More | Magazin More

More ima 28 godina

Podsjećamo na intervju s Edom Murtićem, test Elana 38 i uplovljavanje prve hrvatske jedrilice u Albaniju

Na današnji dan prije dvadeset osam godina promovirali smo pred prepunom dvoranom Kulturno informativnog centra u Zagrebu prvi broj Mora. Pripremali smo ga puna dva mjeseca a dizajniranje i prijelom obavili smo u studiju Borisa Maleševića koji je i danas naš kreativni direktor. Nismo niti u snu pomišljali da ćemo toliko dugo trajati ali bili smo odlučni napraviti nautički magazin na svjetskoj razini. Učinili smo to, nikad se nismo zadovoljili učinjenim, čitatelji su nas prihvatili i eto nas i dalje na moru i to s trojicom u posadi iz ekipe koja je pripremala prvi broj.

U ova skoro pa tri desetljeća, mnogo toga se promijenilo u nautici, kao i u našem časopisu. Bilo je to potkraj Domovinskog rata kada je u Hrvatskoj krenulo novo poglavlje, a nautika se tek trebala oporaviti od užasa rata. Od početka, More je nastojalo promicati nautičku kulturu i plovidbu, nametati pozitivne promjene i trendove te pridonositi stvaranju nautičarske zajednice. U tomu ste nam uvijek pomagali vi, naši čitatelji savjetima, prijedlozima i prilozima s plovidbi. Naravno, i veliki broj suradnika koji je uz nas ispunio stranice svih dosadašnjih brojeva.

U uredništvu je i ovih dana užurbano, baš kao i prije 28 godina, jer završavamo 271. broj Mora i prilog Moja Brodica kojeg već 19 godina poklanjamo uz travanjsko izdanje. Tada smo ipak radili na prilično drugačiji način, barem što se tehnologije tiče. Ipak, fotografije svjedoče da smo i tada prelamali na kompjuteru, a stariji kolege sjetit će se i da je proces od informacije preko terenskog rada, obrade, tiska i isporuke časopisa čitateljima bio daleko kompliciraniji i duži. Tada smo snimali analognim fotoaparatima, razvijali filmove, koristili faks mašine i fiksne telefone, Internet je bio u povojima, a dronove i druga pomagala bez kojih danas ne izlazimo na teren teško da smo mogli i zamišljati.

U galeriji pogledajte kako smo prelamali prvi broj (na slici su Braslav Karlić, Boris Malešević i Mario Bošnjak), kako je izgledala prva naslovnica Mora, intervju s Edom Murtićem, test tada suvremenog Elana 38 i reportaža iz Albanije.

Foto: Arhiva Mora

Novosti

Šećer na kraju!

Tvrtka Plug & Play poklonila je dva vrhunska audio uređaja čitateljima i partnerima Mora

Naš ovogodišnji nastup na zagrebačkoj Nautici odvio se u partnerstvu s tvrtkom Plug & Play, zastupnikom renomiranog proizvođača televizora i audio opreme Loewe. Oni su naš štand opremili vrhunskim televizorima s OLED tehnologijom na kojima su posjetitelji mogli vidjeti video snimke plovidbi i testiranja nastale prilikom pripremanja sadržaja magazina Mora. Pored toga dvojici naših čitatelja i poslovnih partnera poklonili su po jedan vrhunski audio uređaj klang s1 i klang s3. Na kraju sajamske izložbe iz hrpe ostavljenih posjetnica izvučena su imena Aljoše i Ranka, naših dobitnika.

Klang s1 i klang s3 su elegantno dizajnirani uređaji u visokokvalitetnim aluminijskim kućištima koji predstavljaju pravi one stop shop za sve muzičke potrebe. Imaju internetski radio i DAB/DAB + tuner te omogućuju izbor više od 25.000 radijskih postaja. Pored toga posjeduju integrirane usluge Amazon Music, Deezer i Spotify Connect. Loewe klang s3 dolazi s dodatnim CD utorom i 120 W snage dok klang s1 posjeduje ukupnu snagu 80 W.

