TheOceanCleanup_October2nd_Press_Briefing_System001B-24-1920x1274
Novosti

Kako doprinijeti očuvanju oceana

Nevjerojatno velike količine plastike u oceanima nisu “tamo negdje daleko,” već problem koji nas se tiče svih, na moru i na kopnu.

Prošle godine srušen je rekord u zaronu podmornicom. Istraživač Victor Vescovo proveo je četiri sata na dnu najdublje točke oceana, 11 metara niže od prijašnjeg rekorda. Tamo je osim čudesnih bića i nekolicine novih vrsta, pronašao plastičnu vrećicu i omot bombona. Ovakve poražavajuće vijesti nažalost sve su češće. Fragmenti mikroplastike pronađeni su i na najvišim vrhovima svijeta, plutaju u golemim količinama na najudaljenijim dijelovima od urbanog svijeta. Najveća je toliko velika da se prostire površinom veličine Texasa.

Na današnji dan obilježavamo Svjetski dan oceana, kojeg su 2008. godine međunarodno priznali i Ujedinjeni narodi. U svakom broju Mora pišemo o globalnom problemu zagađenosti mora mikroplastikom i drugim oblicima zagađenja, a kako je riječ o problemima koji se neće riješiti sami od sebe, već promjena mora početi od pojedinaca, promjenom vlastitih svakodnevnih navika. U nastavku donosimo nekoliko savjeta kako jednostavnim i malim koracima doprinijeti očuvanju zdravlja oceana.

Rješenje problema zagađenja mora moramo potražiti na kopnu. U svakodnevici je nekoliko načina kako započeti svoj doprinos očuvanju okoliša – mora. Kod kupovine, koristiti torbe za višekratnu upotrebu umjesto vrećica koje se nakon jednog korištenja bace. Izbjegavati kupovinu plastičnih boca, kao i drugih proizvoda koje se nepotrebno pakiraju u plastične ambalaže poput komada mesa, povrća, voća, kruh i ostalo za što postoji jednostavan i raširen model kupovine rinfuzne robe. Generalno treba izbjegavati korištenje plastike koliko je to moguće, a naročito one jednokratne.

U svijetu postoje mnogi projekti koji pokušavaju odgovoriti na zagađenje plastikom, a jedan od najpoznatijih i najuspješnijih do sad je The Ocean Cleanup. Riječ je sistemu prikupljanja plastike u oceanima pomoću postavljanja površinske barijere, koje se periodično prazne u velike oceanske brodove. Osim na samim oceanima gdje se nalazi otpad u golemim količinama, The Ocean Cleanup nastoji riješiti problem postavljanjem brana s automatskim odvajanjem otpada na rijekama. Njihova istraživanja su pokazala da 80 posto plastičnog otpada u oceanima dolazi upravo iz tisuću najvećih svjetskih rijeka, s kopna.

Ovaj problem nije samo trenutačan i fizički, već ga je potrebno rješavati sustavno u korijenu, preodgojiti generacije u načinu na koji se odnose prema prirodi. Stoga je važno neprestano ponavljati razmjere tih zagađenja i educirati djecu, ali i odrasle kako bi smanjili vlastitu potrebu za korištenjem plastike i tako doprinijeli očuvanju zdravlja oceana, te posljedično cijelom hranidbenom lancu, pa i zdravlju čovječanstva.

silhouette-photography-of-boat-on-water-during-sunset-1118874
KlimaMORE

Sve su češće rekordno visoke temperature zraka, razdoblja vrućina, toplinski valovi, bujične poplave, suše i šumski požari

