvaljujući kojima More živi sve ove godine.

Iako prva dva dana sajma u prolazima između plovila i štandova s opremom nije bilo previše gužve, na štandu Mora u paviljonu broj 10 prometno je od jutra, a brojni vjerni čitatelji rado dijele svoje dojmove o našim publikacijama i komplimente što se tiče redizajna magazina. Jedan nam je čitatelj, priznajemo, imao primjedbu da je ovog mjeseca čekao nekoliko dana više da More stigne na police kioska, no kada je vidio o kakvom je izdanju riječ, bilo mu je drago.

Tijekom sajma Nautika, na štandu možete kupiti More i druge naše publikacije po sniženoj cijeni, a svakako preporučujemo da obiđete sajam koji je ove godine po broju izlagača i ukupne površine, najveći unazad 10 godina. Sajam je otvoren do nedjelje 23. veljače, a najviše posjetitelja tek se očekuje tijekom vikenda.

 

MaxiJena
Brodovi i ljudiMORE

Poznati slovenski dizajner Andrej Justin opisuje kako se mijenjao nautički dizajn u posljednjih 25 godina

Napisao: Andrej Justin
Foto: Arhiva Autora

Kad sam započinjao svoj put kao nautički dizajner, još nije bilo programa za crtanje. Na fakultetu smo sve crtali rukom, a izračune smo također radili na klasičan način. Godine 1990. kupio sam prvi program za projektiranje trupova i optimizaciju performansi, a prvi čamac dizajnirao sam za Elan – motorni čamac Elan 23 Power. S programom sam već napravio linije, ali tu je priči bio kraj. Dobio sam 2D poprečne presjeke, vodene linije i uzdužne presjeke, a zatim sam ih ispisao komad po komad na A4 iglični pisač, složio ih po stolu i precrtao na paus papir. Tako sam nacrtao linije. Za model za izradu kalupa već sam mogao upotrijebiti crtež rebara iz programa. Sve ostalo radio sam na papiru i u 2D-u.

Najveći izazov u tim danima bio je fairing linija trupa. Trupovi plovila složenih su geometrijskih oblika, osobito na jedrilicama. Motorni čamci nešto su jednostavniji, pa je vrlo zahtjevno nacrtati isti objekt u sva tri pogleda. Na ovaj način smanjuješ pogrešku tako da iz presjeka prenosiš udaljenosti u vodene linije i zatim te vodene linije korigiraš, što je prilično dugotrajan i složen posao jer zahtijeva usklađivanje svih točaka u prostoru kako bi se dobile glatke linije. Nakon toga slijedi ponovni izračun istisnine i težišta istisnine, što je tada zahtijevalo mnogo vremena. Bilo je potrebno nekoliko dana kako bi jedan trup bio približno upotrebljiv. S računalom danas testiram 10 trupova u jednom danu i odmah otkrijem koji je brži. Danas si kao dizajner s računalom i programima mnogo slobodniji. Optimizacija prolazi kroz cijeli proces dizajna i možeš utjecati na sve  njegove faze. U posljednjoj fazi također možeš relativno lako zamijeniti cijeli trup. Prije 30 godina morao si iz koncepta odrediti približne dimenzije trupa (težina, dužina, širina…), a ako si ga morao promijeniti, to je značilo mnogo dodatnog posla.  Najprije si morao sve precrtavati, što je u usporedbi s današnjim načinom rada u 3D-u nenormalno mnogo vremena. U 3D-u mijenjaš tijela, a nekada smo mijenjali crte. Međufaza je bila 2D CAD kada si trup radio u programu u 2D-u i pazio samo na to da sve dizajnirano odgovara dimenzijama trupa. To je već značilo znatno manje vremena i napora pri dizajniranju. Na taj način dizajnirao sam 1992. godine jedrilicu Val 302.

