Jedrilica ML
Novosti

Nautika se brzo oporavlja

Unatoč teškom razdoblju, posebno za turizam, nautički segment se najbrže oporavlja. Otvaranjem granica charter doživljava značajan porast, no pitanje je do kada će sve to potrajati.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture se pohvalilo dobrim pokazateljima za nautički promet unatoč pandemiji. Turistički sektor je jedan od prvih koji je osjetio posljedicu pandemije koronavirusa, dok se nautički oblik turizma od početka isticao kao siguran oblik za godišnji odmor. Sada rezultati pokazuju da su predviđanja bila kriva, te su rezultati nautičkog prometa bolji nego što se prvotno očekivalo. U prvoj polovici ove godine zabilježen je pad broja dolazaka  stranih jahti i brodica za 42 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Iako značajan pad, razlika se iz mjeseca u mjesec drastično smanjuje, pa je u lipnju zabilježen 10.821 dolazak, što je 21,45 posto manje nego u lipnju 2019. kada je evidentirano 13.776 dolazaka stranih plovila. Ove je godine zabilježen i značajan broj dolazaka velikih i mega jahti, što u ministarstvu pripisuju sigurnoj destinaciji za odmor. Broj dolazaka jahti duljih od 20 metara u prvoj polovici ove godine je manji za 23,4 posto, odnosno 428 dolazaka u prvoj polovici godine u odnosu na lanjsku prvu polovicu kada je zabilježeno 559 dolazaka. Dolasci plovila većih od 20 metara samo u lipnju je identičan kao i u lipnju 2019., odnosno 219 jahti.

Posljednjih dana bilježimo i sve veći broj novozaraženih u zemlji, pa je ponovo otvoreno pitanje zatvaranja granica sa susjednim državama. Od ponoći Slovenija stavlja Hrvatsku na žutu listu epidemiološki manje sigurnih država. To znači da bi Slovenci pri povratku kući iz Hrvatske mogli od granične policije očekivati pitanje gdje su boravili, a po potrebi i dokazivati mjesto boravka te potkrijepiti svoju rutu dolaska računima, odnosno potvrdom o vlasništvu nekretnine ili plovila u Hrvatskoj.

Očigledna razlika nakon otvaranja granica

Kada je riječ o charteru,  podaci o dolascima strnih i domaćih gostiju na jahte i brodice koje se iznajmljuju, kao i na male brodove za višednevna kružna putovanja, pokazuju da je u prvih šest mjeseci plovilo ukupno 43.250 gostiju, što iznosi tek 20,67 posto od broja dolazaka u istom periodu prošle godine kada je evidentirano 209.206 dolazaka.

Najveći pad bilježi se kod dolazaka gostiju koji su svoj odmor provodili na malim brodovima za kružna putovanja jer se tu u odnosu na prošlu godinu bilježi pad od 98,2 posto, odnosno 30.000 dolazaka manje. To je razumljivo uzmemo li u obzir da je najveći dio tih gostiju dolazilo iz prekooceanskih destinacija koristeći isključivo avionski prijevoz.

Logično, nakon postepenog otvaranja državnih granica za strane državljane, evidentiran je značajniji broj dolazaka gostiju na jahtama i brodicama koje se iznajmljuju bez posade, takozvani bareboat charter, čije se povećanje na tjednoj razini bilježi za otprilike 10 tisuća dolazaka. Ta se razlika mogla primijetiti golim okom dva vikenda.

Jahte sv juraj

Novi sustav ubrzava procese

Prošlog petka unaprijeđen je i online sustav za kupnju tzv. vinjeta, kako strani gosti ne bi morali nakon graničnog prijelaza i carine kupovati vinjete u županijskim lučkim uspostavama. Ta je usluga sada dostupna online zahvaljujući spajanju dvaju elektronskih platformi eNautika i ePristojbe. To je ujedno i prvi sustav u Hrvatskoj integriran sa sustavom ePristojbi, čime je omogućeno online plaćanje naknade za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja. Kartično plaćanje je brže i sigurnije, što stranim nautičarima ostavlja više vremena za uživanje u godišnjem odmoru provedenom na plovilu.

