Nautika | Magazin More

Beneteau prodaje camping diviziju

Beneteau prodaje kopnenu diviziju

Prodajom Housing divizije, francuski div se namjerava fokusirati isključivo na brodogradnju

Uz to što su jedni od vodećih svjetskih brodograditelja plovila za razonodu, manje je poznato da grade i mobilne kućice kojih su u proteklih 30 godina proizveli preko 200 tisuća. Grupa Beneteau objavila je da su započeli ekskluzivne pregovore s tvrtkom Trigano, europskim tržišnim liderom za camping vozila, o prodaji svoje „Housing“ divizije. Riječ je o specijaliziranoj diviziji Grupe za proizvodnju mobilnih kućica i opreme za camping turizam.

Ideja je da Trigano preuzme kompletnu kontrolu nad podtvrtkom Bio Habitat, uključujući brendove O’Hara, IRM i Coco Sweet, kao i sve njihove radnike u Francuskoj i u Italiji, te kompletno vodstvo. Ovo će tvrtki omogućiti rast na međunarodnoj razini, objavio je Beneteau, i istovremeno omogućiti razvoj sinergije s Tirganovim dugogodišnjim aktivnostima.

Prijedlog o prodaji Housing divizije dio je plana Grupe Beneteau da se fokusiraju na razvoj unutar nautičkog tržišta što će im omogućiti ubrzani rast, te „premiumizaciju“ 9 nautičkih brendova koji pokrivaju kompletno tržište (brodice za dnevnu plovidbu, motorne brodice, jedrilice, katamarani i kuće na vodi).

Prema strateškom planu Grupe, planiraju ulaganja u smjeru pratećih nautičkih aktivnosti, posebno u način korištenja plovila, digitalnih i personaliziranih usluga za krajnje korisnike, zatim planiraju ubrzati tehnološku transformaciju glede utjecaja na okoliš, ulagati u korištenje recikliranih i reciklabilnih materijala, kao i u integraciju alternativnih rješenja propulzije u cijeloj svojoj ponudi plovila do 2030. godine.
Operacija prijenosa vlasništva bi prema planovima trebala završiti do kraja ove godine, a sve ovisi o tome hoće li uspjeti uskladiti sve s predstavnicima zaposlenika te državnim administrativnim procedurama.

Foto: Groupe Beneteau

Novosti

Pariški sajam nestaje

Nautički događaj s kojeg je sve kretalo, razlomio se na više fragmenata, a prema zadnjim informacijama pariški bi sajam trebao pronaći „spas“ izvan Pariza

U zlatnim danima Salon Nautique Paris je bio ključni događaj u svijetu nautike, posebno kada je u pitanju jedrenje. Tamo se putovalo u velikom broju i iz Hrvatske, privatno i poslovno. Osim izlaganja novih modela jedrilica, tamo se išlo vidjeti što je novo u nautici. Iz paviljona pariškog sajma kretale su inicijative, oformljavala su se udruženja, gradile se klase i prezentirale nove ideje. Na tom su sajmu započete brojne avanture, uostalom, tamo se jedrima zarazio i čuveni hrvatski nauta Joža Horvat.

Svemu jednom dođe kraj. Geneza propadanja sajma seže unatrag 15 godina, kada je kao i svi drugi sajmovi doživio snažan udar u obliku svjetske ekonomske i gospodarske krize. Oporavak je bio dug i bolan, a mnoge se tvrtke nikada nisu oporavile. Ipak, svi veći europski sajmovi su opstali, a neki i nadrasli krizu. Francuska nautička federacija, FIN kao organizator pariškog sajma i onog u Cannesu u tom se periodu nije najbolje snašla.

Izgubljena bitka za Cannes

Sajam u Cannesu iznajmili su privatnom organizatoru, koji je iskoristio raskol talijanskog udruženja brodograditelja i povukao niz dobrih poteza čime je Cannes danas najvažniji događaj za nautičku industriju. Posljednjih godina, FIN je sudskim putem bezuspješno pokušavao vratiti Cannes u svoje ruke. Pretprošle je godine taj slučaj i pravomoćno završen.

Nautika se od krize oporavila, te je 10 godina kasnije, 2019. brojkama probijala sve plafone, a onda je stigla mrska korona. Međutim, umjesto da nastupi još jedna kriza, okolnosti pandemije natjerale su ljude da razmisle o načinu života i ostvarenjima svojih životnih želja, te je nakon početnog pada, potražnja za novim i polovnim plovilima svih veličina, vrsta i cjenovnih kategorija još jednom skočila u nebo. Potražnja se nastavila i kroz 2021., 2022., a koliko vidimo i ove godine ne jenjava.

Pad tržišta jedrilica

Gledajući kroz godine, broj posjetitelja sajma je unatrag 10 godina s 240 tisuća pao na 150 tisuća do 2019., da bi prošle godine na veliku 60. obljetnicu gledali tužne prizore praznih hala pariškog sajma, bez izlagača i bez ljudi. Od najavljenih 700 plovila, bilo je izloženo 114 motornjaka, 66 RIB-ova, 17 jedrilica s interijerom, 25 malih laganih jedrilica, 2 trimarana, 9 jet skija, 2 riječne brodice, 29 kajaka i 9 polovnih brodica.

Svima je bilo jasno da je došao kraj, a to je već drugog dana sajma komentirao i direktor sajma kazavši da je to zadnja godina pariškog sajma u ovom obliku i najavio generalni remont sajma.

