Astilleros de Mallorca
Novosti

Španjolci traže pomoć

Po uzoru na susjednu Italiju, ali i Hrvatsku, Španjolsko nautičko udruženje zahtjeva hitno rasterećenje sektora.

Španjolsko nautičko udruženje ANEN objavilo je nove brojke koje pokazuju da je broj registriranih plovila u odnosu na travanj 2019. pao za 77 posto, odnosno za 37,3 posto u prva četiri mjeseca u godini. Statistički podaci pokazuju da se posljedice pandemije osjete u svim sektorima i podsektorima rekreativne plovidbe bez obzira na veličinu i vrstu plovila. Turistička potražnja za iznajmljivanjem plovila primjerice, je rasla tijekom veljače. Samo taj sektor pao je za 79 posto u travnju, odnosno za 42,9 u prvom kvartalu u odnosu na prošlu godinu.
Čelnik ANEN-a, Carlos Sanlorenzo izjavio je da je cijeli sektor u opasnosti i da zbog akumuliranih gubitaka tijekom ožujka i travnja, kada inače počinje nautička sezona, mogu vizualizirati scenarij kakav je sektor doživio tijekom 2008. godine. Tada je poslovanje palo za gotovo 70 posto, što je rezultiralo većom nezaposlenosti i manjom produktivnosti. Španjolski nautički sektor zahtjeva od države hitnu pomoć kako bi se potaknule aktivnosti i prodaja nautičkih proizvoda i usluga, primjerice u nautičkom turizmu koji u Španjolskoj zapošljava 82 tisuće ljudi. Taj sektor u Španjolskoj privređuje oko 12 milijardi eura godišnje te na taj način utječe i na nacionalnu ekonomiju.

Iz ANEN-a poručuju vlastima da se čim prije uhvate rješavanja tog problema kako bi izbjegli povećanu nezaposlenost u cijelom sektoru – od brodogradnje, sportskih aktivnost, iznajmljivanja, održavanja, popravljanja, školovanja, trgovine i drugih poslova vezanih uz plovidbu i more. Konkretno traže fiskalna rasterećenja kako bi se sektor pokrenuo. Traže da se porez u nautičkom turizmu izjednači s porezima u hotelijerstvu, ugostiteljstvu, kampovima i drugim srodnim sektorima u turizmu, odnosno da se smanji na 10 posto za sve nautičke aktivnosti. Kao što su zahtijevala i hrvatska udruženja nautičkog sektora, i Španjolci navode prednosti nautičkog turizma i aktivnosti vezanih uz more, koje se za razliku od brojnih drugih sektora mogu bez problema odvijati poštujući mjere sigurnosne udaljenosti, bez masovnog okupljanja i s visokom razinom higijenskih uvjeta.
Sanlorenzo je kazao da ne bi smjeli propustiti ovu priliku da podupru sektor turizma koji generira dobar dio španjolskog gospodarstva. „Moramo djelovati sada kako bismo potaknuli potrošnju fiskalnim mjerama, kao što su to poduzeli naši konkurenti u Italiji.” Osim smanjenja poreza na nautičke aktivnosti, predlažu i druge mjere za sportske nautičke aktivnosti i tvrtke poput marina i nautičkih klubova – isključenje ili smanjenje naknada za korištenje javnih dobara, koncesija i sl.

Prema zadnjim podacima, broj plovila između 6 i 8 metara duljine čine 85,2 posto udjela plovila u Španjolskoj, a broj registriranih u prvom kvartalu ove godine smanjen je za 39 posto u odnosu na lani. Što se tiče tipa plovila, najveći pad broja registriranih je zabilježen kod gumenjaka i polugumenjaka, za 50,2 posto. Slijede ih motorna plovila za 40,7 posto i mali gumenjaci za 40,4 posto.
Čarteraško tržište je do veljače pokazivalo sve bolje rezultate, da bi se u potpunosti urušilo do travnja, s padom od 79 posto, odnosno 42,9 posto u prvom kvartalu u odnosu na lani. Broj registriranih plovila za iznajmljivanje između siječnja i travnja također je pao  s 385 na 220 u odnosu na 2019. godinu. Priopćenje udruženja ANEN temelji se na Izvještaju tržišta rekreativnih plovila za prvi kvartal 2020., koji je nastao prema službenim podacima Uprave nautičkog tržišta, španjolskog Ministarstva razvoja.

