DSC_8696
Novosti

Podaci potvrdili predviđanja

Da nije bilo pandemije, 2020. bila bi jedna od najboljih godina. Tranzit pao 70,1 posto, a ukupan pad prihoda luka nautičkog turizma iznosi 11,6 posto.

Objavljeni su podaci državnog zavoda za statistiku Nautički turizam – kapaciteti i poslovanje luka nautičkog turizma u 2020. godini, koji obuhvaća 185 luka nautičkog turizma. Od toga 82 marine na morskoj obali Hrvatske, među kojima i 18 suhih marina, te 79 sidrišta, 11 privezišta i 13 odlagališta za plovila. Ukupni kapacitet je 18 625 vezova.

U lukama nautičkog turizma je do kraja 2020. godine na stalnom vezu bilo 14312 plovila, što je 0,4 posto više no godinu ranije, od čega je u moru bilo njih 83,3 posto, a samo na kopnu 16,7 posto plovila. Najviše je bilo motornih brodica 47,6 posto, slijede jedrilice s udjelom 47,3 posto, te ostala plovila kojih je 5,1 posto.

Najviše plovila bilo je pod njemačkom zastavom, bilježi se 16,2 posto, zatim pod austrijskom 15,5 posto, te pod slovenskom 5,1 posto i talijanskom 3,2 posto. Zabilježen je blagi porast plovila pod njemačkom i slovenskom zastavom, te blagi pad broja austrijskih, hrvatskih i talijanskih plovila u odnosu na godinu ranije.

Točnije, najveći porast od 45,2 posto zabilježen je u Šibensko-kninskoj županiji, u Istarskoj 15,1 posto, Zadarskoj 7,7 posto, u Primorsko-goranskoj  6,6 posto, Splitsko-dalmatinskoj za 6,3, te u Dubrovačko-neretvanskoj za 5,3 posto. Jedino je Istarska županija zabilježila porast broja plovila sa stalnim vezom u moru, odnosno 2,6 posto, dok je Primorsko-goranska ostala na istoj razini, dok je u ostalima bilo manje nego 2019. godine.

Očekivano, zbog pandemije Covid-19 je u 2020. zabilježen veliki pad plovila u tranzitu u odnosu na godinu ranije, čak 40,7 posto. Tijekom cijele prošle godine ukupno je zabilježeno 121.536 plovila u tranzitu. Znakovito je to što je u siječnju i veljači 2020. broj plovila u tranzitu porastao usporedno s istim periodom 2019., dok podaci od ožujka do prosinca govore o padu.

Podsjećamo, u ožujku prošle godine uvedena je zabrana kretanja između općina zbog uvođenja strogih epidemioloških mjera, pa je za taj mjesec usporedno s 2019. godinom zabilježen pad od 70,1 posto. U travnju je pad bio još veći, čak 96,4 posto, te u svibnju 92,6 što govori da je praktički cijela predsezona tranzita izostala.

Prema vrsti plovila u tranzitu, najviše je bilo jedrilica, njih 59,8 posto, zatim motornih brodica 33,6 posto i ostalih 6,6 posto. Kroz čitavu 2020. godinu u tranzitu je bilo 45,9 posto manje jedrilica, te 32,3 posto manje motornih brodica i 35,5 posto manje ostalih plovila.

Većina tranzita činila su plovila iz Hrvatske, 46 posto, zatim iz njemačke 14,3 posto, iz Italije 11,4 posto, iz Austrije 8 posto, te iz Slovenije 6,4 posto, što čini 86,1 posto ukupnog broja plovila u tranzitu prošle godine. Prema zastavama država pod kojim plove, postoci su gotovo pa isti.

Ukupni prihodi luka nautičkog turizma manji su za 11,6 posto u odnosu na 2019. godinu, te je ostvareno 812 milijuna kuna. Od toga je 598 milijuna kuna bilo ostvareno od iznajmljivanja vezova, što je 73,7 posto od ukupno ostvarenog prihoda. U odnosu na 2019. ukupan prihod pao je za 11,6 posto, a prihod od iznajmljivanja vezova za 8,2 posto.