Moramo biti iskreni i kazati da je za sajam koji je poznat po jedrima, dobrim dijelom krivac propadanja i promjena potražnje na tržištu, koje se drastično promijenilo. Primjerice 2021. godine se tek 11,2 posto prodanih novih primjeraka plovila ukupno odnosilo na jedrilice, a 88,8 posto su dakle motorna plovila.

Novi sajam, negdje na moru

Prije nekoliko dana FIN je održao konferenciju na kojoj su obznanili da sajma ove godine neće biti, te da su održali 20 radionica s 250 ključnih ljudi iz industrije kako bi zajednički osmislili format novog sajma. Došli su do zaključka da sajam prebace na more, drugim riječima gasi se Salon Nautique Paris, te se radi na osnivanju novog sajma negdje na francuskoj obali, koji bi se trebao održati u listopadu 2024.

Promjena termina održavanja mjesec i pol ranije mogla bi biti problematična za izlagače i izazovna za organizatore, jer radi se o periodu gusto raspoređenih sajmova, netom nakon Cannesa, Genove i Southamptona, te blizu datuma sajmova u Friedrichshafenu, La Rochelleu i Biogradu… Koliko je to pametan potez pokazat će vrijeme, no napustiti Pariz, glavni grad države koja slovi i za glavnu jedriličarsku naciju, grad s preko 2 milijuna stanovnika te ukupno preko 12 milijuna u okolici, čini se kao pucanj u nogu.

Piše: Teo Marević
Foto: Salon Nautique Paris / Beneteau

Novosti

Predsjednici luka u Dubrovniku

Godišnji skup Adriatic Sea Forum ove godine se održava u Hrvatskoj, a teme kojima će se baviti su kružna putovanja, trajketni prijevoz, te nautika i superjahte

Talijanska agencija Risposte Turismo organizira Adriatic Sea Forum 2023, prvi sastanak na vrhu svih predstavnika lučkih uprava na Jadranu. Forum počinje važnim sastankom predsjendika luka i udruženja na tom području u četvrtak 4. svibnja u Dubrovniku.

Risposte Turismo ističe podatke o porastu broja putnika na kružnim putovanjima u 2022. za 242 posto u odnosu na 2021. godinu, čime je ostvaren promet od 3,5 milijuna putnika. Od toga je najveći broj, oko 1,5 milijun ostvareno u Italiji, a Hrvatska je vodeća po broju pristajanja brodova, 974 puta. Nadalje ističu da je u 2022. ostvareno gotovo 18 milijuna putnika trajketnom plovidbom, porast od oko 27 posto u odnosu na 2021. godinu. Hrvatska je tu vodeća s 9,2 milijuna putnika, odnosno 51 posto ukupnog prometa, ispred Grčke koja je ostvarila 4,5 milijuna i Italije s 2,8 miljuna ostvarenih putnika. Na području nautičkog turizma mapirana je 341 marina. Italija je vodeća zemlja i po broju objekata, njih 192 i po broju vezova, više od 49 tisuća. Crna Gora je vodeća u segmentu superjahti.

Donošenje deklaracije o budućim inicijativama i aktivnostima

Forum će se baviti temama osiguravanja rasta u sektorima kružnih putovanja i trajektnog prometa, optimizacijom prihvata putnika u pomorskom prometu i određivanjem novih inicijativa da bi se suzbili učinci na okoliš teme su sastanka.

Ta i druga pitanja bit će u središtu pozornosti prvog sastanka na vrhu Predsjednika jadranskih luka, dosad neviđenog okupljanja čelnih ljudi luka i nacionalnih udruženja, zakazanog za četvrtak 4. svibnja, u Dubrovniku, na dan otvaranja šestog izdanja foruma Adriatic Sea Forum – cruise, ferry, sail & yacht. Događaj je osmislio i organizirao Risposte Turismo, ove godine u partnerstvu s Lučkom upravom Dubrovnik i Gradom Dubrovnikom.

Sastanak na vrhu, koji će se održati iza zatvorenih vrata, rezultat je zajedničkih napora tvrtke Risposte Turismo − tvrtke koja je osmislila i organizirala forum, Udruženja talijanskih luka i Lučke uprave Dubrovnik. Taj jedinstveni i nikad prije održani sastanak na jadranskom području dovest će do potpisivanja Deklaracije o budućim inicijativama i aktivnostima koje se mogu provesti u turističkim lukama u zemljama koje okružuju Jadransko more.

Na sastanku će biti panel visoke razine na kojem će se raspravljati o sadašnjosti i budućnosti pomorskog turizma na tom području. Činit će ga, među ostalima, Bojan Hlača – predsjednik UV Lučke uprave Rijeka, Božidar Longin – predsjednik UV Lučke uprave Zadar, Fulvio Di Blasio – predsjednik uprave lučkog sustava sjevernog Jadranskog mora, Joško Dvornik – predsjednik UV Lučke uprave Split, Kristijan Pavić – predsjednik UV Lučke uprave Dubrovnik, Rodolfo Giampieri – predsjednik udruženja talijanskih luka, Tomislav Batur – predsjednik Zajednice lučkih uprava Republike Hrvatske, Josip Bilaver – predsjednik UV Lučke uprave Ploče, Ugo Patroni Griffi – predsjednik Lučke uprave južnog Jadrana, Vincenzo Garofalo – predsjednik Lučke uprave srednjeg Jadrana, Zeno D’Agostino – predsjednik Lučke uprave istočnog Jadranskog mora i Zvonimir Štrkalj – predsjednik UV Lučke uprave Šibenik.

