nautika
Novosti

Odgađa se zagrebačka Nautika

Pitanje je hoće li ove godine nautička sajamska izložba biti organizirana

Jučer je poznati britanski nautički medij International Boating Industry objavio da se otkazuje sajamska izložba koja je bila planirana od 24. do 28. veljače u Zagrebu. Premda nije riječ o službenoj objavi Zagrebačkog Velesajma, te na njihovim služenim internetskim stranicama i dalje stoji da se održava po planu, već dulje vrijeme nam je poznato da se pripreme za izložbu ne odvijaju planirano.

Naravno, uzrok je Covid-19 , odnosno aktualna zabrana održavanja sajamskih izložbi do 31. siječnja, za koju se ne zna hoće li biti produljena, te nemogućnost pripreme sajma u takvim okolnostima. Iz razgovora koje smo vodili s najvećim izlagačima, a koje su svakako vodili i organizatori Nautike, saznajemo za njihovu skepsu kad je riječ o sajmovanju u bližoj budućnosti.

S obzirom na to da se zagrebački sajam Nautika odvija u zatvorenom prostoru, jasno je da se do bitnijeg poboljšanja epidemiološke situacije i bez procjepljenja teško može računati na ozbiljan broj posjetitelja. Ta stavka je izlagačima, pored vlastitog zdravlja najvažniji faktor odluke za prisustvo na sajmu.

U takvim okolnostima organizator koji je već odlučio odgoditi sajam i koji će o tome uskoro i službeno obavijestiti javnost, mora odlučiti hoće li ovogodišnju izložbu odgoditi za neko drugo razdoblje u godini ili je jednostavno preskočiti. Sredinom prosinca 2020. organizator je pomaknuo rok za prijavu na sajam do 29. siječnja zbog neizvjesne epidemiološke situacije u tom trenutku.

Budući da su svi mogući proljetni i jesenski termini zauzeti najvažnijim europskim sajmovima, moguće je očekivati da će se ovogodišnji sajam Nautika jednostavno preskočiti. Podsjećamo, tijekom održavanja prošlogodišnjeg sajma susjednu Italiju je snažno pogodila epidemija koronavirusa, te su gotovo svi sajmovi nakon zagrebačkog otkazani.

Ove godine, Nautika bi trebala proslaviti okruglih 30 godina održavanja. Riječ je o najvećem hrvatskom nautičkom sajmu u zatvorenom, koji godišnje okuplja preko 300 izlagača iz Hrvatske i okolnih zemalja, s oko 300 izloženih plovila.

 

jedra
Novosti

Rezime 2020.

Sljedeću godinu dočekujemo načeti, ali s manje iznenađenja i izglednim poboljšanjem

Ova godina je za magazin More započela s jedrima punim vjetra. Obilježili smo 25 godina postojanja Mora bogatim jubilarnim izdanjem. Taj 252. broj bio je iznimno opsežan, a njime smo napravili i nekoliko zaokreta, kako u konceptu magazina tako i u njegovom izgledu. S uobičajenim elanom nastavljali smo dalje u, kako je tada izgledalo, jednu od najboljih godina i za nas i za hrvatsku nautiku uopće. Već smo bili usred pripremanja idućeg broja kada je nastupio prvi lockdown i svijet je stao.

U tom trenutku nitko nije znao što nas čeka, a u toj neizvjesnosti napravili smo najbolje što smo mogli, pa je travanjski broj “Svijet je stao” u najvećoj mjeri odražavao sve ono što nas je zateklo. Među prvima smo se pozabavili analizom tadašnje situacije u domaćoj i međunarodnoj nautičkoj industriji, kako u proizvodnji, servisnim radionicama, marinama, charter poslovanju, škverovima i popratnim uslugama povezanim s nautikom i nautičkim turizmom.

Pogledamo li unazad, prognoza je bila točna, a i dalje je bila bolja nego što se na prvu činilo. Zbog zatvorenih granica i epidemioloških mjera ostali smo bez prvog dijela nautičke sezone, no najvažnije, Hrvatska je relativno brzo prepoznala potencijal nautičkog turizma na koji smo i mi ukazivali kada je postalo izgledno da će ova godina biti, blago rečeno izazovna. Putem naših medijskih platformi, tiskanih i digitalnih izdanja, putem naših mobilnih aplikacija i društvenih mreža na hrvatskom, engleskom i nekoliko drugih jezika, promovirali smo nautički turizam i plovidbu kao najsigurniji oblik provođenja godišnjih odmora i rekreacije s obitelji i prijateljima.

Već postoje modeli

Brojevi koji su slijedili nakon lockdowna bili su usmjereni na plovidbu, mogućnosti i ograničenja,  nastojeći u svakom trenutku pružati ažurne i precizne upute za domaće i strane nautičare. Stalno smo komunicirali s predstavnicima državnih institucija bitnih za nautički sektor ali i izvještavali što se na tom planu događa na Mediteranu, u Europi i svijetu. Pred nama je 2021. godina koja, prema svemu sudeći u hrvatskoj nautici ne bi trebala donijeti  iznenađenja  poput ovogodišnjih. U najgorem slučaju ponovit će se ova sezona, koja je pokazala da se može preživjeti i u ovako zatvorenim uvjetima.

No, s obzirom na stečeno iskustvo i postojeće modele funkcioniranja, cjepivo koje nam je stiglo, iduću nautičku sezonu trebali bismo dočekati s olakšanjem, te boljim rezultatom. Ohrabruju i podaci o sve većem broju novih vlasnika brodica i charter gostiju, koji su klasične oblike turizma odlučili zamijeniti nautičkim, pa je jedan od izazova pred svim dionicima nautičke industrije, zadobiti i zadržati nove goste, nove vlasnike plovila, nove zaljubljenike u more, plovidbu, te zabavne i sportske aktivnosti na moru.