Foto: Facebook Astilleros de Mallorca

fountaine pajot
Novosti

Spori povratak proizvodnje

Mjesec dana jakih napora u suzbijanju širenja i liječenju od virusa Covid-19, dvije najpogođenije zemlje počinju razmišljati o postupnom popuštanju mjera.

Španjolska i Italija uspjele su dovesti broj novozaraženih i smrtnih slučajeva pod kontrolu, a sada zajedničkim snagama i uz pomoć EU razmatraju modele oporavka ekonomije. Oko 35 posto ukupnog broja umrlih u svijetu uzrokovanih Covidom-19 odnosi se na te dvije mediteranske zemlje. To je rezultat spore reakcije na epidemiju, zatim nepridržavanja propisanih mjera, manjka opreme za testiranje, starosti populacije i socijalne kulture koja je izražena u tim zemljama.
Kako se stanje polako stabilizira, te su zemlje počele najavljivati popuštanje mjera, i to postupno u regijama gdje je stanje relativno dobro. Talijansko nautičko udruženje UCINA najavljuje da će popuštanje najprije krenuti u regijama Ligurija, Toskana, Lazio, odnosno obuhvatit će dobar dio zapadne obale, od Savone do Napolija, te regiju Marke na jadranskoj obali, istočno od Rima.

Povratak u brodogradilišta

Kako prenosi International Boating Industry, mnoga brodogradilišta za popravke i brodogradnju novih plovila postupno se otvaraju ovih dana. U Francuskoj će karantena biti na snazi do 11. svibnja, nakon čega se očekuje popuštanje mjera. Brodogradilišta u Grčkoj su otvorena, dok u hrvatskoj servisna brodogradilišta rade s većim mjerama opreza. Iako su trenutno u Italiji zatvorena sva brodogradilišta, UCINA je u subotu izvijestila da su u pregovorima s talijanskom vladom oko popuštanja mjera za luke, charter tvrtke, servise i jedriličarske škole.
Početkom proteklog tjedna pisali smo kako je talijansko udruženje u suradnji s tvrtkama iz industrije napravila detaljan plan za ekonomsku pomoć nautičkoj industriji koja i jednim djelom ovisi o javnim garancijama, a istovremeno se kroz nju generira velik broj poreza i davanja državi. Sada najavljuju kako o tom planu intenzivno razgovaraju s vlastima, te da će uključivanje pojedinih poslova i regija svakako pomoći da se pokrene protok novaca.

Španjolska slijedi Italiju

Iz Španjolskog nautičkog udruženja još nema objavljenih konkretnih planova i najava vezanih uz popuštanje mjera, no prema pisanju IBI-ja i u toj se zemlji očekuje slično odvijanje ponovnog pokretanja brodogradnje i ostalih poslova kao i u Italiji.
Što se tiče Francuske, tamo je na snazi vrlo stroga karantena, a kretanja su moguća samo u lokalnim gabaritima, s posebnim dozvolama. Ipak kako se situacija oko virusa Covid-19 u toj zemlji također stabilizira, polako su i brodogradilišta počela s radovima. Kako prenosi Caribbean Multihull, radnici brodogradilišta Founatine Pajot dobrovoljno se vraćaju na posao u dozvoljenim gabaritima, a među dobavljačima i dealerima postoji jaka želja da nastave raditi koliko mogu. Za pretpostaviti je da je slična situacija i u drugim brodogradilištima za koje još nema informacija.

incomnia1
BusinessMORE

Industrija traži izlaz

Svjetski problem može se riješiti samo na svjetskoj razini

U prošlom broju Mora pisali smo o Brexitu i potencijalnim opasnostima koje bi mogao imati po industriju. Sada je on tek proljetna alergija naspram višeslojnih posljedica koronavirusa koje nas tek čekaju. Svaki problem ima rješenje, a potrebno je donijeti pravu odluku, na svim razinama. Naravno, poželjno je da se odluke donesu čim prije pa će i rezultati biti bolji, a panično saniranje i ishitrenost naštetit će industrijama i ekonomijama država, što u pitanje dovodi svakodnevnicu.