Novosti

Druženje s Morem

Još sutra nas stignete posjetiti na Velesajmu u Zagrebu gdje se održava 30. Zagrebački sajam Nautike

Na zagrebačkom sajmu nautike održali smo tradicionalno druženje s partnerima, prijateljima i čitateljima Mora koje ovih putem još jednom pozdravljamo i zahvaljujemo na dolasku. Sajma kao i našeg druženja nije bilo tri godine, a još sutra nas stignete posjetiti na Zagrebačkom velesajmu, kao i pogledati aktualnu ponudu brodica, opreme, nautičkih usluga i proizvoda, prošetati i susresti se s poznatim licima hrvatske nautike. Sve posjetitelje pozivamo da ubace svoju posjetnicu u kutiju na pultu štanda Mora, jer ćemo u nedjelju 26. veljače u 16 h izvući jednog sretnog dobitnika koji će kući ponijeti vrijedne nagrade naših sponzora.

Foto: More

Intervju MORE

Petar Kružić

Intervju Petar Kružić

Morem moramo bolje gospodariti, što manje ga dodatno opterećivati već štititi uspostavljanjem zaštitnih no-take zona

Izvanredni profesor sa Zoologijskog zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Petar Kružić, doslovno je uronjen u ono čime se bavi. Doktor znanosti koji posebno proučava koralje, ali kojem nije strana ni zaštita mora i morskih organizama, teško bi s uspjehom obavljao svoja istraživanja da ih ne obilazi na njihovim staništima. Iskustva i rezultate nekih od njih podijelio je s nama.

Od kuda opredjeljenje za biologiju i biologiju mora?

Za to su krivi Cousteau i moj tata koji je volio roniti, pa me time zarazio. Jedno vrijeme sam se dvoumio jer su mi otac i majka medicinari, stoga sam razmišljao o medicini. Ali, pri završetku gimnazije otišao sam na tečaj ronjenja, zatim sam počeo roniti s bocama i to je prevagnulo.

U poslu kojim se bavite ima mnogo prakse i istraživanja.

Ako se netko bavi planktonom, on ne mora roniti. Može, ali nije nužno jer se bacaju planktonske mreže, uzimaju se uzorci na takav način. Ali ako se bavite bentosom, morskim dnom i životinjama koje ondje žive, onda morate zaroniti, nema druge. (…) Više pročitajte u 270. broju Mora.

Razgovarao: Braslav Karlić
Snimke: Teo Marević i arhiva sugovornika

Klima MORE

Nemamo planet B

Ako se klimatski sustav kakav poznajemo još više naruši, lokalni vremenski uvjeti u budućnosti će postati još ekstremniji. Potrudimo se da se to ne dogodi

Sa znanstvenoga je gledišta situacija vezana za globalno zatopljenje vrlo jasna. Uočene promjene temperature zraka i mora, povišena srednja razina mora, skraćena prijelazna razdoblja između ljeta i zime, intenzivne pojave suša i oborina, toplinskih valova itd. prouzročene su nečim što ne ovisi o prirodnoj varijabilnosti planetarne klime. Danas bez sumnje znamo da su klimatske promjene zadnjeg stoljeća ponajprije prouzročene pojačanim efektom staklenika, odnosno povećanjem energije u atmosferi. No upitno je kako globalno zatopljenje utječe na činjenicu da pojedina područja različito „trpe“ posljedice klimatskih promjena koje negativno utječu na kvalitetu života.

Da bismo razumjeli kako promjene globalne temperature utječu na promjenu klime pojedinih područja, treba razumjeti međusobnu povezanost zraka, kopna i mora. Klimatski se sustav našeg planeta sastoji od vanjskog utjecaja (ponajprije Sunčeve energije) te mnogobrojnih drugih komponenti među kojima su sastav i dinamika atmosfere, mora i ledenog pokrivača, utjecaj kopnenih obilježja (planine, rijeke i sl.) te naposljetku i utjecaj cijeloga živog svijeta. Sve su te sastavnice međusobno povezane različitim fizikalnim, kemijskim i/ili biološkim procesima, a njihova suma definira klimu Zemlje. (…) Više pročitajte u 269. broju Mora.