Napisao: Marko Vučetić
Snimke: Unsplash, Aleksandar Gospić

Prema najnovijim istraživanjima grupe američkih i kineskih znanstvenika objavljenim u Advances in Atmospheric Sciences (siječanj 2020.) oceani su se, u proteklih 25 godina, zagrijali za „sićušnih“ 0,075 °C! Zar je to neka vijest? Okrenimo pilu naopako! Pokušajmo ovako. Što mislite koliko je trebalo utrošiti energije da bi se oceani zagrijali ni za nepunu desetinku (0,1 °C) stupnja? Tko bi uspio „potpaliti vatru“ ispod oceanskih „kotlova“ i dovoljno je dugo održavati da bi se taj volumen vode barem za tu desetinku stupnja zagrijao? Prema proračunu koji su znanstvenici ponudili, pokazuje se da je potrebna energija od oko 228×109 TJ (teradžula). Ako je atomska bomba bačena na Hirošimu oslobodila energiju oko 63 TJ onda nije teško izračunati koliko je takvih bombi „bačeno“ u proteklih 25 godina! Začudit ćete se koliko nula ima taj broj! Dakako „bombe“ su bačene u obliku onečišćenja (stakleničkih plinova) ispuštenog u atmosferu koje je „zarobilo“ toplinsku energiju. Treba znati da oceani apsorbiraju više od 90 % viška energije koja se nakuplja u klimatskom sustavu kao rezultat povećanih koncentracija stakleničkih plinova.

Zagrijani Jadran

Zagrijali su se oceani, a što je s Jadranom? Dakako sve je povezano! Oni koji mogu usporediti kupanje u Jadranu od prije 25 godina, neki i još prije, s kupanjem na početku 21. stoljeća pa onda i s kupanjem pred kraj drugog desetljeća ovoga stoljeća, sigurno su zamijetili bitnu razliku. Kad je temperatura mora prije 25, 30 godina bila oko 25 °C nismo se mogli nauživati toploga mora. Toplog kao „lušija“! A danas kad u more ulaze dvadesetogodišnjaci i mlađi, a temperatura mora je 27 °C, 28°C pa i viša, ulaze stisnutih ramena i s obveznim brrrrr! Samo za ilustraciju, na mjernom mjestu pred ulaz u luku Hvar (Mola) na kojem se mjeri temperatura mora od 1957. izmjerena je 11. kolovoza 2017. temperatura mora od 27,8 °C, a 12. kolovoza 2019. u Dubrovniku od čak 28,7 °C. Ne čini li vam se da je već i samo ova promjena zabrinjavajuća? Nije se povećala samo temperatura tankog površinskog sloja mora već su istraživanja pokazala da je ljeti na dubini od 40 m prije 30 godina iznosila 12 °C, a sada već 24 °C!

Razumljivo da su se živi organizmi nenavikli na takvu toplinu povukli u dublje hladnije slojeve, ali jasno je da prostora za povlačenje rapidno nestaje i nažalost ima svoj kraj. I tako dok moguće i niste negodovali zbog sve toplijeg mora ne misleći u taj tren na pogubne posljedice, oko vas su se događale neopazice ili slabo vidljive i druge promjene. Jedna od njih je uzdizanje razine mora s tek oko 3 mm na godinu, ali uz orkansko jugo posljedice su vidljive kao potopljene mnoge rive duž Jadrana. I jugo i bura sve češće pokazuju svoju moć pa je uz orkansko jugo 12. studenoga 2019. zabilježen val rekorder pokraj otočića Sv. Andrija (7 NM zapadno od Dubrovnika) čija je maksimalna visina iznosila, Hmax= 10,87 m. Dotadašnji rekorder bio je val od 10,8 m zabilježen u veljači 1986. na sjevernome Jadranu. (…) Više pročitajte u 252. broju Mora.

ctic_The_Journey_Melting_Ice
DSC_0005
MORENaša posla

Mladen Šćerbe, urednik fotografije i nezamjenjivi pripadnik Mora više od šesnaest godina

Napisala: Katija Hladilo
Foto: Mladen Šćerbe

More i ljudi često nisu onakvi kakvima ih zamišljamo niti kakvi nam se čine kad ih namah ugledamo. Neizostavno se spotičemo o splet vlastitih i tuđih predodžbi. Ostajemo zatečeni grubošću i banalnošću ili pak zaslijepljeni ljepotom, iznenađeni mjenama i snagom doživljaja.

Prepoznati karakter i dušu mora i njegovih ljudi i u djeliću sekunde uhvatiti trenutak ljepote, može samo onaj tko živi s njima. Ne kao stranac i usputno, već utopljen u njihove životne radosti i tuge, ostavljajući dio vlastite prolaznosti u njihovu biću.