FastWave 40 – Viharnik iz 1998. godine, usput rečeno, još osvaja regate, a bio je izrađen od epoksija i PVC pjene, nije još bilo karbona, samo kevlar na izloženim dijelovima i staklo. Jarbol karbonski, vodeni balasti, duboka kobilica. Oko 2000. godine cijela barka projektirala se već u 3D-u. Moja prva barka u cijelosti projektirana u 3D-u bila je Maxi Jena 2002. godine, ali još bez VPP programa (Velocity Prediction Program). Njega sam kupio 2004. godine. Ranije, s jedne su strane bili preskupi, a s druge strane još mnogo manje pouzdani. Maxi Jena je još u velikoj mjeri izrađena korištenjem zdravog razuma. Naravno, crtao sam nagnute vodene linije gledajući kako se volumeni prenose prilikom naginjanja naprijed-natrag. (…) Više pročitajte u 252. broju Mora.

Elan22FL-1

kroppp
Novosti

U protekloj godini dogodile su se brojne promjene u svijetu mora, nautike i života na moru. Donosimo kratki pregled godine uz More, koje u veljači puni 25 godina kontinuiranog izlaženja.

Ova godina ostat će zapamćena po mnogim uzbudljivim događajima i novostima iz svijeta nautike, a foilovi i jedrilice timova America’s Cupa definitivno su najatraktivnija senzacija za sve ljubitelje brodogradnje i jedrenja. Hrvatski jedriličari nastavljaju ostvarivati odlične rezultate na natjecanjima, a u sljedećoj godini, između ostalog, očekuju nas i uzbudljivi nastupi na Olimpijskim igrama koje će se održati u Tokiju krajem srpnja i početkom kolovoza.

Što se tiče nautike, ova godina nastavila se kretati po inerciji kao i dosadašnjih, uz ulaganje privatnog sektora i nerazumijevanje birokratskog aparata, zbog čega bi nautički turizam mogao patiti iduće sezone. Ipak, u protekloj godini ostvarena su brojna ulaganja u pomorsku infrastrukturu luka i lučica financirana iz europskih fondova, osobito na sjevernom dijelu Jadrana, čime je ostvaren temelj za bolju komunikaciju otoka s kopnom, a što će neizbježno podići kvalitetu života otočana.

Trendovi i novosti

U praksi su se pojavili i neki novi problemi poput nepriličnog načina sidrenja plovila po sustavu automobilskih parkirališta, pretjerana komercijalizacija sidrenja zbog prevelikog broja koncesioniranih uvala, a tu su i dalje neriješeni problemi sveprisutnog ilegalnog iznajmljivanja komunalnih vezova u nautičke svrhe diljem obale itd. Sve smo svjesniji problema zagađenja i brojne su teme iz ekologije koje su obilježile 2019. godinu, a jedna od njih je masovni pomor periski u čitavom Mediteranu.

Na polju brodogradnje zagazili smo u novo desetljeće i neki trendovi već su vidljivi, a to su jednostavne i grube linije, solidna gradnja, novi materijali, foilovi i svjetlina interijera. Plovila su sve više energetski samostalnija, ali i opterećenija elektronskim i električnim aparatima. Automatizacija, umreženost i sustavi upravljanja provode se na gotovo svakom segmentu – od hardvera palube do razonode.

Četvrt stoljeća Mora

Motori su sve efikasniji, snažniji i brži, a u idućem desetljeću možemo očekivati konačan masovni uzlet uporabe električnog pogona na rekreativnim plovilima, što je već slučaj kod nešto elitnijih primjeraka na tržištu. Pogledamo li cijelo desetljeće unatrag, velika promjena ostvarila se na polju navigacije i komunikacijskih uređaja, što će definitivno doprinijeti sigurnosti plovidbe, a trend sigurnosti prelijeva se i na druge segmente poput opreme za spašavanje i sprječavanje havarija, kao i nezgoda kod zimovanja plovila.