Promjene prilika i odnosa prema okolini

Bilježi se rast prodaje opreme za brodice, narudžbe novih brodica su stabilne ili u rastu, a stagnacija koja bi inače bila nagovještaj lošeg poslovanja, u nestabilnoj godini je veliki plus. Osim financijskih prilika, ova godina je dubinski promijenila odnose među ljudima i spram okolini. Kako je ekološka osviještenost počela sve više dobivati na značaju i ponuda i potražnja se orijentiraju u tom smjeru pa se opravdano nadati da će sljedeća godina biti godina velikog zaokreta kad je očuvanje planeta na kojem živimo u pitanju.

Pratite More na našem internetskom portalu, putem mobilnih aplikacija i naravno u tiskanom izdanju jer nas već u prvoj polovici iduće godine očekuju brojna uzbudljiva događanja poput America’s Cupa, završetak regate Vendee Globe, sajmovi i novosti iz škverova, kao i najljepše priče s mora, otoka i priobalja. Mirno more i sve najbolje u vrijeme blagdana i u novoj, 2021. godini, želi vam uredništvo Mora.

enautika
AktualnoMORE

Digitalizacija nautike – zbogom papirima i čekanju

Proći će vremena dok se ne naviknemo. Gost dođe na charter brod i želi provjeriti odgovara li mu dozvola i zatečeno stanje onome na papiru. A papira nema.

Proces digitalizacije još nije gotov, ali već omogućuje nautičarima i kapetaniji da umjesto s papirima više vremena provode na moru. To znači i bolje provođenje zakona, veću sigurnost u plovidbi te kvalitetniji i uređeniji pomorski promet. U Hrvatskoj još uvijek postoji opravdana sumnja u funkcioniranje državnog aparata. Odlazak na šaltere predstavlja izazov i za iskusne birokrate, no to više nije slučaj u pomorstvu. Zahvaljujući uvjetima za pristupanje Europskoj uniji, Hrvatska kao i nekolicina drugih mlađih članica ima dobro pripremljen nacionalni sustav e-Građani – temelj za buduću digitalizaciju.
Sve je započelo procesom informatizacije krajem 1990.-ih godina, kada su lučke kapetanije dobile aplikacije za evidenciju dolazaka stranih jahti i za izdavanje odobrenja za plovidbu. Potom je došlo do novog iskoraka 2005. godine kada je informatizirano prijavljivanje posada na charter plovilima. Umjesto da liste fizički nose u kapetaniju, charter kompanije dobile su mogućnost same ih ovjeravati, čime su gosti pak dobili jednostavniju uslugu, a kapetanije rasterećene dijela posla.
To se djelomice odnosilo i na strane nautičare, radi bolje kontrole i sprječavanja crnog chartera. Potom se kapetanije povezuju sa sustavom pa se mogućnosti šire i na plaćanje turističkih pristojbi za nautičare u kapetanijama kako bi se nautičarima omogućilo da čim više poslova obavljaju na jednom mjestu. Uslijedila je i mogućnost da charter kompanije same prijavljuju boravak stranaca. Treba spomenuti i to da Hrvatska već 15 godina koristi i sustav AIS za nadzor pomorskog prometa, što također spada pod pojam digitalizacije. (…) Više pročitajte u 257. broju Mora.

boot 5
Novosti

Industrija čeka Boot

U prosincu ćemo znati hoće li se održati Boot Düsseldorf. Svi predstavnici iz industrije priželjkuju da se sajam održi, jer će podići moral neophodan za staro normalno poslovanje.

Organizatori sajma u Düsseldorfu održali su virtualnu konferenciju koju je pratilo 115 pratitelja. Na virtualnoj konferenciji su govorili kada će biti donesena finalna odluka o održavanju, odnosno o neodržavanju sajma, a uz očekivana pitanja programa i sigurnosti. Putem Zoom Video konferencije su se uključili brojni akteri iz nautičke industrije, koji su govorili o važnosti postojanja i prisutnosti izlagača na sajmovima, o novim pojavama na tržištu, te o protekloj nautičkoj sezoni, brodogradnji i prodaji novih plovila.

Odgovor na pitanje hoće li sajma definitivno biti nećemo znati do prvog tjedna u prosincu, do kada organizatori Boot Düsseldorfa mole izlagače za strpljenje. Sugerirali su izlagačima da ne započinju zahtjevni transport velikih jahti dok se ne zna finalna odluka.

Sajam će se prostirati na ukupno 17 paviljona počevši s motornim brodicama, preko jahti i do superjahti, od prvog do devetog paviljona. U četvrtom će biti naglasak na inovacijama i električnoj propulziji, u petom na velikim superjahtama, u šestom motorne jahte, od kojih će mnoge imati svjetsku premijeru. Očekuje se i dolazak 34 metara duge superjahte brodogradilišta Sanlorenzo, no još nisu potvrdili hoće li brod uopće stati u paviljon. U sedmom paviljon bit će smještena umjetnost s tematikom nautike i mora, a bit će izloženi i radovi poznatih dizajnera interijera jahti.