Brojke kružnih putovanja, trajektnog prijevoza i nautike

Šesto izdanje foruma Adriatic Sea Forum i ove će godine pružiti priliku za predstavljanje najnovijeg izdanja Izvješća o turizmu na Jadranu, istraživačkog izvješća koje uređuje Risposte Turismo. Tvrtka Risposte Turismo od 2013. godine analizira tokove, obujam, prirodu i smjerove turističkih kretanja morem na Jadranskom moru.

Prema prvim podacima pregleda koje je izradila tvrtka Risposte Turismo, Italija je krajem 2022. bila vodeća zemlja na tom području po ostvarenom broju putnika na kružnim putovanjima (1,5 milijuna), ispred Hrvatske (gotovo 900.000) i Grčke (oko 533.000). Ukupno gotovo 3,5 milijuna putnika zabilježeno je prošle godine u više od 30 analiziranih jadranskih luka ticanja za kružna putovanja (+ 242 posto u odnosu na 2021.) i nešto manje od 3.000 pristajanja brodova – no, te su brojke prilično daleko od vrijednosti zabilježenih u rekordnoj 2019. godini, u odnosu na koju bilježimo pad broja putnika od 39 posto i pad broja ticanja brodova od 11 posto.

Hrvatska je ipak na prvom mjestu po broju pristajanja brodova (974), ispred Italije (944) i Crne Gore (441) − što je rezultat povezan sa značajnim brojem vezova za jedinice koje imaju manje putničke kapacitete.

Na ljestvici jadranskih luka, Krf je na prvom mjestu krajem 2022. godine, s više od pola milijuna prevezenih putnika (+ 125 posto u odnosu na 2021.) i 392 pristajanja brodova, a slijede Trst, s gotovo 425.000 prevezenih putnika (+ 216 posto u odnosu na 2021.) i 183 pristajanja brodova, te Kotor, s 418.000 putnika na kružnim putovanjima (+ 4500 posto u odnosu na 2021.) i 432 pristajanja brodova. Bari i Dubrovnik zatvaraju ljestvicu prvih pet s gotovo 411.000 i više od 377.000 putnika na kružnim putovanjima (95 posto i 242 posto u odnosu na 2021.), te 185 i 314 pristajanja brodova.

Rast, u okvirima post pandemije

Pozitivni rezultati zabilježeni su i za trajektni sektor, gdje je promet porastao za + 27 posto u 2022. godini u odnosu na 2021., prevezeno je 18 milijuna putnika (u odnosu na 14 milijuna 2021.) i ostvareno je 72.000 pristajanja brodova (u odnosu na 61.000 2021.), iako je u sektoru zabilježen pad od 11 posto u odnosu na godinu prije pandemije.

Hrvatska je potvrđena kao vodeća zemlja trajektnog turizma, s više od 50 posto putnika (9 milijuna, + 20,7 posto u odnosu na 2021.) − i 52 posto pristajanja brodova (više od 37.791, + 10,1 posto u odnosu na 2021.) u 2022. godini −, a slijede Grčka (4,5 milijuna, + 27 posto u odnosu na 2021.) i Italija (2,8 milijuna, 33,6 posto u odnosu na 2021.)

Kad je riječ o lukama, Split je zaključio 2022. godinu, zauzevši prvo mjesto sa svojih 4,8 milijuna putnika (+ 25 posto u odnosu na 2021.), dok Igoumenitsa značajno zaostaje s ostvarenih 2,5 milijuna putnika (+ 40 posto), a slijedi Zadar, s ostvarenih 2,45 milijuna putnika (+ 11 posto u odnosu na 2021.), dok je Bari potvrdio svoj položaj vodeće luke u smislu ostvarenog broja putnika na međunarodnim linijama (više od milijun, 100 posto).

Ukupno 93 posto objekata u Italiji i Hrvatskoj

Glede nautičkog turizma, u analizi tvrtke Risposte Turismo mapirana je 341 marina, čime se ponovno potvrđuje vodeća uloga Italije i po broju objekata (192) i po broju vezova (više od 49.000) − ispred Hrvatske (126 marina i više od 20.700 vezova) i Crne Gore (8 marina i 3.550 vezova).

Ukupno, Italija i Hrvatska posjeduju više od 93 posto objekata koje je zabilježila tvrtka Risposte Turismo i 87,6 posto ukupnog broja vezova za opskrbu na Jadranu (približavaju se broju od 80.000 vezova). Na vrhu ljestvice po broju privezišta u marinama nalazi se Crna Gora (444 veza), a slijede Grčka (441) i Slovenija (440). Izvješće za 2023. godinu sadrži i novi fokus na sposobnost Jadrana za prihvat velikih superjahti. U Jadranu su mapirana 24 objekta za 125 vezova za jahte (preko 50 metara). Vodeća je među jadranskim zemljama Crna Gora sa 71 vezom, a slijede Italija (30) i Hrvatska (24).

Planirano više od 15 sastanaka

Adriatic Sea Forum 2023 bit će domaćin 15 sastanaka, uključujući panel diskusije, govore i prezentacije više od 50 vodećih međunarodnih igrača u industriji. Program, koji se može preuzeti na ovoj poveznici, posljednjih je dana obogaćen važnim novim potvrdama, među kojima su Wybcke Meier, predsjednica uprave brodske kompanije TUI Cruises, Tonči Glavina, državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Republike Hrvatske, Rodolfo Giampieri, predsjednik udruženja talijanskih luka Assoporti i Joze Tomaš, predsjednik Županijske komore Split i Udruge jadransko-jonskih gospodarskih komora.