Zbog toga je važno da odluke koje se donesu budu promišljene, sustavne, realne i usklađene na svim razinama počevši od vrha, globalno, prema lokalnim zajednicama na kontinentu, te prema državama i lokalnim upravama. Ne radi se samo o slobodi kretanja, plovidbe, potencijalnim karantenama koje bi nautičare natjerale na čekanje po pristanku u luke stranih zemalja, već se radi o čitavom procesu — od nabave materijala, distribucije proizvoda, pa do tržišta koje se preko noći promijenilo. Šengenska zona kakvu smo poznavali prije izbijanja virusa, sada je na pauzi.

Virtualna stvarnost

Nezahvalne okolnosti natjerale su poslovni svijet da se prilagodi, te su svi poslovni  sastanci otkazani osim onih virtualnih. Krajem ožujka članovi Svjetske konferencije nautičke industrije (ICOMIA) sastali su se kako bi odredili zajedničke probleme i prokomentirali na što će sve i kako utjecati situacija s kakvom se još nismo susreli kao čovječanstvo. (…) Više pročitajte u 253. broju Mora.

Napisao: Teo Marević

incomnia2

incomnia3

Skype konferencija ICOMIA foto
Novosti

Skype konferencija ICOMIA-e

Predstavnici ICOMIA-e održali neformalnu Skype konferenciju. Diskutirali su o problemima s kojima se suočava nautička industrija, te kako ova organizacija može pomoći u sprječavanju odnosno ublažavanju mogućih posljedica.

Nezahvalne okolnosti natjerale su predstavnike Međunarodne konferencije udruženja nautičke industrije, ICOMIA da održe neformalni online sastanak putem Skype konferencije. To je praksa na koju je primoran cijeli poslovni svijet i u ovo vrijeme jedini način kako okupiti više ljudi na jednome mjestu.

Okupila su se 53 predstavnika članica iz nautičke branše, a govorilo je njih 10-ak, među kojima i hrvatska predstavnica, Renata Marević. Na ovom prvom sastanku zasad nije bilo konkretnih zaključaka, ali su iznijeli probleme s kojima se susreću marine, čarteraške kompanije te ostala nautička industrija. Bilo je važno odnekud početi, kazala nam je hrvatska predstavnica u ICOMIA-i, direktorica Marine Punat, Renata Marević. U svom je izlaganju naglasila važnost održavanja veze s morem korištenjem brodica kako se navika plovidbe ne bi ugasila. S obzirom na upitnu sezonu, Renata Marević dodala je da ako ne radiš, nećeš imati ništa, a ako radiš, imat ćeš nešto, pa ćeš trebati odmor.

Sve ovisi o trajanju blokade

Govornici su pokušali detektirati glavne probleme u nastojanju da pronađu zajednički nazivnik s čime bi kao ICOMIA izdali prijedloge vladama diljem svijeta. Ti bi prijedlozi trebali služiti kao smjernice u donošenju mjera koje bi trebale pomoći gospodarskim subjektima da prebrode krizu.

Budući da je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković u svom govoru 25. ožujka najavio kako je recesija neizbježna, te da bi posljedice mogle biti gore od onih iz 2008. godine koju dobro pamtimo, takva očekivanja šefa Vlade zasigurno ne ulijevaju nadu da će stvari uskoro biti bolje. Razlika je što su se nakon prošle krize marine, čarteraške tvrtke, privatni vlasnici pojedinci, ali i s druge strane banke, leasing kuće i ostali opekli i naučili biti oprezniji u poslovanju. Barem većina onih koji su preživjeli. Dok recesija i ostali nemili povezani ekonomski pojmovi prijete jednom dijelu nautičkog sektora poput čartera i povezanih turističkih nautičkih tvrtki, marine imaju šansu u vidu privatnog korištenja plovila.

Sudbinu svakog u lancu proizvodnje, turizma i trgovine u industriji odredit će predstojeća turistička, odnosno nautička sezona. Ako se pandemija zaustavi i život normalizira, postoji šansa da ovu krizu prebrodimo u najboljem slučaju s nekoliko mjeseci gubitka, te pokojom životnom i poslovnom lekcijom.