Raste interes za edukaciju

Paviljon 7a rezerviran je za ronjenje, s novim bazenom, vodene sportove i zabava na vodi, a nastavlja se i u paviljonu 8a, gdje će biti izloženi najnoviji primjerci iz segmenta surfa, wind foilinga i slično. U paviljonima 9 i 10 nalazit će se manji motorni brodovi, gumenjaci, tenderi, izvanbrodski motori, električni motori itd., u paviljonu 11 nautička i ostala oprema, dodaci za brodice i jahte, ronilačka oprema. U 12. paviljonu se nastavlja ponuda ronilačke opreme, a tamo će štandove imati ronilački centri i destinacije za ronjenje.

U paviljonu 13 smjestit će se izlagači chartera i marina, u 14. vodeni turizam, veslački program, a u 15. jedriličarski klubovi, škole, programi, paneli i radionice. Za posljednji paviljon, kažu organizatori, raste interes posljednjih godina, te će ubuduće nastojati ponuditi čim više sadržaja u tom segmentu.

Osim jedrenja, brojne radionice na kojima iskusni nautičari daju savjete kako i što raditi u plovidbi, te druge praktične savjete za vlasnike brodova i charter nautičare. Izlagački program jedrilica smjestit će u paviljone 15., 16. i 17., a dođe li zaista do održavanja sajma, tamo možemo očekivati veliki broj svjetskih premijera, koje se nisu imale priliku izložiti na otkazanom sajmu u Cannesu ove godine.

Brodograditelji iznenađeni tržištem

Nakon izlaganja o Bootu, održana je i panel rasprava o stanju brodogradilišta u kojem su sudjelovali predstavnici brendova Princess Yachts, Sanlorenzo Yachts, Azimut-Benetti, Ferretti Grupe koji su svi redom izjavili kako im je unatoč pandemiji narudžba i prodaja brodova u porastu, te da su jedino tijekom zatvaranja u rano proljeće imali malo zastoja u proizvodnji, no i to su uspjeli premostiti.

Slično su kazali i predstavnici Grupe Beneteau, Hanse Yachts i Bavaria Yachts, od kojih svaki pod sobom ima i nekoliko podbrendova. Porast prodaje je neočekivano veliki, pa je u nekim segmentima, poput brodica duljine od 7 do 10 metara proizvodnja sporija od potražnje. Tu činjenicu pripisuju popularnosti plovidbe kao sigurnog oblika provođenja slobodnog vremena, te trendu novih vlasnika brodova, za koje se svi nadaju da će ih zadržati na tržištu.

Predstavnik European Boating Industry, Philip Easthill, kazao je da je porast u prometu polovnih plovila, što je istaknuo i predsjednik uprave brenda Bavaria, Michael Müller koji je zadovoljan tom činjenicom, jer će dio tih vlasnika kad tad kupiti i nova plovila.

BOOT 3 – kopija

boot 2 – kopija

DSC_0393
Novosti

Biograd diše punim plućima

Otvoren je Biograd Boat Show. Da se ne nose maske i ne mjeri temperatura na ulazu, netko bi pomislio da se radi o sasvim običnoj godini.

Biograd Boat Show je u tijeku, a 22. izdanje nautičkog sajma se odvija odlično s obzirom na epidemiološke uvjete. Volumen sajma je tek nekih 20 posto manji, a posjetitelja ima kao i prethodnih godina, dok se za vikend očekuje najveći broj gostiju. Iako je broj izlagača bitno smanjen, broj brodova po izlagačima je povećan i komotniji je raspored, te se ne osjeti nedostatak uzrokovan pandemijom korone.

U srijedu je održano svečano otvorenje, kao i panel rasprava Hrvatski dani nautike na kojoj su sudjelovali predstavnici industrije i raspravljali o protekloj sezoni, te o nadolazećim izazovima.

Najveće iznenađenje megajahte

U raspravi se osjetila doza napetosti, jer unatoč vladinim najavama nisu ostvarene neke pogodnosti za teško pogođene tvrtke. Podsjećamo, u proljeće su na zahtjev udruženja marina i čartera iz Vlade poručili kako će razgovarati i izaći u susret čarterašima koji su zbog korone imali gotovo stopostotni pad u predsezoni. Prijedlog je bio da se marinama odgodi plaćanje fiksnog dijela koncesijske naknade, te da marine u visini tog iznosa odgode plaćanje potraživanja od čarteraških tvrtki, no to se nije ostvarilo.

Svi su redom pozdravili vladine mjere i brzu reakciju Hrvatske na otvaranje vrata stranim plovilima, što je omogućilo relativno brz povratak u nautičku sezonu nakon lockdowna. Najveće iznenađenje ove sezone bio je stopostotni porast dolazaka  megajahti s gostima čija je prosječna dnevna potrošnja daleko iznad svih drugih gostiju.

Najveći gubitnici ove godine bili su mali brodari, odnosno izletnički brodovi čiji je pad u prosjeku preko 90 posto. Taj problem je dublji, jer se radi uglavnom o brodovima hrvatske proizvodnje, koji se servisiraju i opremaju u Hrvatskoj, u vlasništvu su hrvatskih brodara, s hrvatskim mornarima, a servisiraju se u brodogradilištima u kojima su zaposleni domaći ljudi u malim i velikim škverovima duž Jadranske obale.

Osoblje sajma i izlagači paze na mjere

Što se tiče mjera na sajmu, organizatori su dali svoj maksimum. Raspored stolova u restoranu i barovima podliježe epidemiološkim preporukama, s dezinfekcijskim sredstvima na svakom koraku. Izlagači i osoblje sajma nose maske čitavo vrijeme, a Covid-redari obilaze događaj. Na ulazu je i policija, mjeri se temperatura, no čitava je situacija vrlo pitoma.