Napisala: Natalija Dunić
Snimke: More Design, NOAA, NASSA, Unsplash

MORE Velike jahte

Prilog Velike Jahte

Posljednji broj Mora 2022. i prvi 2023. upotpunili smo velikim prilogom o velikim jahtama, brodovima kojih je u Jadranu sve više

Sve ih je više u našim lukama i marinama, razgledavamo ih na nautičkim sajmovima, one su postale dio morske svakodnevnice i kad plovimo uz njih na svojim sedam ili desetmetarskim brodicama. Važne su našim remontnim brodogradilištima, kapetanima koji njima upravljaju, restoranima pred kojima sidre, plaćaju poreze državi. Zato im posvećujemo ovaj prilog, predstavljajući izbor od šest najnovijih koje ćemo zasigurno već sljedećeg ljeta viđati na Jadranu, njihovog poznatog dizajnera i mjesta koja moraju posjetiti

PRINCESS X80

SUNREEF 80 ECO

SIRENA YACHTS 78

GRAND SOLEIL 72 PERFORMANCE

FERRETTI YACHTS 860

CLUBSWAN 80

Novosti

Dron za nautičare

Na nautičkom sajmu u Parizu predstavljen je Dronvor, dron za snimanje dizajniran za operacije na moru

U Parizu se ovog tjedna održava Nautic Paris Boat Show, jedan od najvećih europskih nautičkih sajmova gdje tradicionalno izlaže dobar dio većih europskih brendova brodica i opreme. Sajam je poznat i po velikom broju inovacija koje izlažu pretežito francuske start up tvrtke, ali i iz drugih zemalja svijeta. Sajam je ipak podbacio glede očekivanog broja izlagača, te najavio promjene.

Poseban dio predviđen je za inovatore od kojih izdvajamo Dronvor. Riječ je o prvom dronu dizajniranom specifično za upotrebu na otvorenom moru u regatnim uvjetima. Dron pruža maksimalnu sigurnost za skipera, brodsku opremu kao i za samu letjelicu. Zahvaljujući intuitivnoj aplikaciji, napravljen je tako da njime mogu letjeti i snimati filmove i fotografije visoke kvalitete svi, bez obzira na razinu iskustva upravljanja dronom.

Jedna je tvrtka privukla pažnju zahvaljujući dronu kakvog priželjkuje većina nas koji plovimo. Inanix je mlada tvrtka koja se bavi specijaliziranim dronovima za upotrebu u profesionalne svrhe, a na sajmu su premijerno predstavili Dronvor, dron koji je otporan na vodu, može ponovo uzletjeti nakon pada u more, te se automatski vraća na pomičnu lokaciju. Dronvor ima zaštićene elise propelera, pa je bezopasan za brodsku opremu.

Mladi francuski inovatori su osmislili pametan dron koji eliminira poteškoće s kojima se susreću mnogi nautičari rekreativci i profesionalci. Dronvor može sam locirati veliki QR kod isprintan na površinu veličine košarkaške table i pristati. U slučaju da operacija ne uspije i dron završi u moru, Dronvor se može ponovo uzdići i ponoviti operaciju slijetanja, bez intervencije operatera. Ako dron padne u more naopako, automatski se ispravlja zahvaljujući plutajućoj komori na poleđini.

Piše: Teo Marević
Foto: Dronvor

Novosti

U 268. broju Mora

Na naslovnici friško objavljenog Mora je Cannes Yachting Festival, sajam koji uz onaj u Düsseldorfu definira stanje nautičke industrije

Jesen je vrijeme kada rekapituliramo nautičku sezonu, a sve počinje sajmovima. Bili smo u Cannesu i Genovi gdje smo imali prilike vidjeti većinu svjetskih premijera brodica i jahti, upoznati se s trendovima u industriji i stanju na tržištu. Za 268. broj Mora oplovili smo Žut, kornatski otok koji jednako privlači ljepotom, sigurnošću svojih uvala i silnom privrženošću Murterina, njegovih vlasnika čiji se život odvija na dvije adrese – murterskoj i žutskoj. Posjetili smo otok Ravu i jeli Kod Papagaja, restoranu kojeg je prije 5 godina u uvali Grbavac otvorio iskusni ugostitelj, Zagrepčanin odavno sa zadarskom, a posljednjih godina ravskom adresom. Razgovarali smo s Ivicom Kostelićem tijekom priprema za zahtjevnu solo offshore regatu Route du Rhum, na kojoj će prvi puta u 44 godine regate jedriti skiper pod hrvatskom zastavom.