Idući sastanak za dva tjedna

Na spomenutoj neformalnoj online konferenciji ICOMIA-e bio je prisutan i neformalni dogovor oko prognoze posljedica koju donosi pandemija u odnosu na sezonu. Jako optimističan scenarij je da će se kretanje i život normalizirati do lipnja, pa da će se sezona nastaviti relativno normalno odvijati. Sivi scenarij je da od sezone neće biti ništa i da će se pandemija zaustaviti tek u rujnu i da nautičari ulove još zadnji trzaj toplijeg vremena. Taj scenarij marine još nekako i mogu preživjeti. Za čarteraše je sve nakon lipnja kasno. Crni scenarij je da pandemija potraje godinu ili duže. U tom slučaju teško je prognozirati moguće posljedice.

Zadaci pred ICOMIA-om su objedinjavanje prakse i predlaganje usklađivanja birokracije, te da se vladama članica konferencije uputi prijedlog za pomoć industriji u vidu nekih olakšica, kako bi im pomogli da opstanu u slučaju krize. Sljedeći ovakav sastanak najavljen je za dva tjedna, a u međuvremenu će zasjedati pojedinačni odbori konferencije na kojima će konkretnije diskutirati problematiku.

Foto: Julie Balzano / Facebook
????????????????????????????????????
Novosti

Na radnom doručku sajma Boot u Düsseldorfu, predstavnici EU i EK najavili su veliki zaokret u tretiranju industrije, te da će EU sufinancirati privatni sektor da ih potakne na ekološke promjene.

Na sajmu Boot u Düsseldorfu koji je trenutno svjetski centar nautičkih zbivanja, svakodnevno se odvija velik broj zanimljivih pojedinačnih događaja. Kako prenosi International Boat Industry, tijekom radnog doručka predstavnici Europske Unije su predstavili smjernice strategije za klimatske promjene u nautičkom sektoru. Nastojanje je da do 2050. godine 27 zemalja EU postane klimatski neutralno, a izazov je okarakteriziran kao nešto s čime se čovječanstvo do sada nije susrelo.

Voditelj klimatskih poslova Odjela za ekologiju Europske Komisije, Artur Runge-Metzger kazao je da se pritom misli na to da više neće biti emisije plinova koji uzrokuju efekt staklenika. Cilj je stvoriti čistu, održivu ekonomiju, poboljšati bioraznolikost, srezati zagađenje i usvojiti Europski klimatski zakon koji će svijetu predstaviti prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine. Prvih 50 legislativa predloženo je svim vladama EU, a stupit će na snagu u ožujku.

Runge-Metzger je istaknuo da svi sektori ekonomije EU moraju prihvatiti stroža okolišna pravila i uvjete, uključujući i nautički sektor, s oko 32 tisuće tvrtki koje zapošljavaju oko 280 tisuća ljudi.  Predsjednik Europske nautičke industrije s bazom u Briselu, Jean-Pierre Goudant je izjavio da će njegov lobij pomoći EU izgraditi pravne regulative i okvire fondova za održivost u „našoj“ industriji. Oprezan je, dodaje, jer su preko 97 posto nautičkih tvrtki male i srednje tvrtke i da će se EU obvezati financijski pomoći im kako bi mogli nastaviti rasti i stvarati nova radna mjesta.

Diljem EU bi strategija klimatskih promjena na bolje zahtijevala godišnje ulaganje i do 2 posto BDP-a EU idućih 30 godina. Iz samog budžeta Europske unije morat će se izdvojiti 500 milijardi eura kroz naredno desetljeće kako bi se potaknulo privatni sektor na investicije. Pokretanje strategije za promjenu klimatskih uvjeta na bolje uslijedilo je nakon nedavnog otkrića da Europa neće uspjeti postići svoje prethodne ciljeve do 2030. godine, zbog alarmantnog stanja s gubicima u bioraznolikosti, zbog čega se i povećava šansa za pretjeranom konzumacijom prirodnih resursa.