Isto se ne može reći za posjetitelje, mahom domaće ljude, koji uglavnom ne nose maske, ili ih nose pod bradom, pa stavljaju na lice tek kad ugledaju redare. Na sajmu ima i gostiju s njemačkog govornog područja, ponešto gostiju iz Poljske i Mađarske, te gotovo da nema Slovenaca i Talijana. Danas i sutra su na rasporedu sastanci udruženja luka, marina, chartera, te seminari tvrtke MMK Booking Manager za čarteraške agencije, operatere, kao prezentacije i domjenci.

BBS 2020

DSC_0412 – kopija
DSC_0419 – kopija
DSC_0422 – kopija
DSC_0420 – kopija
DSC_0400 – kopija
DSC_0408 – kopija
DSC_0430 – kopija
DSC_0434 1 – kopija
ICOMIA webinar
Novosti

Budućnost turizma i nautike

Sudjelovali smo na webinaru ICOMIA-e na temu Nautika i turizam s Covid-19 – što nas čeka?, na kojoj su istaknuti predstavnici industrije analizirali stanje i razgovarali o budućnosti.

Na webinaru Međunarodnog nautičkog udruženja ICOMIA govorili su predstavnica tvrtke BWA A1 Yachting, Rosemary Pavlatou, predstavnik zrakoplovne industrije Aegean Airlines grupe, dr. Marios Menexiadis, te predstavnik udruženja European Boating Industry, Philip Easthill. Uvodnu prezentaciju u webinar održala je regionalna direktorica za Europu UNWTO-a (Svjetska turistička organizacija), Alessandra Priante.

Gotovo dvosatni webinar je snimljen te će se moći preuzeti s internetske stranice ICOMIA-e. Sadržaj govornika bio je temeljen na planu Restart Tourism, kojim su htjeli ukazati na ključne probleme i svijetle primjere koje smo naučili iz ove sezone, te kako se pripremiti za budućnost.

Primijeniti naučeno iz protekle sezone

Jedan od pozitivnih primjera bilo je isticanje nautike kao sigurnog i dokazano uspješnog modela turizma, čak i tijekom pandemije. Na razini svijeta i kontinenata već su donesene smjernice ili se još radi na njima, a prema kojima bi države trebale djelovati kako bi se omogućio razvoj turizma u sljedećem razdoblju.

Rosemary Pavlatou je istaknula da je iza nas jedna relativno uspješna sezona, tijekom koje smo naučili kako se nositi s turizmom u pandemiji. Pouke iz ove sezone trebaju poslužiti za pripremanje iduće, koja bi trebala biti bolja i u uvjetima nastavka pandemije. Najgore je što se može dogoditi da ponovimo ovu godinu, iako je, kaže, to malo vjerojatno.

Virtualni i privatni događaji

Glede nautičkih sajmova, Philip Easthill je rekao da su oni vrlo važni za razvoj nautičke industrije, te da virtualni nautički sajmovi tek djelomice nadopunjuju nedostatak fizičkog događaja. „Teško je povjerovati da će se netko odlučiti kupiti brod bez da ga dotakne i osjeti.“
Upitali smo ga smatra li da će privatna nautička predstavljanja utjecati na budućnost modela kupovine brodova, barem što se tiče ozbiljnih kupaca, na što je također kazao kako smatra da će svakako doprinijeti, no da također neće zamijeniti nautičke sajmove. Tamo se, kaže, susreću i drugi konkurentni brodovi, razmjenjuju se mišljenja među nautičarima, no najvažnije je da posjetitelji sajmova tamo dolaze doživjeti nautiku, što je nezamjenjivo.

Uključiti psiho-sociološki utjecaj

Dr. Marios Menexiadis je istaknuo da se prognoza za turizam u 2021. ne može promatrati samo kroz brojke, već da je važan faktor prognoze u turizmu sada osjećaj kod ljudi, potencijalnih turista. Važno je promatrati psihološki i socijalni utjecaj koji, za razliku od 2008. godine kada je svijet zahvatila kriza, nije došao ovako naglo i ipak nije zahvatio sve odjednom.

Philip Easthill ističe kako digitalizaciju marina smatra također jednom od ključnih stavki razvoja. U vremenu gdje se sve brzo mijenja, gosti u marini moraju imati pristup internetu, odnosno pristup informacijama. Nadalje, objašnjava da digitalizacijom marina dobivaju i pružatelji i primatelji usluga. Osnovom digitalizacije smatra opskrbljenost marina WiFi signalom.

Zadržati nove vlasnike plovila

Komentirao je i upit o takozvanom boomu novih vlasnika plovila, koji su se pojavili usporedo s većim brojem polovnih plovila na tržištu, što je bilo očekivano za krizu. Kaže kako su u EBI-ju očekivali i porast novih vlasnika plovila zbog specifičnosti situacije, te na potpitanje dodaje kako je zadatak svih u industriji u idućih 10 godina nastojati zadržati čim veći broj tih novih vlasnika.

Kada su otvorili pitanje državne intervencije, na licima sudionika vidjelo se da su svi imali nešto za reći na tu temu, a sama tema je preširoka za jedan sporedni segment webinara. Ipak, dr. Marios Menexiadis je kazao kako smatra da bi državna garancija trebala ući u dio vlasništva, te je naveo primjer Lufthanse. Obrazlaže da državni poticaji nisu dovoljni, već stvarna namjera da se spasi tvrtka je ulazak u suvlasništvo.