Sudionici se ovdje mogu registrirati da bi sudjelovali na Adriatic Sea Forumu, koji će se odvijati na engleskom jeziku, s prijevodima na talijanski i hrvatski. Događaj sponzoriraju Bassani Group, ECOLAB i Zračna luka Dubrovnik. Sve informacije o načinu kako sudjelovati potražite na mrežnom mjestu adriaticseaforum.com te na društvenim mrežama Twitter i LinkedIn.

Risposte Turismo

Risposte Turismo istraživačka je i konzultantska tvrtka u službi turističke makroindustrije. U Italiji i Europi djeluje više od 20 godina, a specijalizirala se za pružanje projektnih i operativnih rješenja za organizacije i tvrtke u turističkom sektoru.

Osim foruma Adriatic Sea Forum, tvrtka Risposte Turismo osmislila je i organizirala Italian Cruise Day, referentni događaj za talijanski segment kružnih putovanja, 11. izdanje koje će se ove godine održati u Tarantu i na talijanskom forumu za shopping-turizam, prvi takav događaj u Italiji.

Glavni proučavani sektori uključuju pomorski turizam, trgovački turizam, filmski turizam, trkački turizam, vinski turizam, glamping, lokalni utjecaj velikih događaja i upravljanje destinacijama.

Foto: Arhiva Mora

Novosti

Sajam s četiri imena

Uz južinu je započeo četverodnevni sajam Hrvatski dani male brodogradnje i turističkih atrakcija. Na sajmu mahom strani brendovi

Sajam koji je počeo prije 15 godina kada je hrvatska mala brodogradnja još bila u uzlaznoj putanji, sada se nalazi u procesu nejasne tranzicije. O tome što je uzrokovalo strmoglavi pad male brodogradnje u Hrvatskoj pisali smo nebrojeno puta, a svakom brodograditelju koji je preživio te novima, glasno aplaudiramo. S tom mišlju, sajam Hrvatski dani male brodogradnje se nalazi u vrlo nezahvalnoj poziciji događaja posvećenog jednom segmentu nautičke industrije koji je u Hrvatskoj gotovo pa nestao.

Zbog toga i zbog niza drugih okolnosti koje su se promijenile na tržištu brodica kao i navika nautičara, u međuvremenu je sajam prošao kroz različite preobražaje, a prošle godine imali smo prilike vidjeti događaj na kojemu je bilo više svega drugoga osim brodogradnje i nautike, a kamo li one sa zajedničkim nazivnikom – hrvatska proizvodnja.

Ove godine, na 15. izdanju sajma, nautička ponuda je nešto bolja, prvenstveno zahvaljujući izlagačima stranih brendova brodica, motora i opreme, te nekoliko novih modela domaćih brodograditelja. Na sajmu su najavljene četiri premijere, iako se ne bismo za sve četiri usudili kazati da je riječ o premijerama. Prva je premijera brodice Nimbus T 11 koju smo za More testirali prije godinu dana, u Hrvatskoj, te je potom bila izložena na sajmu u Biogradu, jedna premijera nije (još) izložena, te su jedine dvije premijere na sajmu poljski dnevni gliser Trident 530 i njegov sunarodnjak jahtica Platinum 40 HT.

Iako je očito da se sajam pokušava transformirati iz sajma domaće male brodogradnje u sajam nečega drugog, nije jasna poruka koja se šalje s čak četiri različita naziva sajma, a to su Hrvatski dani male brodogradnje, Hrvatski dani male brodogradnje i turizma, Croatia Nautic Show, te Hrvatski dani male brodogradnje i turističkih atrakcija. Četvrti naziv bio bi najprimjereniji ponudi sajma, iako primjerice na sajmu možete kupiti pregledati ponudu mopeda, raznih brendova automobila, komunalne opreme itd.

Ako govorimo o nautici, na sajmu je najavljen dolazak 58 brodica 22 izlagača. Od domaćih to su Marušić Brodogradnja s Pasarom 500, Terra Nauta s njihovim relativno novim modelom od 30 stopa, najavljen je dolazak Colnago brodovi koji prvog dana sajma tamo nisu bili. Zatim tu su Pribudić Borčić s atraktivnim SuperRib brodicama, pa zvijezda hrvatskih sajmova Monachus Yachts s dva modela od 70 i 45 stopa, te zagrebački Pearlsea Yachts s njihovim Pearlsea 31HT modelom, Bura brodovi s dva RIB-a, Fortis nautika s open i kabinskim modelima.

Na sajmu izlažu i zastupnici stranih brendova, te se može vidjeti Beneteauova ponuda fishermana, Sea Ray, Nimbus, zatim Northmaster gliseri, Trogir boats s tri modela, Bravo brodovi s 4 modela dnevnih glisera, Burin Boats s Highfield gumenjacima, pa Atlantis Brodovi s jednim Nordkapp modelom, D Marin s Idea, Galia te Torden Marine s Bavarijom 31.