U svim su županijama pali ukupni prihodi u 2020. u odnosu na 2019., i to kako slijedi: u Dubrovačko-neretvanskoj županiji za 23,3 posto, Splitsko-dalmatinskoj za 17,4 posto, Istarskoj za 15,0 posto, Šibensko-kninskoj za 10,9 posto, Zadarskoj za 6,4 posto i Primorsko-goranskoj za 2,6 posto.

DSC_9352

Piše: Teo Marević

LADY CHRISTINA
Novosti

Rekordan broj megajahti

Pandemijska godina bila je najbolja godina do sad prema broju megajahti pristiglih u Hrvatsku

Tijekom nautičke sezone 2020. u Hrvatsku je pristiglo 124 jahte dulje od 45 metara, što za jedan dolazak premašuje brojku iz 2019. godine. Dodatna vrijednost ovog postignuća je u tome što je ove godine nautička sezona trajala otprilike mjesec i pol dana, usporedno s 2019. kada je s predsezonom i posezonom period rastegnut na gotovo pola godine.

Uspjeh s nautičkim turizmom mega jahti u Hrvatskoj bilježi se i drugim brojkama, posebno onima s ostvarenim prihodom. Naime, jedna mega jahta za svoje potrebe troši i više desetaka tisuća eura, pa je ulaganje u razvoj takvog oblika turizma isplativo.

S obzirom na to da se destinacije super i mega jahti mijenjaju ovisno o trendu, sada je red na Hrvatskoj da iskoristi trend i dodatno osnaži istočnu jadransku obalu kao destinaciju koja mora biti na kartama luksuznih brodova.

Ove godine je dobar rezultat ostvaren između ostalog i zbog relativno brze reakcije otvaranja pomorskih granica Hrvatske, usporedno s drugim konkurentnim državama na Mediteranu. Osim toga, Hrvatska je još uvijek djelomično nerazvijena za tu vrstu turizma, te se otvara prilika za jačanje usluga usmjerenih takvim gostima.

DSC_0707
Novosti

U iščekivanju sezone 2021.

Na BBS-u održane su skupštine Udruženja marina i chartera, a unatoč problemima i padu prihoda podaci pokazuju da situacija nije toliko loša.

Biograd Boat Show je, osim kao sajam, važan i zbog toga što se održava na kraju nautičke sezone pa se na njemu odvijaju paneli, sastanci i godišnje skupštine nautičkih udruženja na kojima se u pravilu analizira uspjeh protekle sezone i procjenjuje što bi trebala donijeti sljedeća. Učinili su to i ove godine predstavnici čarter kompanija i marina.

Unatoč tomu što su i ove, turbulentne godine poslovali bolje od najvećeg dijela konkurencije na Sredozemlju, čarteraši su osjetili značajan pad dolazaka koji se u cijelom sektoru kreće oko 50 posto, dok su prihodi pali još i više. Predsjednik Udruženja chartera, Paško Klisović pojasnio je kako se uspjeh nautike o kojem se u javnosti mnogo govori i brojke ostvarenja više vežu za rezultat marina i povećanog broja uplovljavanja mega jahti, dok brojke za čarter govore nešto drugo

DSC_0716

Nagli pad u završetku sezone

Najveći pad broja dolazaka imale su čarter kompanije smještene u Splitu i okolici te one na samom jugu jer su dodatno ovisne o zrakoplovnim linijama koje su bile ukinute ili reducirane. To je posebno utjecalo na izostanak gostiju iz dalekih destinacija, makar su se pojavili i nekih novih klijenti koji do sada nisu bili čarterski gosti i koje bi u budućnosti valjalo zadržati. Posebno lošim ocjenjuju nagli pad u završnom dijelu sezone, za koji su bile odlične rezervacije a koji je uslijedio radi nepridržavanja i prevelikog popuštanja epidemioloških mjera.