Foto: ICOMIA Webinar / screenshot

Biograd Boat Show
Novosti

Priprema se 22. BBS

Organizatori su optimistični jer sajam na otvorenom pruža veću mogućnost održavanja unatoč Covidu-19

Kako sada stoje stvari 22. Biograd Boat Show bi se trebao održati od 21. do 25. listopada. Uspiju li organizatori u toj nakani, bit će to jedan od rijetkih održanih jesenskih sajmova. Pripreme za petodnevni događaj su u tijeku i prema procjeni organizatora mogao bi obuhvatiti 80 posto sadržaja u usporedbi s prošlogodišnjim, do sada najuspješnijim sajmom. S obzirom na to da je ove godine većina sajmova otkazano, već i samo održavanje događaja bit će uspjeh.

Organizator BBS-a je Ilirija d.d. koja u vlasništvu ima Marinu Kornati u Biogradu, mjesto gdje se održava sajam, pa su im s te strane logistički potezi brži nego kod sajmova koji zakupljuju javni prostor. Događaj će naravno biti organiziran pod epidemiološkim uvjetima koje propisuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo. To znači da će se morati voditi računa o broju ljudi koji su prisutni na površini sajma u jednom trenutku. Na sajmu će biti i pojačana dezinfekcija ruku i površina koje se koriste ali i raster sajma će biti prilagođen potrebama maksimalne zaštite izlagača i posjetitelja.

Kao i proteklih godina, na sajmu će se održati važni sastanci udruženja iz sektora nautike. Godišnji skup Hrvatskog udruženja marina i Hrvatskog udruženja chartera. Osim toga, prošle godine je pokrenut novi poddogađaj, B2B sajam za charter industriju. Taj je paralelni B2B sajam već prošle godine je koristio inovativnu digitalnu platformu za olakšavanje dogovaranja poslovnih sastanaka. Ove godine će ta platforma uvelike olakšati sprečavanje nastanka gužvi i smanjiti rizik od zaraze. Uz nju će se omogućiti i virtualne konferencije, Zoom sastanci i slični oblici komunikacije.

Ugovori s izlagačima su pripremljeni ali će se do sklapanja pričekati kada epidemiološka situacija bude poznata i povoljna. U slučaju da ipak dođe do otkazivanja, organizator poručuje da će svim izlagačima biti vraćen novac. To uvelike olakšava odluku o prisustvovanju tvrtkama koje su ove godine poslovale sa smanjenim prihodima. Biti prisutan na BBS-u je vrlo važno ne samo za planiranje nove nautičke sezone već i za razgled novih brodova koji se nisu nigdje imali priliku vidjeti.

Foto: Biograd Boat Show

IMG_1606
Novosti

Hrvatska i dalje poželjna nautičarima

Nakon što su neke europkse zemlje stavile Hrvatsku na crvenu listu, situacija u nautici se nije drastično promijenila
Brojke pokazuju da bi posljednji dani ljeta mogli i dalje biti poželjni za plovidbu u Hrvatskoj. Dobro je poznato da je boravak na brodu i plovidba u doba pandemije koronavirusa jedan od najsigurnijih i najjednostavnijih načina održavanja socijalne distance pa je sasvim logično da je nautički turizam u Hrvatskoj poslovao najuspješnije u usporedbi sa hotelima, privatnim smještajem, kampovima pa čak i sa vilama. Rast broja zaraženih u Europskim zemljama, uključujući i Hrvatsku, premda pretežno sa vrlo blagim simptomima, doveo je do znatnih restrikcija kad su u pitanju turistička putovanja.
Italija, Austrija, Slovenija a dijelom i Njemačka, najjača emitivna područja kad je hrvatski turizam u pitanju, uvele su različite mjere za turiste koji se u ove zemlje vraćaju iz Hrvatske i nekih drugih mediteranskih zemalja. Uglavnom se to svodi na obvezno testiranje, određenu samoizolaciju ili preporuku da se ne odlazi u neke zemlje ili regije. Naravno, to je izazvalo značajan povratak turista iz tih zemalja pa neke jadranske regije, poput opatijske, u samo par dana bilježe pad do 70% kad su talijanski, austrijski, slovenski ili njemački turisti u pitanju.
Pad od 20 posto
No, to se očito ne događa kad je nautika u pitanju. Svi koji su ovih dana plovili Jadranom a u te spadamo i mi svjedoci su da je na moru i dalje prilično veliki broj brodova bez razlike da li se radi o rivama na otocima, sidrištima ili marinama. To potvrđuju i podatci koje smo dobili od Ministarstva mora i koji se odnose na čarter. Prošli tjedan, što praktično znači u subotu 22. kolovoza, nakon proglašenja svih restriktivnih mjera spomenutih zemalja, na čarter plovila se prema crew listama ukrcalo 15300 stranih i 2200 domaćih nautičara.
To je uistinu oko 4000 nautičara (odnosno 20%) manje nego li tjedan prije ali taj pad je i dalje barem tri puta manji nego kad je o klasičnim kopnenim oblicima turizma riječ. Ukupno se tako kad je nautika u pitanju plovidba zadržava na nekih 60-tak% od prošlogodišnjih brojki što je rezultat bez premca na Mediteranu. Dodamo li tomu da brojke zaraženih u Hrvatskoj posljednjih par dana opadaju pa se možemo nadati i boljoj epidemiološkoj situaciji dosta je razloga za optimizam kad se radi o nautičkom turizmu. A dobro znamo da nautička sezona traje sve do kraja listopada i da su pred nama općenito dva mjeseca kad je najljepše ploviti.
IMG_1620 2020-08-19 09.11.12 2020-08-19 15.32.48
DSC_9537 – kopija
Novosti

Nautika iznad očekivanja

Službeni podaci Ministarstva mora pokazuju da je prva polovica kolovoza svega četvrtinu slabija od 2019. godine

Nautika je, kao što se i predviđalo ostvarila bolje rezultate u turizmu, u odnosu na ostale sektore. Tomu pridonosi činjenica da je nautičarima jednostavnije pridrižavati se propisanih mjera opreza, zbog same prirode izoliranosti tijekom boravka na plovilu, pa se gosti osjećaju sigurnije zbog manje izloženosti. Unatoč snažnom udaru na gospodarstvo i psihološki pritisak, nautika je pokazala svoju prednost.