Tri profesionalna ronioca za More iznose svoja „near drowning“ iskustva. Nikola Bašić, arhitekt prepoznatljiva potpisa čija ostvarenja oplemenjuju priobalje u intervjuu govori o hrvatskom litoralnom prostoru, njegovoj vrijednosti i devastaciji. Testirali smo Cranchi E26 Rider, brzu modernu brodicu koja izgledom evocira klasične linije talijanskih glisera iz sredine prošlog stoljeća. Ugodno smo se proveli i na testu švedskog Commutera i obiteljskog vikend kruzera Nimbus C9, pogodnim za plovidbu tijekom cijele godine. Testirali smo i prvi električni prototip Axopara s Evoy 300. U Moru pronađite sve relevantne teme iz svijeta nautičke industrije i jedrenja, te naše stalne kolumne.

Intervju MORE

Intervju: Rene Medvešek

Umjetniku je more poezija, ep i drama u isto vrijeme, more je ples, nema toga što more nije.

Kad nam je Rene Medvešek, zagrebački glumac i redatelj, baš nekako u ovo doba prije četiri godine napisao raport o netom odjedrenoj prvoj glumačkoj regati, jedinstvenoj predstavi sportskokulturnorekreativnopromotivnoedukativnom događanju kako ga sam nazva, znali smo da moramo nastaviti razgovor tamo gdje je u tom tekstu stao. Jedan običan izvještaj s regate pretvorio je u dijalog tridesetak glumaca s vjetrom, morem i otočkim portima. A predstave koje su usput odigrali “plativši” kotizaciju za unajmljene jedrilice i regatni odbor podsjetile su na mukotrpan suživot turizma i kulture i ponudile mogući model boljeg. Tu našu namjeru osnažilo je i to što je koji mjesec potom Rene postao vlasnik osam i pol metara duge jedrilice pa se od člana posade prometnuo u kormilara sa svom radošću i mukama što ih taj status nosi.

Kazali ste u jednom času “Da imam dva života u jednom bih otplovio (daleko) na more.” Odakle taj poriv? Ipak ste vi čvrsto ukotvljeni na terra fermi?

Nisam nužno mislio da bih otplovio daleko koliko da bi bilo lijepo imati cijeli jedan život vremena samo za baviti se brodom i biti u blizini mora. Obveze mi to jednostavno ne dopuštaju i koliko god se unaprijed radujem da ću sljedeće godine ranije isploviti i doživjeti predsezonski ugođaj o kojemu sam tako često slušao, na kraju se uvijek nešto ispriječi i ne uspijem skrpati suvislih tjedan dana koje bih iskoristio za plovidbu. Nerijetko se dogodi da ne uspijem niti u proljeće doći pregledati i pripremiti brod za sezonu. Iz tog razloga ponekad pomislim kako bi jedino (ne)moguće rješenje bilo imati jedan život redovni i još jedan samo za brod… A odakle poriv ? Ne znam ni ja − more zove na sasvim osobiti način… naročito nakon što ga doživite kroz plovidbu. Zemlja ima svoju silu težu, a more kao da ima neku svoju silu plova, jednostavno te počne privlačiti i ta čežnja kao da se trajno upije u biće. Jednog vjetrovitog jesenskog poslijepodneva vraćao sam se u Novi Zagreb i kad sam kroz prozor auta čuo kako zvižde sajle na onim stupovima za zastave ispred velesajma samo su me prošli srsi − u trenu me zvuk odnio na more i već sam bio na palubi… (…) Više pročitajte u 267. broju Mora.