Ukupan smanjeni prihod čarteraši procjenjuju na oko 150 milijuna eura ironično komentirajući kako se nadaju da su svadbe i partiji bili vrijedni toga: Bilo bi bolje da smo umjesto rizičnih masovnih sadržaja zbog kojih je prekinuto pola sezone istinski podržali i zaštitili nautiku koja je puno sigurniji oblik odmora.

Čarteraši smatraju problematičnim i neostvarene najave ministarstva, da će se marinama odgoditi plaćanje fiksni dio koncesijske naknade, te da se ta olakšica prelije na charter. Naravno, mjere pomoći očuvanja radnih mjesta i moratorij na obveze leasinga učinile su svoje i znatno pomogle tijekom  izolacije. Zato sada, u okolnostima kad je rani booking gotovo stao i kad imaju pad primitaka veći od 80 posto, nisu zadovoljni novim mjerama pomoći gospodarstvu koje su im radi dva mjeseca dobrog poslovanja praktično nedostupne. Međutim, one su im itekako važne radi zadržavanja zaposlenih i pripreme za sljedeću sezonu, prema kojoj gledaju s mnogo optimizma. Ukoliko je budu u stanju pripremiti.

Oslobađanje naknada i niži PDV

I predstavnici marina drže da su prioriteti produženje koncesija za koncesionare koji ispunjavaju ugovorne obveze i oslobađanje koncesijskih naknada, fiksnih i varijabilnih. Time bi se oslobodila sredstva za pripremu iduće sezone, kao i za spomenutu pomoć čarterašima. Također zahtijevaju smanjenje PDV-a, ali i izrazito optimistično gledaju na sljedeću sezonu.

Sean Lisjak, ponovo izabrani predsjednik Udruženja marina drži da je nautika budućnost našeg turizma, ne samo zbog korone. Nada se da je i država nešto naučila iz ovog iskustva, da će prepoznati i pomoći im u oporavku kroz lakši pristup financiranju. Usporedba rezultata ocjenjivanja marina za prvih osam mjeseci 2019. godine u odnosu na 2020. pokazala je da je u ovoj sezoni iskorištenost kapaciteta marina četiri posto manja, cijena veza je smanjena za 23 posto, dok je ukupan prihod po vezu pao za 16 posto.

bbs1

 

ICOMIA webinar
Novosti

Budućnost turizma i nautike

Sudjelovali smo na webinaru ICOMIA-e na temu Nautika i turizam s Covid-19 – što nas čeka?, na kojoj su istaknuti predstavnici industrije analizirali stanje i razgovarali o budućnosti.

Na webinaru Međunarodnog nautičkog udruženja ICOMIA govorili su predstavnica tvrtke BWA A1 Yachting, Rosemary Pavlatou, predstavnik zrakoplovne industrije Aegean Airlines grupe, dr. Marios Menexiadis, te predstavnik udruženja European Boating Industry, Philip Easthill. Uvodnu prezentaciju u webinar održala je regionalna direktorica za Europu UNWTO-a (Svjetska turistička organizacija), Alessandra Priante.

Gotovo dvosatni webinar je snimljen te će se moći preuzeti s internetske stranice ICOMIA-e. Sadržaj govornika bio je temeljen na planu Restart Tourism, kojim su htjeli ukazati na ključne probleme i svijetle primjere koje smo naučili iz ove sezone, te kako se pripremiti za budućnost.

Primijeniti naučeno iz protekle sezone

Jedan od pozitivnih primjera bilo je isticanje nautike kao sigurnog i dokazano uspješnog modela turizma, čak i tijekom pandemije. Na razini svijeta i kontinenata već su donesene smjernice ili se još radi na njima, a prema kojima bi države trebale djelovati kako bi se omogućio razvoj turizma u sljedećem razdoblju.