Uspoređujući podatke iz tablice s brojem izdanih prijava dolazaka stranih jahti i brodica, te izvršenih produženja za razdoblje od 1. do 13. kolovoza 2019. u odnosu na isto razdoblje ove godine, ukupni pad je 25 posto. Najviše izdanih i produljenih dozvola imaju lučke uprave u Rijeci i u Puli, kao i prošle godine. Nešto veći pad bilježi se kod prijava dolazaka jahti, odnosno rekreativnih plovila duljih od 24 metra. Njih je ove godine bilo 221, dok je prošle godine bilo 385, odnosno 42,6 posto manje. Sličan je postotak pada i kod brodica, 39,41 posto, odnosno 2464 prošle i 1493 ove godine.

Ipak stanje pokazuje da stranci nisu izgubili povjerenje u Hrvatsku, pa je postotak pada produženja u odnosu na 2019. godinu znatno manji. Također, produljeno je 4073 dozvola za brodice, čime je pad u odnosu na lani 19,43 posto, dok je kod jahti taj pad gotovo beznačajan, samo 0,95 posto. Prema subotnjoj izjavi ministrice turizma Nikoline Brnjac, objavljenoj u Slobodnoj Dalmaciji, da je do sad hrvatska ostvarila više od 60 posto ukupnih turističkih rezultata od lani, možemo reći da ukupna slika nije crna kao što se predviđalo u ožujku. Tada su predviđanja za ukupna turistička ostvarenja u odnosu na lani bila između 30 i 50 posto.

sajmovi
MORESajmovi

Sudibna nautičkih sajmova

Svaka čast virtualnoj stvarnosti, ali najbolji oblik promocije novih brodova je kad mogući kupac stupi na palubu

Iako još uvijek pod malim upitnikom, sve je izglednije da bi se nautički sajmovi na otvorenom mogli uspješno održati unatoč problematici javnog okupljanja i činjenici da su neki od najpoznatijih, poput onoga u Southamptonu, Monacu ili Barceloni, otkazani.
Najnovija potvrda koja ide na ruku francuskim sajmovima je ona Francka Riestera, delegata Ministarstva vanjskih poslova i ekonomske privlačnosti, koji je 28. srpnja izjavio da javnost može odahnuti i da će se od 1. rujna ići prema ublažavanju mjera.
Ovo će zasigurno ohrabriti organizatore sajmova u Cannesu i La Rochelleu koji su najavljeni za rujan. Uz njih, tek nekoliko važnijih sajmova nisu odgođeni za iduću godinu. Organizatori sajmova koji još idu prema nepromijenjenom rasporedu održavanja, predviđaju da će pad posjećenosti biti između 20 i 30 posto.
Gotovo sva velika brodogradilišta već su potvrdila nastup na nekom od sajmova, iako je izvjesno da neće svi ići na sve sajmove, već biraju koji im više odgovara. Brodogradilišta i proizvođači opreme trebaju sajmove za predstavljanje novih modela kojih ove godine ima mnogo. Tradicionalno, većina većih brodogradilišta premijere čuva za Cannes, te nešto manje za Genovu.  Izlažu se i nešto manje flote, odnosno uglavnom samo najnovija plovila ili flagshipovi. (…) Više pročitajte u novom, 255. broju Mora.

 

intervju1
IntervjuMORE

Intervju Paško Klisović

Kroz dva i pol mjeseca lockdowna ukupan broj otkaza u nautici je bio puno manji nego u kopnenom turizmu, ali je bilo dosta odgađanja. Kritična tržišta bila su avionska, Skandinavija, Engleska, Francuska, SAD

Paška Klisovića poznajem duže od dvadeset godina, otkad je počeo raditi u NCP čarteru Gorana Prgina i partnera. Teško bi mi bilo reći koliko smo puta razgovarali i družili se u Kremiku, Mandalini ili na nautičkim sajmovima. Međutim, siguran sam da nikad nije bio bolji trenutak od sadašnjeg da ga pozovem i razgovaramo za More. Osim što već godinamaintervju2 vodi vrlo uspješnu čarter kompaniju NCP i Mare, ne pripada onima koji će se zadovoljiti dobrim poslovnim rezultatima tvrtke kojoj je direktor. Itekako ga zanima širi kontekst u kojem djeluje, trendovi na tržištu, održivost i opstojnost onoga čime se bavi pa je 2018. godine izabran za predsjednika Udruženja čarteraša pri Hrvatskoj gospodarskoj komori koja već godinama nastoji artikulirati interes ovog važnog, ali i krhkog dijela nautičke industrije u Hrvatskoj. Jer, kako dobro znamo, kroz poslovanje čarter kompanija prelama se sve dobro i loše u hrvatskoj nautici. Uključujući i naš tradicionalno nekontroliran razvoj koji često onemogućuje postizanje onih rezultata koji bi se realno mogli postići u jednom od najpoželjnijih odredišta za plovidbu u svijetu, a ponekad i prijeti narušavanjem one nužne prirodne ravnoteže koja je itekako važna za opstojnost ove djelatnosti. U takvim okolnostima zatekla ga je pandemija Covida-19 koja je na prvu prijetila otpuhnuti ovu sezonu u nepovrat. Koja se onda od sredine lipnja počela ozbiljno zahuktavati da bi se opet prije desetak dana nad nju počeli nadvijati tmurniji oblaci nizozemskim uvođenjem samoizolacije za njihove građane koji se vraćaju iz Hrvatske. Zbog toga je i tvrtka našeg sugovornika doživjela neke otkaze, odnosno odgode već ugovorenih i plaćenih najmova.