Uz brodograditelje, na sajmu izlažu i druge nautičke tvrtke kao što su Navela, Motonavis, Marex Elektrostroj, Pabulum, Nava Centar… Međutim, prvog dana vrijeme nije išlo na ruku organizatorima, te je nakon službenog otvorenja u 13 h, s uzvanicima iz županije, grada, TZ-a i kapetanije kroz sajam prošlo tek šačica ljudi. Južina u kombinaciji s post-uskršnjim praznicima nije bila pogodna za šetnju kroz Marinu Kaštela, no tek je prvi dan, k tome četvrtak, pa se izlagači nadaju da će kroz iduća tri dana ipak biti nešto više posjetitelja. Ulaz za posjetitelje je besplatan.

Piše: Teo Marević
Foto: Sunčica Hrašćanec

Novosti

Torqeedov uspjeh

Njemački proizvođač brodskih elektropogona prešao je brojku od 200 tisuća prodanih primjeraka

Prije tri godine, Torqeedo se pohvalio da su vodeći proizvođač elektropogona u svijetu te da su u 15 godina postojanja prodali preko 100 tisuća primjeraka. Prije dva tjedna proslavili su 18 godina tvrtke sada prešli brojku od 200 tisuća prodanih primjeraka. Iako je ovo i dalje mali dio segmenta propulzije brodica, značajan je porast na tržištu malih (uglavnom) izvanbrodskih motora.

Predsjednik uprave Torqeedo GmbH, Fabian Bez tim je povodom kazao da su ponosni na kontinuirani utjecaj u nautičkoj industriji, te je najavio da je ovo tek početak. Torqeedo je započeo kao projekt u garaži na jezeru Starnberg kraj Münchena 2004. godine. Sve je krenulo od ideje dvojice menadžera tvrtke za proizvodnju vrtlarskih alata, dr. Christopha Ballina i dr. Friedricha Böbela koji su zbog restrikcija na jezeru odlučili pronaći rješenje za čisti pogon njihove drvene brodice. Danas su tvrtka s globalnom mrežom u svim aktivnim nautičkim destinacijama, a najviše u Europi i Sjevernoj Americi.

Tvrtka je od 2017. dio Deutz Grupe, jednog od najvećih proizvođača radnih dizelskih, benzinskih i hibridnih motora s tradicijom dugom 159 godina. Ponuda Torqeeda danas se sastoji od izvanbrodskih, unutarnjih te POD drive elektromotora, baterija i dodataka. Raspon snage njihovih motora kreće se od 1 do 100 kW, a raspon baterija od 320 wH 24 V do 5 kW 44,4 V.

Foto: Torqeedo / Facebook

Novosti

More ima 28 godina

Podsjećamo na intervju s Edom Murtićem, test Elana 38 i uplovljavanje prve hrvatske jedrilice u Albaniju

Na današnji dan prije dvadeset osam godina promovirali smo pred prepunom dvoranom Kulturno informativnog centra u Zagrebu prvi broj Mora. Pripremali smo ga puna dva mjeseca a dizajniranje i prijelom obavili smo u studiju Borisa Maleševića koji je i danas naš kreativni direktor. Nismo niti u snu pomišljali da ćemo toliko dugo trajati ali bili smo odlučni napraviti nautički magazin na svjetskoj razini. Učinili smo to, nikad se nismo zadovoljili učinjenim, čitatelji su nas prihvatili i eto nas i dalje na moru i to s trojicom u posadi iz ekipe koja je pripremala prvi broj.

U ova skoro pa tri desetljeća, mnogo toga se promijenilo u nautici, kao i u našem časopisu. Bilo je to potkraj Domovinskog rata kada je u Hrvatskoj krenulo novo poglavlje, a nautika se tek trebala oporaviti od užasa rata. Od početka, More je nastojalo promicati nautičku kulturu i plovidbu, nametati pozitivne promjene i trendove te pridonositi stvaranju nautičarske zajednice. U tomu ste nam uvijek pomagali vi, naši čitatelji savjetima, prijedlozima i prilozima s plovidbi. Naravno, i veliki broj suradnika koji je uz nas ispunio stranice svih dosadašnjih brojeva.

U uredništvu je i ovih dana užurbano, baš kao i prije 28 godina, jer završavamo 271. broj Mora i prilog Moja Brodica kojeg već 19 godina poklanjamo uz travanjsko izdanje. Tada smo ipak radili na prilično drugačiji način, barem što se tehnologije tiče. Ipak, fotografije svjedoče da smo i tada prelamali na kompjuteru, a stariji kolege sjetit će se i da je proces od informacije preko terenskog rada, obrade, tiska i isporuke časopisa čitateljima bio daleko kompliciraniji i duži. Tada smo snimali analognim fotoaparatima, razvijali filmove, koristili faks mašine i fiksne telefone, Internet je bio u povojima, a dronove i druga pomagala bez kojih danas ne izlazimo na teren teško da smo mogli i zamišljati.

U galeriji pogledajte kako smo prelamali prvi broj (na slici su Braslav Karlić, Boris Malešević i Mario Bošnjak), kako je izgledala prva naslovnica Mora, intervju s Edom Murtićem, test tada suvremenog Elana 38 i reportaža iz Albanije.

Foto: Arhiva Mora

Novosti

Dobri poslovi sklapaju se u Italiji

Između Ligurskog mora i ispod kamenoloma Carrare, ovih se dana predstavljaju nove tehnologije brodogradnje, diskutira o budućnost yachtinga a nautičke tvrtke sklapaju nove poslove

Predstavnici nautičkih kompanija iz cijelog svijeta okupili su se u talijanskom gradiću Forte dei Marmi iz kojeg puca pogled na pučinske valove Ligurskog mora dok se nad njim uzdiže kamenolom koji stremi prema vrhu planine iz kojeg se tisućljećima bere cijenjeni mramor Carrara. U njemu su isklesani neki od najpoznatijih kipova u povijesti.