Rosemary Pavlatou je istaknula da je iza nas jedna relativno uspješna sezona, tijekom koje smo naučili kako se nositi s turizmom u pandemiji. Pouke iz ove sezone trebaju poslužiti za pripremanje iduće, koja bi trebala biti bolja i u uvjetima nastavka pandemije. Najgore je što se može dogoditi da ponovimo ovu godinu, iako je, kaže, to malo vjerojatno.

Virtualni i privatni događaji

Glede nautičkih sajmova, Philip Easthill je rekao da su oni vrlo važni za razvoj nautičke industrije, te da virtualni nautički sajmovi tek djelomice nadopunjuju nedostatak fizičkog događaja. „Teško je povjerovati da će se netko odlučiti kupiti brod bez da ga dotakne i osjeti.“
Upitali smo ga smatra li da će privatna nautička predstavljanja utjecati na budućnost modela kupovine brodova, barem što se tiče ozbiljnih kupaca, na što je također kazao kako smatra da će svakako doprinijeti, no da također neće zamijeniti nautičke sajmove. Tamo se, kaže, susreću i drugi konkurentni brodovi, razmjenjuju se mišljenja među nautičarima, no najvažnije je da posjetitelji sajmova tamo dolaze doživjeti nautiku, što je nezamjenjivo.

Uključiti psiho-sociološki utjecaj

Dr. Marios Menexiadis je istaknuo da se prognoza za turizam u 2021. ne može promatrati samo kroz brojke, već da je važan faktor prognoze u turizmu sada osjećaj kod ljudi, potencijalnih turista. Važno je promatrati psihološki i socijalni utjecaj koji, za razliku od 2008. godine kada je svijet zahvatila kriza, nije došao ovako naglo i ipak nije zahvatio sve odjednom.

Philip Easthill ističe kako digitalizaciju marina smatra također jednom od ključnih stavki razvoja. U vremenu gdje se sve brzo mijenja, gosti u marini moraju imati pristup internetu, odnosno pristup informacijama. Nadalje, objašnjava da digitalizacijom marina dobivaju i pružatelji i primatelji usluga. Osnovom digitalizacije smatra opskrbljenost marina WiFi signalom.

Zadržati nove vlasnike plovila

Komentirao je i upit o takozvanom boomu novih vlasnika plovila, koji su se pojavili usporedo s većim brojem polovnih plovila na tržištu, što je bilo očekivano za krizu. Kaže kako su u EBI-ju očekivali i porast novih vlasnika plovila zbog specifičnosti situacije, te na potpitanje dodaje kako je zadatak svih u industriji u idućih 10 godina nastojati zadržati čim veći broj tih novih vlasnika.

Kada su otvorili pitanje državne intervencije, na licima sudionika vidjelo se da su svi imali nešto za reći na tu temu, a sama tema je preširoka za jedan sporedni segment webinara. Ipak, dr. Marios Menexiadis je kazao kako smatra da bi državna garancija trebala ući u dio vlasništva, te je naveo primjer Lufthanse. Obrazlaže da državni poticaji nisu dovoljni, već stvarna namjera da se spasi tvrtka je ulazak u suvlasništvo.