U hrvatskom čarteru ostvaruje se vrlo veliki promet, preko 300 milijuna eura godišnje. Otprilike trećinu ukupnog nautičkog prometa na različite načine generira čarter. Međutim, on je osjetljiv na sve što se događa u okruženju i izložen je više nego što bi realno trebao biti. (…) Više pročitajte u novom, 255. broju Mora.

intervju3

malalan1
MOREPosjet

Dragocjeno vrijeme u plovidbi

Obitelj Malalan već treću generaciju uspješno gradi ugled vrhunskih urara i draguljara, a veže ih i zajednička i ljubav prema moru i jedrenju

Sredinom lipnja posjetili smo Ljubljanu i tamo se susreli s obitelji Malalan. Ugostili su nas u svom novouređenom draguljarsko-urarskom izložbenom prostoru, proveli nas kroz proizvodni i servisni proces te ispričali svoje dogodovštine s plovidbi Jadranom. Ova vedra obitelj ima i dodatni razlog za osmijeh dok s uzbuđenjem i s posebnim guštom čekaju isporuku njihove nove jedrilice Solaris 55.
Mama Karmen i tata Peter zajedno plove više od tri desetljeća. Na njihovim plovidbama rado im se pridruže starija kći Tjaša, sin Jure i najmlađa kći Ivana, koja jedina od njih nije u obiteljskom biznisu, već je ispekla slastičarski zanat kod čuvenih francuskih chefova. Ivanu nismo imali prilike upoznati, no upoznali smo se s njenim radom, tj. kušali smo njene slastičarske delicije. Sin Jure vodi zagrebačku poslovnicu Malalan i strastveni je urar koji je zanat učio od cijenjenih švicarskih urara. Za svaki mehanizam urari stječu posebnu licencu, a Malalani se mogu pohvaliti ekskluzivnim zastupništvom najluksuznijih brendova kao što su Rolex, Breitling, IWC, Zenith, Maurice Lacroix i Bell & Ross. Ipak, s posebnim ponosom ističu vlastiti draguljarski brend Malalan, koji dizajnira kći Tjaša. Peterov brat Darko drži draguljarnicu u Opicini, dok je drugi brat Milko tamo otvorio prvu optičarsku radionicu.
Prezime Malalan poznato je kao urarsko-draguljarski brend koji je započeo Peterov otac Anton u Trstu u prvoj polovici prošlog stoljeća. (…) Više pročitajte u novom, 255. broju Mora.

malalan2

malalan3

Jedrilica ML
Novosti

Nautika se brzo oporavlja

Unatoč teškom razdoblju, posebno za turizam, nautički segment se najbrže oporavlja. Otvaranjem granica charter doživljava značajan porast, no pitanje je do kada će sve to potrajati.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture se pohvalilo dobrim pokazateljima za nautički promet unatoč pandemiji. Turistički sektor je jedan od prvih koji je osjetio posljedicu pandemije koronavirusa, dok se nautički oblik turizma od početka isticao kao siguran oblik za godišnji odmor. Sada rezultati pokazuju da su predviđanja bila kriva, te su rezultati nautičkog prometa bolji nego što se prvotno očekivalo. U prvoj polovici ove godine zabilježen je pad broja dolazaka  stranih jahti i brodica za 42 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Iako značajan pad, razlika se iz mjeseca u mjesec drastično smanjuje, pa je u lipnju zabilježen 10.821 dolazak, što je 21,45 posto manje nego u lipnju 2019. kada je evidentirano 13.776 dolazaka stranih plovila. Ove je godine zabilježen i značajan broj dolazaka velikih i mega jahti, što u ministarstvu pripisuju sigurnoj destinaciji za odmor. Broj dolazaka jahti duljih od 20 metara u prvoj polovici ove godine je manji za 23,4 posto, odnosno 428 dolazaka u prvoj polovici godine u odnosu na lanjsku prvu polovicu kada je zabilježeno 559 dolazaka. Dolasci plovila većih od 20 metara samo u lipnju je identičan kao i u lipnju 2019., odnosno 219 jahti.

Posljednjih dana bilježimo i sve veći broj novozaraženih u zemlji, pa je ponovo otvoreno pitanje zatvaranja granica sa susjednim državama. Od ponoći Slovenija stavlja Hrvatsku na žutu listu epidemiološki manje sigurnih država. To znači da bi Slovenci pri povratku kući iz Hrvatske mogli od granične policije očekivati pitanje gdje su boravili, a po potrebi i dokazivati mjesto boravka te potkrijepiti svoju rutu dolaska računima, odnosno potvrdom o vlasništvu nekretnine ili plovila u Hrvatskoj.

Očigledna razlika nakon otvaranja granica

Kada je riječ o charteru,  podaci o dolascima strnih i domaćih gostiju na jahte i brodice koje se iznajmljuju, kao i na male brodove za višednevna kružna putovanja, pokazuju da je u prvih šest mjeseci plovilo ukupno 43.250 gostiju, što iznosi tek 20,67 posto od broja dolazaka u istom periodu prošle godine kada je evidentirano 209.206 dolazaka.