Uz kiparstvo, taj se kamen koristi i u popločenju luksuznih interijera, bilo na podu salona kakve vile ili luksuzne jahte, u izradi ukrasnih predmeta ili skupocjenih umivaonika. Cijelo ovo područje poznato je i po gradnji luksuznih jahti, pa ne čudi da se na ovom mjestu s godinama razvila industrija usmjerena na razvoj materijala, počevši s kamenom a potom u kombinaciji s brodogradilištima i drugim srodnim industrijama u proizvodnju širokog spektra materijala za gradnju, umjetnost i brodogradnju.

Mi se nalazimo na 21. sajmu Seatec, B2B događaju posvećenom prvenstveno nautičkoj industriji i srodnim granama. Kao i većina drugih sajmova, korona je uništila nekad uhodanu priču, pa se posljednje dvije godine sajam održava u pet puta manjem opsegu nego inače. Došli smo na poziv ITA-e, talijanskog instituta za vanjsku trgovinu, odjela Veleposlanstva Italije u Hrvatskoj. Oni su u Italiju poveli i delegaciju hrvatskih tvrtki. Nažalost nisu svi mogli doći, jer je zbog štrajka jedne od najvećih europskih aviokompanija, nastala zavrzlama u toj vrsti transporta.

Sajam se održava u velikom paviljonu Fiera di Carrara, te u kongresnim dvoranama obližnjih hotela. Na centralnim štandovima izlaže 50-ak tvrtki koje predstavljaju različite inovacije iz sektora nautičke industrije, a mnoge od njih bave se različitim tehnologijama kompozita od čega se uglavnom grade brodice, jahte i oprema. Tu su i tvrtke koje izlažu opremu za grijanje, hlađenje, propulziju i različite tipove servisa. Pored toga, organiziran je veliki B2B prostor s mnoštvom kutaka namijenjenih B2B sastancima. Tu se u tijekom cijelog poslijepodneva kao na traci vrte predstavnici tvrtki koje kupuju i prodaju određene usluge i proizvode, odnosno predstavljaju se tržištu na direktan način. Prema razgovoru koje smo vodili s predstavnicima iz Hrvatske i drugih zemalja, puno je zanimljivih ponuda i razmjena kontakata, koje je teško ostvariti na klasičnom sajmu na koji dolaze i krajnji korisnici i kupci plovila.

Ovdje su Dean Starčić kao predstavnik poznatog rapskog brodogradilišta Pičuljan, zatim Ante Čovo iz refitnog brodogradilišta Adria Docks iz Trogira, te veteran ovakvih događaja, Ivan Strelar iz tvrtke Isea koja se bavi specijalnim materijalima za sanaciju. Tu su i predstavnici tvrtke TEMA iz Pule koji su na sajam došli, ne samo kao predstavnici, već i kao izlagači, te su sa sobom donijeli dio ponude elektromotora.

Tu su i delegacije iz Engleske, Turske, Nizozemske, Kanade, Brazila, Vijetnama, Poljske, Izraela, Tajvana, Švedske, Egipta, SAD-a, Slovenije, Tunisa, Mađarske, Njemačke itd. U sklopu sajma održava se i niz konferencija, a prvi dan je započeo zanimljivim forumom o superjahtama o kojima ćemo pisati drugom prilikom. Sektor superjahti u budućnosti vidi razvoj u smjeru refita zbog nemogućnosti da se zadovolji potražnja za novim brodovima, u čemu i Hrvatska počinje imati sve više djela kolača, što ćemo pratiti s posebnom pažnjom.

WhatsApp Image 2023-03-16 at 16.19.05 (1)

Napisao i snimio: Teo Marević

Novosti

Dobar početak u Tullnu

Više od 20 hrvatskih nautičkih tvrtki izlaže pred 40-ak tisuća posjetitelja na sajmu u Tullnu

Paviljoni u Tullnu ponovo vrve ljudima i nautičkom ponudom kao i posljednji put, tik pred prvi lockdown. Započeo je četverodnevni nautički sajam i nakon dvogodišnje pauze okupio je više od tri stotine sedamdeset izlagača među kojima i dvadesetak iz Hrvatske i petnaestak iz Slovenije. Ovu nautičku izložbu, najveću te vrste u Austriji, uobičajeno posjeti više od 45000 ljudi a prema današnjoj posjeti moglo bi se predvidjeti da će tako biti i ove godine.

Mnogi od njih imaju brodove u Hrvatskoj, Sloveniji i sjevernojadranskim talijanskim marinama ili plove našim dijelom Jadrana u čarteru. Austrijanci su, još od doba Austro Ugarske snažno vezani za Jadran, pa je razumljivo da im hrvatske marine i čarter kompanije (mnoge u austrijskom vlasništvu) posvećuju mnogo pažnje.