Uvođenje ovakvih usluga je nastavak digitalizacije u pomorskom sektoru, a uz eNautiku, hrvatskim i stranim građanima su dostupne različite mogućnosti elektronskih usluga kroz ePlovilo i ePomorac. Iz ministarstva poručuju kako će nastaviti uvoditi nove digitalne usluge u svrhu centraliziranog elektronskog Upisnika brodova koji je u punoj primjeni od 1. veljače ove godine. Ističu da je proces upisa i brisanja plovnih objekata sada znatno smanjen, te da od nekadašnjeg prosjeka trajanja 42 dana, sada traje 17 dana, dok je izdavanje dokumenata za brodice skraćeno s 13 dana na prosječno 2 dana.

Novosti

Neočekivano malo stranaca

Na cestama tijekom vikenda zavladale su umjerene gužve, no u marinama je bilo tek po nekoliko desetaka stranih gostiju.

Prošlog tjedna otvorene su granice i očekivano u petak su na ulazu u Hrvatsku nastale kolone. Stranci su po prvi puta od izbijanja pandemije u mogućnosti obići svoja plovila, pa su se gužve očekivale i u hrvatskim marinama. Tijekom vikenda obišli smo Marinu Punat na otoku Krku gdje smo očekivali susresti brojne Slovence i Austrijance, ali ipak iznenadila nas je i dalje vrlo pusta slika na gatovima.

Od zaposlenika marine doznajemo da ih je došlo 50-ak, koji su se izgleda držali uputa i boravili na svojim plovilima, jer ih na gatovima i rivi nismo susreli. Tomu je sigurno doprinijelo i oblačno vrijeme koje nije namamilo velik broj ljudi na vikend plovidbu. U akvatoriju ispred Punta i Krka, tek pokoja lokalna barčica.

U Krčkoj luci susreli smo jedan slovenski bračni par koji su uživali, privezani jedrilicom na pustoj rivi. U razgovoru s lokalcima, svi sliježu ramenima i s neizvjesnošću očekuju goste na terasama krčke rive. Rijetkim šetačima uz more, uljepšao je prizor razvučenog latinskog jedra na jarbolu tradicionalne barke, koja se vrtjela unutar i ispred krčke luke tijekom oblačnog subotnjeg popodneva.

1 6
1 2
1 1
1 7
1 3
1 4
1 5 1
Novosti

Europljani na Karibima

Na području karipskih otoka nalazi se 80-ak Europljana koji se ne mogu vratiti kući i mole vlasti za pomoć.

Grupa njemačkih obitelji koje su se našle na karipskom otočju uputile su poziv njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova da im pomognu doći kući. U WhatsApp grupi okupilo se gotovo 80 surfera iz različitih europskih zemalja koji se pokušavaju vratiti kući, no ne mogu. Nekoliko južnih karipskih zemalja zamolile su brodove da napuste njihove luke, točnije one koje su sigurne u sezoni uragana. Početak sezone uragana očekuje za mjesec dana koju nitko ne želi dočekati na otvorenom moru, osobito ako ne mogu stići do južnih karipskih zemalja. Druge zemlje ih ni ne puštaju  da pristanu na kopno, a i da ostanu na sjeveru, to bi značilo da bi u uraganskom nevremenu ostali bez plovila. Među posadama, na mnogim brodovima nalaze se i mala djeca.

Njemački nautičari za talijanski SVN kažu da se ne mogu vratiti u Europu jer su se u gotovo svim zemljama zatvorile granice i ne znaju gdje bi pristali, a povrh svega njihov plan povratka je uključivao dolazak grupe prijatelja nautičara i dijela profesionalne ekipe s Kariba koji bi im bili voljni preploviti Atlantik. Plan je bio da žene s djecom odlete natrag u Europu kako bi izbjegli prelazak Atlantika s djecom na plovilu, ali sada kako su letovi otkazani, nitko ne može do Europe. Zbog nastale situacije Nijemci predlažu da ih do Europe isprati brod mornarice njemačke savezne države Baden-Württemberg koji se u ovom trenutku nalazi u blizini Kanarskog otočja i do njih može stići za tjedan dana, no iz mornarice poručuju kako je to nemoguće jer postoje problemi s opskrbom njihova broda.

I hrvatski nautičari u problemu

Saša Fegić i Marina Đukanović čine posadu legendarne jedrilice Hira 3 kojom plove oko svijeta, a trenutno se nalaze u Brazilu. Tamo su stigli u posljednji trenutak jer Brazil od danas zatvara granice. Na Barbadosu se nalazi još jedan Hrvat, šibenski oftalmolog i nautičar Dražen Grgić koji se u siječnju zaputio jedrilicom prema Brazilu, sada je usidren u uvali Carlisle Bay kod Bridgetowna.