Za More je 2019. bila velika godina, a u 2020. možete očekivati nastavak velikog broja autorskih tekstova iz segmenta nautike, brodogradnje, ekologije, tehnologije, ekonomije, putopisa, te ostalih tema o moru i svemu što pružaju gušti plovidbe. Idući broj Mora koji izlazi u veljači obilježit će 25 godina kontinuiranog postojanja magazina More, odnosno četvrt stoljeća pisane ljubavi prema moru, plovidbi, novostima i baštini iz priobalnog života, plovidbe i neiscrpnog slanog izvora života.

mets1
MORESajmovi

Broj posjetitelja najvećeg svjetskog sajma nautičke opreme u Amsterdamu, Metstrade pao je za gotovo 20 posto u odnosu na lani. Kao uzrok se spominje recesija koja diše za vratom zemljama EU.

Na ovogodišnjem Metstradeu bilo je najviše izlagača dosad, njih čak 1670 iz 53 zemlje svijeta. Nažalost brojku nije paralelno pratio broj posjetitelja – 21.086 iz 115  zemalja za razliku od prošlogodišnjeg petpostotnog povećanja kada su sajam posjetile 26.052 osobe. Podbačaj se dogodio unatoč tomu što je sajam bio dobro organiziran, a ponuda je bila raznolikija i koncipiranija nego ranijih godina, a neki su paviljoni organizirani po državama iz kojih izlagači dolaze, dok su prije izlagači istih zemalja uglavnom bili raštrkani posvud. Tako su primjerice Kinezi koji čine značajan udio izlagača ovaj put bili pod zajedničkim nazivnikom, a prema našim saznanjima i pod pokroviteljstvom Narodne Republike Kine. Odmah do kineskog skupnog izložbenog prostora, bili su smješteni naši susjedi Slovenci, kod kojih je situacija slična i koji godinama uživaju dobru podršku države, odnosno Ministarstva gospodarstva, a slovensko izaslanstvo u Nizozemskoj redovito posjećuje slovenske izlagače na Metsu. Našim sjevernim susjedima je ovo bila snažna godina s vrlo širokom ponudom od kožara do softveraša, a pažnju posjetitelja plijenili su čitavo vrijeme sajma, što nije bio slučaj kod kineskog izložbenog prostora. (…) Više pročitajte u novom broju Mora.

mets2
mets3
header1_0
Novosti

Prihodi rastu, dionice padaju

Nakon objave godišnjih rezultata, vrijednost dionica na burzi tvrtke Beneteau pala je za 12 posto. Iako su godišnji rezultati četvrtu godinu za redom u porastu, uz stabilnu knjigu narudžbi novih plovila, osjećaj na tržištu ipak naginje blago pesimističnijim prognozama. Kako smo nedavno pisali, tvrtku Beneteau očekuju promjene u poslovanju, strukturi kompanije, strategiji proizvodnje i načinu plasiranja proizvoda na tržište, što novi predsjednik Uprave Jerome de Metz smatra nužnim za razvoj tvrtke. Taj njegov medijski istup s velikom dozom kritike bivše uprave u francuskim medijima je okarakteriziran kao tranzicijska vježba  novog vodstva, te se upravo njegov posljednji istup pripisuje nepovjerenju na burzovnom tržištu. Podsjetimo, i talijanski brodograditeljski gigant Ferretti nije prošao dobro s burzom ranije ovog mjeseca, kada su početkom listopada najavili pa odustali od dokapitalizacije, ali se pokazalo da je zanimanje puno niže od predviđanja tvrtke.

Prema izvješću Beneteaua, prihodi su u skladu s predviđanjima povećani za 3,8 posto u godini dana s datumom 30. rujna u visini od 1.336 milijuna eura. Prihod od prodaje je u stalnom je porastu od 2,6 posto. Trenutni operativni profit je niži za 6,4 posto, odnosno  82 milijuna eura, što u izvješću tvrtka pripisuje višim naknadama i provizijama. U godišnjem izvješću citiran je predsjednik Uprave Jérôme de Metz, čime opravdava svoj nedavni istup kazavši da je snažan rast tijekom proteklih godina vodio do značajnog povećanja naših investicija i manje operativne efikasnosti, što se očituje u rezultatima 2019. godine. Dodaje da multicipiranost brendova i modela jest njihova snaga i da se time diverzificira njihova globalna ponuda, ali da je također izvor kompleksnosti. Prihod od prodaje brodova dosegao je 1.144 milijuna eura, odnosno porastao je 4,6 na valu trendova i bujajućeg tržišta izvanbrodskih motora, monotrupnih i višetrupnih brodova u Europi i Sjevernoj Americi. Prodaja motornih plovila preko 18 metara je u padu, kao i prodaja općenito u drugim geografskim područjima.