Tijekom doručka su predstavljeni i ekološki prihvatljivi proizvodi, hibridna plovila GreenLine iz Slovenije i La Bella Verda iz Španjolske. Akcijski plan između ostalog zahtjeva pametan dizajn, više korištenje čiste energije, reciklaže. Danas, industrije u Europskoj Uniji koriste samo 12 posto recikliranih materijala. Klimatski zakon EU obvezat će proizvođače da se bore protiv negativnih klimatskih promjena. Također, zahtijevat će veću iskorištenost kontinentalnih voda za transport tereta.

naslovna
Novosti

U odličnoj atmosferi i sunčanim vremenom otvoren je 21. Biograd Boat Show. Sajam nudi šaroliku ponudu plovila i popratnog sadržaja. Iako dominiraju motornjaci od malih gumenjaka, plastičnih i drvenih barki za dnevne izlete, izloženi su i ozbiljni primjerci jahti, katamarana, jedrilica, gospodarskih plovila i nautičkih alata. Uz plovila, na sajmu je izložen i solidan izbor opreme i usluga, sportskih rekvizita i štandovi tvrtki srodnih s nautičkim poslom. Ono što je ove godine velika novost je B2B događaj Croatia Charter Expo, gdje će se mnogobrojne male i velike čarteraške tvrtke sastati s agentima, agencijama, promotorima, dealerima i dobavljačima bliskim čarteraškom poslovanju. Svečanosti otvorenja prisustvovali su brojni važni uzvanici iz nautičkog sektora, te predstavnici tijela javne uprave, a čast službenog otvorenja sajma pripala je predsjednici RH, Kolindi Grabar Kitarović.

Panel rasprava o nautičkom čarteru

Prije službenog dijela otvorenja sajma održano je zanimljivo sučeljavanje na temu nautičkog čartera u Hrvatskoj. Panel raspravu vodio je glavni urednik Mora, Braslav Karlić, a uz njega, govornici su bili državni tajnik Ministarstva turizma Tonči Glavina, pomoćnik Ministra mora, prometa i infrastrukture, Anđelko Petrinić, zatim Saša Petrinić iz HTZ-a, direktorica vodeće platforme za booking management čarter tvrtki, MMK, Martina Heršak, predsjednik udruge čartera Paško Klisović, te Alen Rukavina iz Lučke Kapetanije Zadar. Razgovaralo se o brojkama, izazovima, prednostima i nedostacima industrije nautičkog čartera u Hrvatskoj. Primjetno je bilo neslaganje oko evidentnih brojki kojima raspolaže javna uprava u odnosu na realni sektor, pa je jasno i rasprava bila interesantna, uz različite poglede na problematiku s kojom se suočavaju privatnici u poslovanju. Dok je ministarstvima važan rast broja gostiju, privatni sektor upozorava na neregulirano tržište, problem dumpinga cijena zbog čega bi se brojne tvrtke mogle naći u problemu. I dok realni sektor nudi realna rješenja primjerima država koje nam konkuriraju, poput Grčke, Turske, Italije, Španjolske, iz Ministarstva turizma poručuju kako rade na tome. Zatim predstavnici realnog sektora upozoravaju na nedostatak gostiju iz najjačih emitivnih tržišta SAD-a i Skandinavije, te onog bližeg, Francuske, iz Ministarstvo turizma na to poručuju da rade na promociji, promotivnim video sadržajima, dovođenju influencera i stranih novinara. Panel rasprava malo se odužila iako je jasno da je bila prekratka, jer su otvorene tek neke od problematičnih tema. Iz Ministarstva mora pak poručuju da je u tijeku izrada plana izrade strategije, što daje naslutiti da će strategija ugledati svjetlo dana za godinu ili dvije. Pitanje je što će se u međuvremenu dogoditi s tržištem, gospodarstvom općenito, te s liderskom pozicijom hrvatske čarteraške industrije u odnosu na glavne konkurentske destinacije Grčke i Turske.

Dobra prognoza

Do kraja tjedna možemo očekivati još brojna zanimljiva događanja i konferencije nautičkog sektora, sastanke udruženja marina, čartera, važnih poslovnih susreta i svakako dobru atmosferu tijekom sajma. Izložbeni kapaciteti rasprodani su tjedan dana prije početka sajma, a vremenska prognoza za sad ide u korist Biograd Boat Showu, pa je za očekivati da će posjećenost biti dobra.
fotka 1 fotka 2