Ipak, zastupljenost naših marina i čarter tvrtki ove je godine bila nešto manja nego li je to uobičajeno a od nastupa je odustala i Hrvatska turistička zajednica. Tako su nas zastupali ACI, marine Kornati, Veruda, Novigrad, Polesana, Trogir, Mitan marina, Betina i Kaštela. Od hrvatskih čarter tvrtki našli su se ovdje Pitter, BavAdria, Smart Sail, Novak i još nekoliko drugih. Pojavila su se i dva naša brodograditelja – Ris Marine koji su izložili dvije verzije RIS-a 650 i Grginić sa Sharkom 38. Tu se i EmergenSea, Premium Yachtinsurance Jacka Šurije i drugi.

Svima njima austrijsko tržište je važno a nekima, poput Pittera Austrijanci čine više od 40% klijentele. Kako nam kažu, a to se potvrđuje i ovdje, možemo očekivati jako dobru nautičku sezonu koja bi mogla nadmašiti prošlu, rekordnu godinu.

Inače, sama sajamska izložba nešto je skromnija od posljednje. Po našoj procjeni za nekih desetak posto. Ponuda jedrilica je nešto manja od uobičajene ali to smo već vidjeli u Düsseldorfu dok je motornih brodica i jahti uobičajeni broj. Prevladavaju motorne brodice od 8 do 12 metara, vidljivo je mnogo brzih glisera za dnevne izlete i gumenjaka. Sajam u Tullnu oduvijek je prednjačio ponudom brodica s elektropogonom radi velikih ograničenja plovidbe barki s dizelskim ili benzinskim motornim pogonom na većini jezera a može se vidjeti i mnogo brodske opreme.

WhatsApp Image 2023-03-02 at 13.07.10 (2)

WhatsApp Image 2023-03-02 at 13.07.10 (4)

WhatsApp Image 2023-03-02 at 13.07.10 (1)

WhatsApp Image 2023-03-02 at 13.07.10 (3)

Piše: Braslav Karlić
Foto: More

Novosti

ACI prihodovao 247,2 milijuna kuna

Radi se o najvećem prihodu u dosadašnjem poslovanju naše nautičke tvrtke

Naš najveći lanac marina ACI d.d., u 2022. godini upravo je objavio da su ostvarili ukupno 247,2 milijuna HRK poslovnih prihoda, što predstavlja rekordne rezultate u 40 godina dugoj povijesti tvrtke. Prema nerevidiranom izvješću o rezultatima poslovanja, EBITDA Društva u proteklom je razdoblju dosegla vrijednost od 101 milijuna HRK, što je porast od 21% u odnosu na godinu ranije. Istodobno, tijekom 2022. godine u sustav marina uloženo je ukupno 58,4 milijuna kuna.

„Poslovna godina 2022. za ACI je bila izazovna u više segmenata, posebice s obzirom na potrebu balansiranja učinaka rasta inflacije te rasta troškova energenata, roba i usluga, ali i povećanog obujma posla u marinama. Ovogodišnji poslovni rezultati odraz su dugogodišnjeg zajedničkog rada i truda svih naših kolega te odluka koje smo zajedno donosili. Ove godine, jubilarne 40. godine od ACI-jeva osnutka, očekujemo nastavak povećane potražnje za našim uslugama te nastavak stabilnog poslovanja“, izjavio je tim povodom je predsjednik Uprave ACI d.d. Kristijan Pavić.

Prihodi od prodaje u 2022. godini iznosili su 238,7 milijuna kuna te su za 33,1 milijuna viši u odnosu na godinu ranije, a rast je zabilježen u svim marinama sustava. Najveći rast zabilježen je od usluge dnevnog i godišnjeg veza s udjelom od 75% u ukupnom povećanju. Poslovna jedinica s najznačajnijim rastom je ACI marina Korčula, u koju je godinu ranije izvršeno i 25 milijuna kuna vrijedno ulaganje u rekonstrukciju lukobrana. Uprava tvrtke je tijekom protekle godine potpisala Aneks Kolektivnog ugovora iz 2019. godine čime su povećana dosadašnja prava svih radnika i to prvenstveno kroz povećanu osnovicu plaće te podizanje koeficijenta složenosti poslova. Osnovica plaće zaposlenicima je povećana već za prosinac 2022. godine.

U 2023. godini ACI će težiti daljnjem nastavku ulaganja u marine, s posebnim naglaskom na izgradnju buduće ACI marine Rijeka. Do kraja 2023. godine Društvo planira donijeti i Strategiju održivog razvoja ACI-ja za razdoblje od 2023. do 2027. godine. Naposljetku, najveći fokus tvrtke i dalje ostaje na aktivnostima vezanim uz produljenje koncesijskih ugovora koji u najvećoj mjeri ističu 2030. godine.

Novosti

Šećer na kraju!

Tvrtka Plug & Play poklonila je dva vrhunska audio uređaja čitateljima i partnerima Mora

Naš ovogodišnji nastup na zagrebačkoj Nautici odvio se u partnerstvu s tvrtkom Plug & Play, zastupnikom renomiranog proizvođača televizora i audio opreme Loewe. Oni su naš štand opremili vrhunskim televizorima s OLED tehnologijom na kojima su posjetitelji mogli vidjeti video snimke plovidbi i testiranja nastale prilikom pripremanja sadržaja magazina Mora. Pored toga dvojici naših čitatelja i poslovnih partnera poklonili su po jedan vrhunski audio uređaj klang s1 i klang s3. Na kraju sajamske izložbe iz hrpe ostavljenih posjetnica izvučena su imena Aljoše i Ranka, naših dobitnika.