Promjena strategije

Beneteau poručuje da su samopouzdani u vidu nadolazeće fiskalne godine. Na kraju listopada o.g. objavljena je knjiga narudžbi i sudeći prema njima, posla će biti, no da bi se posao napravio, bit će im potrebna financijska injekcija. I dok novo vodstvo najavljuje da će novi strateški plan objaviti 29. travnja iduće godine, u međuvremenu gube povjerenje investitora nakon objave godišnjeg izvješća. Jučer ujutro vrijednost dionica na tržištu pala je na 8,66 eura, odnosno na razinu koju je imala početkom rujna, prije svih važnih sajmova odnosno neslužbenog završetka i pretpočetka nove nautičke sezone.

Greece
Novosti

Kao što smo već pisali, grčka vlada svjesna je svojih aduta, ali i svojih slabosti, a očito imaju ozbiljnu namjeru poduzeti korake kako bi slabosti okrenuli u svoju korist. Posljednji potez ministra turizma Harryja Theocharisa je najava pojednostavljenja birokracije za male marine s ciljem poboljšanja infrastrukture za nautički turizam. Plan koji trenutno razmatraju odnosi se na periferne marine, osobito na one na manjim otocima, a predviđa pojednostavljivanje procedure dobivanja dozvola, zakonskog okvira i općenito manju birokraciju za konverziju gradskih luka u male marine. Prema najavi ta bi promjena mogla nastupiti već kroz godinu dana. Fundamentalna ideja ovog projekta je da marine dobiju autonomiju i financijski se osamostale, što ima i dvostruku važnost, skidajući teret s javnog proračuna. Važno je napomenuti da će ovakav tip marina biti posebno klasificiran, te će jasno postojati razlika između ovog i klasičnog modela marina, te će morati ispunjavati samo minimalni standard. U ovom trenutku na svakom otoku postoji neka vrsta male lučice ili marine koja može primiti 10 do 20 brodova. Kako prenosi International Boat Industry, gotovo sva mjesta popunjena su lokalnim ribarskim plovilima koja se rijetko koriste i uglavnom ne plaćaju nikakvu naknadu. Najavljeno je da će plan biti implementiran čim zakonski okvir bude spreman, počevši s onim otocima koji imaju komercijalni interes ili onima koji se nalaze na važnijim nautičkim grčkim rutama. O problemu vrlo komplicirane birokracije i nizu drugih problema s kojima se susreće nautička industrija u Hrvatskoj pišemo intenzivno, a pisali smo i prošle godine u broju za listopad i studeni kada je u Grčkoj održana velika svjetska konferencija Međunarodnog udruženja marina, ICOMIA. Tada je već bilo jasno da grčka vlada ima ozbiljne namjere, intenzivno se uključivši u konferenciju, a potom i u aktivaciju smjernica dobivenih na tom skupu. U tom trenutku Hrvatska je još držala vodeću poziciju u tom sektoru turizma. Trenutno su razlike među konkurentnim zemljama sve manje, a dok Turska i Grčka ulažu u svoje gospodarstvo, Hrvatska stoji na mjestu. Iste informacije o trendovima, problematici i kretanju tržišta imalo je i tada i naše ministarstvo, ali se osim najave izrade plana nije dogodilo ništa. Točnije, prema izjavama iz ministarstva u tijeku je izrada plana za Strategiju razvoja nautičkog turizma.