Foto: ICOMIA Webinar / screenshot

IMG_1606
Novosti

Hrvatska i dalje poželjna nautičarima

Nakon što su neke europkse zemlje stavile Hrvatsku na crvenu listu, situacija u nautici se nije drastično promijenila
Brojke pokazuju da bi posljednji dani ljeta mogli i dalje biti poželjni za plovidbu u Hrvatskoj. Dobro je poznato da je boravak na brodu i plovidba u doba pandemije koronavirusa jedan od najsigurnijih i najjednostavnijih načina održavanja socijalne distance pa je sasvim logično da je nautički turizam u Hrvatskoj poslovao najuspješnije u usporedbi sa hotelima, privatnim smještajem, kampovima pa čak i sa vilama. Rast broja zaraženih u Europskim zemljama, uključujući i Hrvatsku, premda pretežno sa vrlo blagim simptomima, doveo je do znatnih restrikcija kad su u pitanju turistička putovanja.
Italija, Austrija, Slovenija a dijelom i Njemačka, najjača emitivna područja kad je hrvatski turizam u pitanju, uvele su različite mjere za turiste koji se u ove zemlje vraćaju iz Hrvatske i nekih drugih mediteranskih zemalja. Uglavnom se to svodi na obvezno testiranje, određenu samoizolaciju ili preporuku da se ne odlazi u neke zemlje ili regije. Naravno, to je izazvalo značajan povratak turista iz tih zemalja pa neke jadranske regije, poput opatijske, u samo par dana bilježe pad do 70% kad su talijanski, austrijski, slovenski ili njemački turisti u pitanju.
Pad od 20 posto
No, to se očito ne događa kad je nautika u pitanju. Svi koji su ovih dana plovili Jadranom a u te spadamo i mi svjedoci su da je na moru i dalje prilično veliki broj brodova bez razlike da li se radi o rivama na otocima, sidrištima ili marinama. To potvrđuju i podatci koje smo dobili od Ministarstva mora i koji se odnose na čarter. Prošli tjedan, što praktično znači u subotu 22. kolovoza, nakon proglašenja svih restriktivnih mjera spomenutih zemalja, na čarter plovila se prema crew listama ukrcalo 15300 stranih i 2200 domaćih nautičara.
To je uistinu oko 4000 nautičara (odnosno 20%) manje nego li tjedan prije ali taj pad je i dalje barem tri puta manji nego kad je o klasičnim kopnenim oblicima turizma riječ. Ukupno se tako kad je nautika u pitanju plovidba zadržava na nekih 60-tak% od prošlogodišnjih brojki što je rezultat bez premca na Mediteranu. Dodamo li tomu da brojke zaraženih u Hrvatskoj posljednjih par dana opadaju pa se možemo nadati i boljoj epidemiološkoj situaciji dosta je razloga za optimizam kad se radi o nautičkom turizmu. A dobro znamo da nautička sezona traje sve do kraja listopada i da su pred nama općenito dva mjeseca kad je najljepše ploviti.
IMG_1620 2020-08-19 09.11.12 2020-08-19 15.32.48
boravisna1
Novosti

Ministar očekuje nautički turizam

Iako se još ne zna ni kada ni kako bi trebao izgledati pomorski promet, Butković očekuje da će ovog ljeta biti nautičkog turizma.

Ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković danas je optimistično izjavio da očekuje da će biti nautičkog turizma ove godine i da se u njegovu ministarstvu razmišlja o potezima u sektoru prometa koji bi mogli pomoći turizmu.

Na pitanje koliko je realna mogućnost da se uspostavi određeni zračni koridor kako bi se ipak mogla omogućiti turistička sezona odgovorio je da su jučer svi ministri od premijera dobili zadatak da svaki resor pripremi mjere koje bi išle kao olakšavanje i normalizaciji života.

“Mi ćemo i taj dio zahvatiti, ne što se tiče samo zračnog prometa nego i pomorskog, željezničkog i naravno autobusnog. Mi ćemo do sutra to pripremiti, a sljedeći će se tjedan o tome politički raspraviti i naravno, na kraju će epidemiolozi reći svoje”, kaže Butković.

Prvo gradski pa pomorski promet

Iako još ne zna kako će izgledati pomorski promet, očekuje da će ovoga ljeta biti nešto i nautičkog turističkog prometa, te da će se u tom smislu prilagoditi i mjere. Vezano uz popuštanje mjera Butković očekuje da prvo popuste mjere vezane uz gradski promet, kao i mjere vezane uz pomorski promet, prijevoz na otoke i građevinske radove na samim otocima.

Što se tiče zračnog prometa, postupno želi uvoditi neke linije unutar Hrvatske. “Puno toga ćemo predložiti ali na kraju će struka, epidemiolozi, reći svoje, jer u prvom redu moramo voditi računa o zdravlju ljudi”, zaključio je.

krim 11
Novosti

Vlasti na Krimu planiraju izgraditi ukupno 17 marina u narednim godinama, a navodno postoje zainteresirani investitori iz Kine i Bliskog istoka.