Najveći pad bilježi se kod dolazaka gostiju koji su svoj odmor provodili na malim brodovima za kružna putovanja jer se tu u odnosu na prošlu godinu bilježi pad od 98,2 posto, odnosno 30.000 dolazaka manje. To je razumljivo uzmemo li u obzir da je najveći dio tih gostiju dolazilo iz prekooceanskih destinacija koristeći isključivo avionski prijevoz.

Logično, nakon postepenog otvaranja državnih granica za strane državljane, evidentiran je značajniji broj dolazaka gostiju na jahtama i brodicama koje se iznajmljuju bez posade, takozvani bareboat charter, čije se povećanje na tjednoj razini bilježi za otprilike 10 tisuća dolazaka. Ta se razlika mogla primijetiti golim okom dva vikenda.

Jahte sv juraj

Novi sustav ubrzava procese

Prošlog petka unaprijeđen je i online sustav za kupnju tzv. vinjeta, kako strani gosti ne bi morali nakon graničnog prijelaza i carine kupovati vinjete u županijskim lučkim uspostavama. Ta je usluga sada dostupna online zahvaljujući spajanju dvaju elektronskih platformi eNautika i ePristojbe. To je ujedno i prvi sustav u Hrvatskoj integriran sa sustavom ePristojbi, čime je omogućeno online plaćanje naknade za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja. Kartično plaćanje je brže i sigurnije, što stranim nautičarima ostavlja više vremena za uživanje u godišnjem odmoru provedenom na plovilu.

Uvođenje ovakvih usluga je nastavak digitalizacije u pomorskom sektoru, a uz eNautiku, hrvatskim i stranim građanima su dostupne različite mogućnosti elektronskih usluga kroz ePlovilo i ePomorac. Iz ministarstva poručuju kako će nastaviti uvoditi nove digitalne usluge u svrhu centraliziranog elektronskog Upisnika brodova koji je u punoj primjeni od 1. veljače ove godine. Ističu da je proces upisa i brisanja plovnih objekata sada znatno smanjen, te da od nekadašnjeg prosjeka trajanja 42 dana, sada traje 17 dana, dok je izdavanje dokumenata za brodice skraćeno s 13 dana na prosječno 2 dana.

sezona
BusinessMORE

Kuda plovi čarteraški brod?

Dobra trećina hrvatskog nautičkog prihoda ovisi o čarteru, a proljetni mjeseci otišli su u vjetar

U siječnju je sve izgledalo bajno. Tražio se brod više i očekivali smo najbogatiju sezonu do sada, a onda je dva mjeseca kasnije čitav svijet stao. Pitali smo se kako preživjeti i hoćemo li uopće ikakvu sezonu plovidbe imati. Nadali smo se, naravno, da ćemo zaploviti jer i kad bi pandemija koronavirusa potrajala u onoj snazi kakvom je harala Europom u ožujku i početkom travnja, odlazak na more u (vlastitom) brodu jedan je od najsigurnijih načina održavanja socijalne distance. Srećom po nas, zdravstvene okolnosti počele su se mijenjati nabolje u Hrvatskoj i nekoliko susjednih zemalja pa smo naglo opet obukli brodske hlače i majice te se uputili na more. A što se tamo može susresti, nekoliko stranica kasnije.

U Hrvatskoj je nautika ozbiljan i široko rasprostranjen business koji prometuje više od milijardu eura. I to, unatoč sezonskom karakteru, tijekom čitave godine. Vezovi se, recimo, najčešće naplaćuju tijekom proljeća, čarter avansira kroz prvu polovicu godine, veliki remonti i priprema brodova za sezonu također pa je jasno da je dvomjesečni lockdown isisao ozbiljnu količinu novca iz sektora. Je li to 10 ili 20% godišnjeg prometa ili još više, teško je reći, no brojevi su do sada sigurno tu negdje, a kako mjeseci budu išli, taj će postotak stalno rasti. Kao i obično, nisu u tome svi jednako prošli. Ne treba zaboraviti da ima i onih kojima tijekom tri mjeseca niti jedna kuna nije sjela na račun, osobito među čarter tvrtkama. (…) Više pročitajte u novom, 254. broju Mora ili putem naše mobilne aplikacije Sailing Croatia.

firme1
BusinessMORE

Rad na minimumu

Gospodarstvenici pozdravljaju državnu pomoć i zadržali su optimizam, a sve nade polažu u dobru nautičku sezonu

Da bismo dobili okvirnu sliku o tome što prolaze male i srednje tvrtke u nautičkoj industriji, razgovarali smo s poslovođama tvrtki duž Jadrana. Jasno je da je rez bio dubok i iznenadan, no neočekivano, u razgovorima smo naišli na solidan optimizam.Naravno, ekonomska računica ne trpi previše nade, a kako je kazao jedan od naših sugovornika koji je htio ostati anoniman — ova situacija je odličan poligon da državni aparat ispita do koje granice gospodarstvo može trpjeti, pa da nam pokaže zube čim se oporavi stanje u svijetu.

Gospodarstvenici pozdravljaju državne mjere pomoći u vidu sufinanciranja minimalne plaće radnicima, ali mnogi od njih s kojima smo razgovarali smatraju kako je ovo tek početak, te da će se posljedice dvomjesečnog zastoja rada i usporenog nastavka kretanja tržišta tek osjetiti ujesen, kada se podvuče crta ispod sezonskog računa. (…) Više pročitajte u novom, 254. broju Mora ili putem naše mobilne aplikacije Sailing Croatia.

firme3