DSC_5690
Novosti

U nedjelju je završio četverodnevni 21. Biograd Boat Show, a posjetitelji, izlagači i organizatori mogu biti zadovoljni sveukupnim događajem, jer se još jednom pokazalo da je ovaj sajam najvažniji nautički događaj s ove strane Jadranskog mora. Izlagački prostor bio je rasprodan tjedan dana prije početka sajma, pa su očekivanja bila viša nego lani, a sam sajam se razvija sadržajno. Kako je još prošle godine najavljeno, kada su dosegli puni kapacitet Marine Kornati i prostora gdje se održava sajam, vodstvo sajma odlučilo je da će se dalje razvijati kvalitetom, što su i uspjeli. Uz treće Dane hrvatske nautike, sastanka članica udruženja marina, udruženja čarteraša, udruženja hrvatske male brodogradnje, udruženja turističkih brodara te zajednice poslovnog turizma pri HGK, svečano otvorenje, panele i konferencije, ove godine je po prvi puta organiziran Croatia Charter Expo. Nakon odlaska ICE-a iz Zagreba, ovaj business događaj nastao je na inicijativu 30-ak domaćih čarter kompanija, koje su htjele na domaćem terenu zadržati takav oblik događaja. Događaju je prisustvovalo gotovo 87 dionika, što čarteraških kompanija, što agenata, te drugih organizacija i pojedinaca koji se bave poslovima vezanim uz čarter plovila. Prema utisku domaćih tvrtki događaj je prošao uspješno i generalno su zadovoljni učinjenim. Umjesto dosadašnje prakse fizičkog dogovaranja sastanaka, dionici Croatia Charter Expo mogli su koristiti interni online alat za sastanke, pa je i time olakšana poslovna komunikacija. Pred čarterima je mnogo izazova i ne dijele svi jednaki optimizam, uglavnom zbog konkurencije iz Turske i Grčke, pa su teme na ovogodišnjem panelu o čarteru bile usmjerene prema poreznim i drugim zakonskim ograničenjima koji ih na međunarodnom tržištu čine nekonkurentnim.

DSC_5687
IMG_7135

General Show_-144
Novosti

Na sajmu u Southamptonu koji je još u tijeku, britansko nautičko udruženje British Marine predstavilo je rezultate istraživanja za prošlu godinu. Prema njihovim podacima britanska nautička industrija je u 2018. godini zabilježila porast od 21,3 posto, odnosno ukupno je britanska nautička industrija obrnula 777 milijuna funti. Kako smo već i pisali, Princess i Sunseeker bilježe ozbiljne pozitivne brojke, a ovom velikom rastu svakako doprinosi i pad vrijednosti britanske funte koja je u 3 godine, otkako je izglasan Brexit, pala za oko 20 posto. Ipak British marine bilježi da je najveći doprinos rastu u izvozu plovila s unutarnjim motorom, što je u korelaciji s pozitivnim rezultatima spomenutih brodogradilišta jahti, zatim porast izvoza motornih jahti od 11,4 posto i radnih plovila za 5,5 posto odnosno 1060 komada. Zanimljiv je podatak da je preko 65 posto proizvedenih plovila u Velikoj Britaniji 2018. godine, završio u inozemstvu. Kombiniran britanski izvoz novih i polovnih plovila prošle godine iznosi ukupno 627 milijuna funti, ali nedavno istraživanje među članovima organizacije British Marine pokazalo je da industrija kao cjelina u padu s poslovnom sigurnošću. Na domaćem tržištu uglavnom je stabilno, dok je samo 7 posto kompanija prijavilo rast prihoda posljednjih šest mjeseci. Uz spomenuti uspjeh Sunseeker Internationala i Princess Yachts, još dvije tvrtke, Pearl Yachts i Fairline Yachts objavile su dvoznamenkasti rast prihoda. Brojke su otkrivene na najvećem britanskom nautičkom sajmu u Southamptonu koji se održava od kraja ovog tjedna kada se očekuje rezultat od preko 100 tisuća posjetitelja iz Velike Britanije i inozemstva.