93BEC332-2454-4084-B059-4C07F32AA665
Novosti


Preporuke za nautičare

Hrvatska gospodarska komora izdala je priopćenje s preporukom za postupanje nautičara i luka nautičkog turizma vezano uz epidemiju COVID-19.

U priopćenju stoji da su luke nautičkog turizma otvorene za promet, osim ako nemaju rješenje ili odluku o obustavi rada koju izdaje Stožer Civilne zaštite RH. Nautičari koji plovilom dolaze u RH, obavljaju granične formalnosti na pomorskim graničnim prijelazima. Naravno, uz opće preporuke koje važe i za sva druga javna mjesta, a to je da se izbjegava direktni kontakt i briga o higijeni.

Za osobe koje dolaze iz posebno rizičnih područja, što su u ovom trenutku Kineska provincija Hubei, uključujući grad Wuhan koji se smatra epicentrom koronavirusa, Italija, Okrug Heinsberg u njemačkoj saveznoj državi North Rhine-Westphalia, Južnokorejski grad Daegu i provincija Cheongdo, te Iran, vrijedi dodatna mjera zaštite. Za strane osobe koje dolaze iz tih krajeva treba uputiti u karantenu, dok hrvatski državljani trebaju ići u samoizolaciju.

Strani državljani u posebno rizičnoj skupini odlaze u organiziranu karantenu, o svom trošku. Rješenje o obaveznoj karanteni donosi granični sanitarni inspektor uz obaveznu pratnju prometne policije. U slučaju da te osobe odbiju otići u karantenu, moraju napustiti Republiku Hrvatsku morskim putem. Osobe koje na plovilu dolaze u Republiku Hrvatsku iz drugih rizičnih područja, također se moraju uputiti u samoizolaciju. Ta se područja definiraju prema posljednjem izdanom priopćenju Državnog stožera Civilne zaštite RH.

Dakle za hrvatske državljane koji dolaze u Republiku Hrvatsku morskim putem moraju ići u obaveznu kućnu karantenu, odnosno samoizolaciju, do koje moraju stići najkraćim mogućim putem. Za strane državljane vrijedi isto pravilo, ali osim toga, pri ulasku u Hrvatsku moraju imati dokaz o osiguranom smještaju u RH, do kojeg također moraju stići najkraćim mogućim putem. Ako nemaju spomenuti dokaz, moraju napustiti RH morskim putem.

U slučaju da ispunjavaju sve navedene uvjete i da se stranim državljanima koji su došli u Hrvatsku morskim putem odredi odlazak u samoizolaciju, iz luke graničnog prijelaza se upućuju do luke nautičkog turizma u kojoj su osigurali vez. Pritom valja napomenuti da samoizolacija na plovilu nije moguća, već se za to mora osigurati smještaj na kopnu. Slično je i s osobama za koje se odredi karantena, osim što u tom slučaju moraju plovilom iz luke graničnog prijelaza otići u luku nautičkog turizma koja se nalazi najbliže lokaciji županijskog središta karantene. Također, podrazumijeva se da i u tom slučaju moraju osigurati vez u luci nautičkog turizma.

Nakon što upućene osobe privežu plovilo u luci nautičkog turizma, o tome moraju telefonski obavijestiti službu čije kontakte dobiju na graničnom prijelazu. Koncesionar luke nautičkog turizma dužan je prilikom dolaska plovila provjeriti s osobama na plovilu imaju li rješenje o samoizolaciji odnosno o karanteni, te o dolasku plovila obavijestiti postaju granične policije koja je obavila graničnu kontrolu.

Osobe upućene u samoizolaciju odnosno u karantenu moraju si same osigurati prijevoz, isključivo uz pratnju Civilne zaštite koja upravlja karantenom. Zbrinjavanje plovila uključuje osiguranje veza i dezinfekciju plovila. Ako je plovilo čarteraško, za dezinfekciju je zadužena čarteraška tvrtka odnosno posjednik plovila. Provedbu postupka dezinfekcije nadzire koncesionar luke nautičkog turizma.
Uz navedene preporuke i mjere, iz HGK pozivaju sve dionike procesa, da sve aktualnosti vezane uz poslovanje i koronavirus pratite na sljedećim poveznicama:

https://www.hgk.hr/korona

https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/koronavirus-najnoviji-podatci

https://www.koronavirus.hr/