Omeđena četvrtastom formom i filtrirana kroz oko kao mediji, fotografija je ograničena i istodobno nevjerojatno slobodna, omeđena samo granicama duha. U zapisima, koje je Mladen podario mnogim brojevima Mora, podastro nam  je ljude, mjesta i lica mora koja možda nikada nećemo vidjeti, ali zato ćemo ih duboko osjetiti. (…) Više pročitajte u 252. broju Mora.

DSC_0247

DSC00773

DSC07865

kroppp
Novosti

U protekloj godini dogodile su se brojne promjene u svijetu mora, nautike i života na moru. Donosimo kratki pregled godine uz More, koje u veljači puni 25 godina kontinuiranog izlaženja.

Ova godina ostat će zapamćena po mnogim uzbudljivim događajima i novostima iz svijeta nautike, a foilovi i jedrilice timova America’s Cupa definitivno su najatraktivnija senzacija za sve ljubitelje brodogradnje i jedrenja. Hrvatski jedriličari nastavljaju ostvarivati odlične rezultate na natjecanjima, a u sljedećoj godini, između ostalog, očekuju nas i uzbudljivi nastupi na Olimpijskim igrama koje će se održati u Tokiju krajem srpnja i početkom kolovoza.

Što se tiče nautike, ova godina nastavila se kretati po inerciji kao i dosadašnjih, uz ulaganje privatnog sektora i nerazumijevanje birokratskog aparata, zbog čega bi nautički turizam mogao patiti iduće sezone. Ipak, u protekloj godini ostvarena su brojna ulaganja u pomorsku infrastrukturu luka i lučica financirana iz europskih fondova, osobito na sjevernom dijelu Jadrana, čime je ostvaren temelj za bolju komunikaciju otoka s kopnom, a što će neizbježno podići kvalitetu života otočana.

Trendovi i novosti

U praksi su se pojavili i neki novi problemi poput nepriličnog načina sidrenja plovila po sustavu automobilskih parkirališta, pretjerana komercijalizacija sidrenja zbog prevelikog broja koncesioniranih uvala, a tu su i dalje neriješeni problemi sveprisutnog ilegalnog iznajmljivanja komunalnih vezova u nautičke svrhe diljem obale itd. Sve smo svjesniji problema zagađenja i brojne su teme iz ekologije koje su obilježile 2019. godinu, a jedna od njih je masovni pomor periski u čitavom Mediteranu.

Na polju brodogradnje zagazili smo u novo desetljeće i neki trendovi već su vidljivi, a to su jednostavne i grube linije, solidna gradnja, novi materijali, foilovi i svjetlina interijera. Plovila su sve više energetski samostalnija, ali i opterećenija elektronskim i električnim aparatima. Automatizacija, umreženost i sustavi upravljanja provode se na gotovo svakom segmentu – od hardvera palube do razonode.

Četvrt stoljeća Mora

Motori su sve efikasniji, snažniji i brži, a u idućem desetljeću možemo očekivati konačan masovni uzlet uporabe električnog pogona na rekreativnim plovilima, što je već slučaj kod nešto elitnijih primjeraka na tržištu. Pogledamo li cijelo desetljeće unatrag, velika promjena ostvarila se na polju navigacije i komunikacijskih uređaja, što će definitivno doprinijeti sigurnosti plovidbe, a trend sigurnosti prelijeva se i na druge segmente poput opreme za spašavanje i sprječavanje havarija, kao i nezgoda kod zimovanja plovila.

Za More je 2019. bila velika godina, a u 2020. možete očekivati nastavak velikog broja autorskih tekstova iz segmenta nautike, brodogradnje, ekologije, tehnologije, ekonomije, putopisa, te ostalih tema o moru i svemu što pružaju gušti plovidbe. Idući broj Mora koji izlazi u veljači obilježit će 25 godina kontinuiranog postojanja magazina More, odnosno četvrt stoljeća pisane ljubavi prema moru, plovidbi, novostima i baštini iz priobalnog života, plovidbe i neiscrpnog slanog izvora života.