General Show_-90

IMG_6888
Novosti

Ako je suditi po prvom velikom jesenskom nautičkom sajmu koji je u nedjelju navečer zatvorio vrata, nautički sektor u Europi i dalje uspješno plovi. Posjetilo ga je više od 51000 ljubitelja plovidbe koji su imali priliku vidjeti oko 650 motornih brodica, jahti, jedrilica i katamarana. Više od dvije stotine po prvi put je izloženo na ovome sajmu  a prema navodima organizatora bile su 122 svjetske premijere. Klasičan dio sajma, jer na njemu postoji i brokerski dio, po prvi put je održan na dvije lokacije – dosadašnjoj Vieux Port i novoj u marini Port Cantou. To se pokazalo dobrom odlukom jer je posljednjih godina na sajmu vladala prevelika gužva i jednostavno nije bilo dovoljno mjesta za kvalitetnu prezentaciju svih plovila. Osobito je to dolazilo do izražaja kod jedrilica i katamarana koji su sada u Port Cantou dobili odličan prostor i na kopnu i na moru. Jednako tako su više prostora za prezentaciju dobila i motorna plovila, a organizatori su uspjeli relativno uspješno  organizirati i prijevoz morem između dvije sajamske lokacije. Kad je riječ o poslovnom uspjehu većina izlagača kaže da još ne osjeća nikakav poseban strah od smanjivanja narudžbi, no ipak, predbilježba jedrilica i katamarana za čarter u nekim mediteranskim zemljama, uključujući i Hrvatsku je usporena. Sljedeće izdanje Cannes Yachting Festivala bit će od 8. do 13. rujna 2020. godine.

IMG_6769
Novosti

Nakon diluvijalnog prvog dana koji je gotovo u potpunosti stopirao sajamske aktivnosti sunce je obasjalo Cannes i sajamska događanja krenula su punom parom. I ove su godine prvi veliki jesenski sajam brodogradilišta iskoristila za službene promocije svojih noviteta ali i da bi se pohvalila rezultatima za proteklu financijsku godinu koja većini završava s posljednjim danima srpnja. Naravno, najviše samohvale bilo je od strane najvećih – Benetti grupe, Ferretti grupe, Beneteaua ali o dobrim financijskim pokazateljima imali su što kazati i oni manji, primjerice Sunreef ili Cantiere del Pardo. I oni su poput ovih velikih imali opet znatno bolju godinu nego prijašnju. To je i dobar temelj za razvoj i predstavljanje novih modela. A i tu su prednjačili najveći. Ferretti s Ferrettijem 720, Pershingom 8X, Rivama 48 i 90, Azimut s Atlantisom 45, Azimutom 48 i S10, Beneteau s Firstom 53, Trawlerom 41, Monte Carlom 52 i novom linijom katamarana Excess, pa Absolute s čak četiri premijere, Fairline sa Squadronom 68, Fountaine Payot s novom 45-icom, Grand Soleil s 42 LC, Sunreef s Powerom 80 i tko bi sve dalje nabrajao. Mešu motorima ističe se Mercury 450R, prava zvijer smišljena za montažu na krme moćnih glisera a mnogo je i opreme i luksuza. Naravno, moguću recesiju nitko ne spominje ali kad sajam završi moći će se mnogo više znati o tomu kuda će svijet nautike sljedećih nekoliko mjeseci ili godinu dana ploviti, barem kad je riječ o brodograditeljima i proizvođačima opreme.