Klang s1 i klang s3 su elegantno dizajnirani uređaji u visokokvalitetnim aluminijskim kućištima koji predstavljaju pravi one stop shop za sve muzičke potrebe. Imaju internetski radio i DAB/DAB + tuner te omogućuju izbor više od 25.000 radijskih postaja. Pored toga posjeduju integrirane usluge Amazon Music, Deezer i Spotify Connect. Loewe klang s3 dolazi s dodatnim CD utorom i 120 W snage dok klang s1 posjeduje ukupnu snagu 80 W.

Novosti

Druženje s Morem

Još sutra nas stignete posjetiti na Velesajmu u Zagrebu gdje se održava 30. Zagrebački sajam Nautike

Na zagrebačkom sajmu nautike održali smo tradicionalno druženje s partnerima, prijateljima i čitateljima Mora koje ovih putem još jednom pozdravljamo i zahvaljujemo na dolasku. Sajma kao i našeg druženja nije bilo tri godine, a još sutra nas stignete posjetiti na Zagrebačkom velesajmu, kao i pogledati aktualnu ponudu brodica, opreme, nautičkih usluga i proizvoda, prošetati i susresti se s poznatim licima hrvatske nautike. Sve posjetitelje pozivamo da ubace svoju posjetnicu u kutiju na pultu štanda Mora, jer ćemo u nedjelju 26. veljače u 16 h izvući jednog sretnog dobitnika koji će kući ponijeti vrijedne nagrade naših sponzora.

Foto: More

Novosti

Nautika se vratila u Zagreb

Sajam se nakon tri godine ponovo održava na istom mjestu s tek nešto manje izlagača od rekordne 2020. godine

Petodnevni nautički sajam ponovo se održava na Zagrebačkom velesajmu. Posjetitelji od srijede do nedjelje imaju prilike razgledati ponudu domaćih i stranih brodica i jahti. Ključna je razlika od prijašnjih godina, što na sajmu uopće nema izloženih jedrilica uz izuzetak dviju manjih rekreativnih primjeraka, što je direktan odraz tržišta na kojem se preko 80 posto prodanih plovila odnosi na motornjake svih veličina i vrsta. Ipak i jedriličari imaju razloga za posjet sajmu, jer u 5 paviljona Velesajma, se može naći veliki izbor opreme za jedrilice odnosno sve vrste plovidbe i vodenih sportova.

Izlagači sportskih rekvizita za zabavu na moru ove godine nude širok izbor različitih SUP-ova, kajaka, različitih vrsta dasaka i druge opreme za vuču na moru. Sajmom prevladavaju RIB brodice domaćih i stranih brodograditelja. Nudi se dobar izbor nautičkih usluga, servisa, a zastupnici poznatih morskih brendova izložili su veliki izbor motora, pomoćnih čamaca, palubne opreme… Primjetan je i sve veći izbor električnih i elektroničkih brodskih uređaja, senzorike, pogona, multimedijske opreme itd.

Zagrebačke Nautike nije bilo od nesretne 2020. godine, a nautika kao industrija ne samo da se održala već je u međuvremenu i dodatno ojačala. Stoga je ovaj sajam u Zagrebu dobra prilika za sve one koji vole plovidbu i more da pronađu nešto što im se sviđa, ili se pak raspitaju o mogućnostima. Na sajmu obavezno posjetite i štand Mora, gdje možete pronaći naša druga izdanja po sajamskim cijenama, podružiti se s ljudima koji žive i pišu More.

WhatsApp Image 2023-02-22 at 16.11.34 (1)

WhatsApp Image 2023-02-22 at 16.11.33 (1)

WhatsApp Image 2023-02-22 at 16.11.34 (3)

WhatsApp Image 2023-02-22 at 16.11.34 (2)

WhatsApp Image 2023-02-22 at 16.11.33 (2)

WhatsApp Image 2023-02-22 at 16.11.35 (2)

WhatsApp Image 2023-02-22 at 16.11.35 (1)

WhatsApp Image 2023-02-22 at 16.11.36 (1)

WhatsApp Image 2023-02-22 at 16.11.36 (2)

WhatsApp Image 2023-02-22 at 16.11.36 (3)

WhatsApp Image 2023-02-22 at 16.11.37 (1)

WhatsApp Image 2023-02-22 at 16.11.38 (1)

WhatsApp Image 2023-02-22 at 16.11.37 (2)

WhatsApp Image 2023-02-22 at 16.11.37 (3)

WhatsApp Image 2023-02-22 at 16.11.38 (3)

WhatsApp Image 2023-02-22 at 16.11.38 (2)

WhatsApp Image 2023-02-22 at 16.11.38 (4)

WhatsApp Image 2023-02-22 at 16.11.39 (1)

WhatsApp Image 2023-02-22 at 16.11.39 (2)

WhatsApp Image 2023-02-22 at 16.11.39 (3)

WhatsApp Image 2023-02-22 at 16.11.40 (1)

WhatsApp Image 2023-02-22 at 16.11.40 (2)

WhatsApp Image 2023-02-22 at 16.11.40 (3)

WhatsApp Image 2023-02-22 at 16.11.41 (1)

WhatsApp Image 2023-02-22 at 16.12.38 (3)

WhatsApp Image 2023-02-22 at 16.12.38 (2)

WhatsApp Image 2023-02-22 at 16.12.38 (1)

WhatsApp Image 2023-02-22 at 16.12.38 (4)

WhatsApp Image 2023-02-22 at 16.12.38 (5)

Piše: Teo Marević
Foto: More