Razgovarao i snimio: Braslav Karlić

Novosti

VIDEO Test CodeX

Karbonski foiler domaćeg brodogradilišta Code7 Marine spreman je za serijsku proizvodnju

Tijekom testiranja CodeX, snimili smo nekoliko kadrova koji približno dočaravaju kako to izgleda kada 9,5 m duga karbonska jedrilica brodogradilišta Code7 Marine zajedri na umjerenom maestralu od 10 do 15 čvorova.

Testiranje ove regatne jurilice radio je naš suradnik, jedrar i jedriličar Željko Perović Huck, a jedrili smo krajem svibnja na ranojutarnjem maestralu u uvali Preluk kod Voloskog. Huck je nakon testiranja iznio opsežna zapažanja i zaključio da se radi o jedrilici iznimnih performansi, ali da ne treba biti “jedriličar s America’s Cupa” da bi se njome upravljalo, već da ju bez problema mogu kontrolirati i malo iskusniji jedriličari. Detaljan opis testiranja možete pročitati u aktualnom, 266. broju Mora.

TheOceanCleanup_October2nd_Press_Briefing_System001B-24-1920x1274

Novosti

Kako doprinijeti očuvanju oceana

Nevjerojatno velike količine plastike u oceanima nisu “tamo negdje daleko,” već problem koji nas se tiče svih, na moru i na kopnu.

Prošle godine srušen je rekord u zaronu podmornicom. Istraživač Victor Vescovo proveo je četiri sata na dnu najdublje točke oceana, 11 metara niže od prijašnjeg rekorda. Tamo je osim čudesnih bića i nekolicine novih vrsta, pronašao plastičnu vrećicu i omot bombona. Ovakve poražavajuće vijesti nažalost sve su češće. Fragmenti mikroplastike pronađeni su i na najvišim vrhovima svijeta, plutaju u golemim količinama na najudaljenijim dijelovima od urbanog svijeta. Najveća je toliko velika da se prostire površinom veličine Texasa.

Na današnji dan obilježavamo Svjetski dan oceana, kojeg su 2008. godine međunarodno priznali i Ujedinjeni narodi. U svakom broju Mora pišemo o globalnom problemu zagađenosti mora mikroplastikom i drugim oblicima zagađenja, a kako je riječ o problemima koji se neće riješiti sami od sebe, već promjena mora početi od pojedinaca, promjenom vlastitih svakodnevnih navika. U nastavku donosimo nekoliko savjeta kako jednostavnim i malim koracima doprinijeti očuvanju zdravlja oceana.

Rješenje problema zagađenja mora moramo potražiti na kopnu. U svakodnevici je nekoliko načina kako započeti svoj doprinos očuvanju okoliša – mora. Kod kupovine, koristiti torbe za višekratnu upotrebu umjesto vrećica koje se nakon jednog korištenja bace. Izbjegavati kupovinu plastičnih boca, kao i drugih proizvoda koje se nepotrebno pakiraju u plastične ambalaže poput komada mesa, povrća, voća, kruh i ostalo za što postoji jednostavan i raširen model kupovine rinfuzne robe. Generalno treba izbjegavati korištenje plastike koliko je to moguće, a naročito one jednokratne.

U svijetu postoje mnogi projekti koji pokušavaju odgovoriti na zagađenje plastikom, a jedan od najpoznatijih i najuspješnijih do sad je The Ocean Cleanup. Riječ je sistemu prikupljanja plastike u oceanima pomoću postavljanja površinske barijere, koje se periodično prazne u velike oceanske brodove. Osim na samim oceanima gdje se nalazi otpad u golemim količinama, The Ocean Cleanup nastoji riješiti problem postavljanjem brana s automatskim odvajanjem otpada na rijekama. Njihova istraživanja su pokazala da 80 posto plastičnog otpada u oceanima dolazi upravo iz tisuću najvećih svjetskih rijeka, s kopna.