1

2 3

vieuxport_1500x500-min1111
Novosti

Ljetna turistička i nautička sezona je pri kraju, a to znači da počinju nautički sajmovi i nagovještaj iduće godine. Donosimo kratak pregled najvažnijih sajmova počevši s onim u Cannesu koji počinje sutra, 10. rujna, i traje do 15. rujna, a na kojem će se održati najveći broj premijera, čime Cannes nosi titulu najvažnijeg.  Nakon prošlogodišnjeg uspjeha, novo 42. izdanje nosi i neke promjene. Sve jedrilice bit će izmještene u zasebnu luku Porto Canto s oko 110 novih primjeraka, dok će u luci Vieux Port biti izložena prestižna plovila najvećih svjetskih brodogradilišta u sedam sektora, dok će ukupno na sajmu biti izloženo preko 600 plovila. Tijekom trajanja sajma u Cannesu, 13. rujna počinje još jedan sajam, onaj u Southamptonu na jugu britanskog otoka. Prošle godine proslavio je okruglih 50 godina, na kojem se predstavilo još više brendova, brodova i proizvoda nego ikad prije.  Unatoč najgorem vremenu u posljednjih 35 godina, prošle godine posjetilo ga je preko 100 tisuća ljudi. Pet dana kasnije počinje onaj na francuskoj atlantskoj obali, u gradu La Rochelle. Sajam Grand Pavois La Rochelle ove godine okupit će oko 800 izlagača s izloženih oko 750 brodova. Tijekom šest dana održavanja ovaj sajam posjeti oko 80 tisuća ljudi. Osim velikog broja izloženih brodova, ovaj sajam za razliku od onog u Cannesu ima i veliku ponudu sportske i druge nautičke opreme. Dan poslije, 19. rujna počinje najveći nautički sajam u Europi, Salone di nautico u Genovi i traje do 24. rujna. Prošle godine sajam u Genovi posjetilo je 174 tisuće ljudi, bilo je izloženo oko 1200 brodova, s rastom posjetitelja od 16 posto, pa je za očekivati da će brojke ove godine biti još veće. Od 21. do 29. rujna u Friedrichshafenu održava se 58. Interboot sajam na sjevernoj obali Bodenskog jezera. Ove godine će oko 500 izlagača izlagati u gotovo svim sektorima koji se tiču brodova, plovidbe i vodenih sportova. Novost su dva nova izlagačka mjesta. U Hali 3 sajam vodenih sportova podizati će svijest o utjecaju na okoliš, a u Green Power Area sve će se vrtjeti oko održivog i alternativnog pogona na i oko vode, dok će Rethink Plastic Area biti fokusirana na zaštitu oceana. Na sajmu će posjetitelji imati na raspolaganju električne skutere i bicikle za testiranje na testnim trakama. Domaći sajam, Biograd Boat Show  počinje 17. listopada, na kojemu ove godine očekujemo neke promjene i novitete. Uz prošlogodišnje rekorde – 310 izlagača, 16 tisuća posjetitelja te 320 izloženih plovila, ove godine najavljeno je razvijanje u smjeru podizanja kvalitete organizacije i ponude, a poseban naglasak stavljen je na B2B događaj, odnosno Croatia Charter Expo u sklopu sajma.

Grcka
Novosti

Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis najavio je da grčka vlada radi na desetogodišnjem planu za turizam. Pritom je izjavio da je turizam najveći sektor u Grčkoj, te da ima neupitne i donekle neiskorištene komparativne prednosti. Ministar turizma Haris Theoharis izjavio je da trebaju desetogodišnji plan za turizam, te da će se u budućnosti fokusirati na kompetitivnost, inovacije i održivost, te da danas u Grčkoj ne može postojati turistički proizvod čiji prioritet nije ekološka osvještenost. Vlada će u suradnji s turističkim sektorom i drugim tijelima raditi na pripremi strateškog plana, a premijer Mitsotakis je pritom istaknuo da se nada suradnji s privatnim sektorom kako bi imali sveobuhvatni pristup potrebama, zahtjevima, identitetu i infrastrukturi. Dodao je da je upravo privatni sektor taj koji je držao zemlju na nogama tijekom gospodarske krize. Sjetimo li se u ovom trenutku što je grčka vlada najavljivala prije manje od godine dana u Ateni tijekom ICOMIA-ine konfrencije, najvećeg međunarodnog udruženja nautičke industrije u svijetu, a potom i najave ulaganja i poticanje ulaganja u infrastrukturu marina na grčkim otocima, za očekivati je da će ovaj plan zaista uključiti privatni sektor i struku u donošenje strateškog plana. Sve ćemo znati za šest mjeseci do kada planiraju dovršiti dokument, koji bi prema najavama, između ostalog trebao regulirati okvir kratkoročnih boravka u zemlji. Premijer Theoharis je najavio i da će unaprijediti turističku edukaciju u zemlji, a cilj im je da podignu ljestvicu na vrh turističke edukacije u svijetu, što je usporedio s njihovim turizmom kao najboljim na svjetskoj razini.