Kineski investitori zainteresirani su za ulaganje u razvijanje nautičkog turizma na Krimskom poluotoku. Prema izjavi ministra turizma tamošnje proruske vlade Alexeyja Chernyaka, Kinezi su spremni uložiti u gradnju 10-ak tamošnjih marina, izvijestili su Krimski mediji. Prema izjavi Chernyaka, još se vode razgovori, i sastavlja lista potencijalnih investitora među kojima ima i kineskih korporacija koje se bave turizmom.

Sve je to u okviru planova generalnog koncepta koje je osmislilo rusko ministarstvo transporta, s ciljem da se razvije nautički promet u Krimu. Prema tom planu ukupno bi u narednim godinama trebalo biti izgrađeno 17 marina diljem poluotoka, a sadašnji glavni grad ruske mornarice, Sevastopol trebao bi postati centar nautičkog turizma u regiji. Chernyak je za planove kazao da je stranim investitorima ovo područje potpuno otvoreno za svjež početak poslovanja i dodaje da nije potrebno ništa razbijati i rekonstruirati, već početi iz početka.

Službeni Krim je stava da su osim kineskih, za spomenute investicije zainteresirani i investitori s Bliskog istoka. Chernyak je također izjavio da će na proljeće iduće godine, krimski parlament potpisati sporazum o nautičkom turizmu zajedno s drugim regijama u susjedstvu, a sličan će se dokument potpisati i na razini Ruske federacije, koja je krajem 2019. godine najavila jača ulaganja u jedrenje kao sport i nautičku industriju. S obzirom na to da dobar dio gospodarstva ovog poluotoka ovisi o turizmu, jasno je da vlasti namjeravaju ozbiljno uložiti u tu industriju. Tim više što su većinu turista prije rata 2014. činili Ukrajinci.

Greece
MORE

Još od održavanja svjetske konferencije ICOMIA-e u Ateni, grčka vlada ne prestaje s konkretnim koracima u jačanju grčkog nautičkog i morskog turizma.

Grčki ministar pomorstva i otoka, Ioannis Plakiotakis, nedavno je otvorio 16. Athens Boat Show, koji se održao od 27. studenog do 1. prosinca na mjestu bivšeg olimpijskog kompleksa Fencing Centre u Ellinikonu na atenskoj rivijeri. Uz ministra bio je i glavni tajnik njegova kabineta Evangelos Kyriazopoulus, kao i voditelj helenske obalne straže, vice admiral Theodoros Kliaris.
Ministar je izrazio volju i namjeru vlade i obalne straže koji podržavaju posebno nautički oblik turizma, sudjelovao je u raspravi s posjetiteljima i izlagačima sajma, te ih u obraćanju pozvao da se uključe u izradu novog zakona o morskom turizmu u Grčkoj.

Ministar Plakiotakis je kazao „U potrazi smo za različitim opcijama kojima bismo pokrili vaš segment industrije i šireg dijela nautičkog turizma, koji je strateški prioritet ove vlade. To je industrija koja može značajno doprinijeti razvoju naše nacionalne ekonomije i u pravu ste kad kažete da nam (Grčkoj) vjetar puše u leđa,“ prenosi International Boat Industry, „Vlada je već pokazala da zaista podupire poduzetništvo u morskom turizmu.“ Zakon je trenutno u fazi savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.
Ovo je samo nastavak ozbiljne predanosti Grčke da preuzme vodstvo u nautičkom turizmu na Mediteranu, o čemu pišemo već dulje vrijeme. Ako grčka vlada zaista posluša poduzetnike i u skladu sa strukom donese zakon koji ide još na ruku nautičkom turizmu, Hrvatska će se naći u još ozbiljnijem zaostatku.