Ovaj problem nije samo trenutačan i fizički, već ga je potrebno rješavati sustavno u korijenu, preodgojiti generacije u načinu na koji se odnose prema prirodi. Stoga je važno neprestano ponavljati razmjere tih zagađenja i educirati djecu, ali i odrasle kako bi smanjili vlastitu potrebu za korištenjem plastike i tako doprinijeli očuvanju zdravlja oceana, te posljedično cijelom hranidbenom lancu, pa i zdravlju čovječanstva.

silhouette-photography-of-boat-on-water-during-sunset-1118874

Klima MORE

Tihe promjene

Sve su češće rekordno visoke temperature zraka, razdoblja vrućina, toplinski valovi, bujične poplave, suše i šumski požari

Napisao: Marko Vučetić
Snimke: Unsplash, Aleksandar Gospić

Prema najnovijim istraživanjima grupe američkih i kineskih znanstvenika objavljenim u Advances in Atmospheric Sciences (siječanj 2020.) oceani su se, u proteklih 25 godina, zagrijali za „sićušnih“ 0,075 °C! Zar je to neka vijest? Okrenimo pilu naopako! Pokušajmo ovako. Što mislite koliko je trebalo utrošiti energije da bi se oceani zagrijali ni za nepunu desetinku (0,1 °C) stupnja? Tko bi uspio „potpaliti vatru“ ispod oceanskih „kotlova“ i dovoljno je dugo održavati da bi se taj volumen vode barem za tu desetinku stupnja zagrijao? Prema proračunu koji su znanstvenici ponudili, pokazuje se da je potrebna energija od oko 228×109 TJ (teradžula). Ako je atomska bomba bačena na Hirošimu oslobodila energiju oko 63 TJ onda nije teško izračunati koliko je takvih bombi „bačeno“ u proteklih 25 godina! Začudit ćete se koliko nula ima taj broj! Dakako „bombe“ su bačene u obliku onečišćenja (stakleničkih plinova) ispuštenog u atmosferu koje je „zarobilo“ toplinsku energiju. Treba znati da oceani apsorbiraju više od 90 % viška energije koja se nakuplja u klimatskom sustavu kao rezultat povećanih koncentracija stakleničkih plinova.

Zagrijani Jadran

Zagrijali su se oceani, a što je s Jadranom? Dakako sve je povezano! Oni koji mogu usporediti kupanje u Jadranu od prije 25 godina, neki i još prije, s kupanjem na početku 21. stoljeća pa onda i s kupanjem pred kraj drugog desetljeća ovoga stoljeća, sigurno su zamijetili bitnu razliku. Kad je temperatura mora prije 25, 30 godina bila oko 25 °C nismo se mogli nauživati toploga mora. Toplog kao „lušija“! A danas kad u more ulaze dvadesetogodišnjaci i mlađi, a temperatura mora je 27 °C, 28°C pa i viša, ulaze stisnutih ramena i s obveznim brrrrr! Samo za ilustraciju, na mjernom mjestu pred ulaz u luku Hvar (Mola) na kojem se mjeri temperatura mora od 1957. izmjerena je 11. kolovoza 2017. temperatura mora od 27,8 °C, a 12. kolovoza 2019. u Dubrovniku od čak 28,7 °C. Ne čini li vam se da je već i samo ova promjena zabrinjavajuća? Nije se povećala samo temperatura tankog površinskog sloja mora već su istraživanja pokazala da je ljeti na dubini od 40 m prije 30 godina iznosila 12 °C, a sada već 24 °C!

Razumljivo da su se živi organizmi nenavikli na takvu toplinu povukli u dublje hladnije slojeve, ali jasno je da prostora za povlačenje rapidno nestaje i nažalost ima svoj kraj. I tako dok moguće i niste negodovali zbog sve toplijeg mora ne misleći u taj tren na pogubne posljedice, oko vas su se događale neopazice ili slabo vidljive i druge promjene. Jedna od njih je uzdizanje razine mora s tek oko 3 mm na godinu, ali uz orkansko jugo posljedice su vidljive kao potopljene mnoge rive duž Jadrana. I jugo i bura sve češće pokazuju svoju moć pa je uz orkansko jugo 12. studenoga 2019. zabilježen val rekorder pokraj otočića Sv. Andrija (7 NM zapadno od Dubrovnika) čija je maksimalna visina iznosila, Hmax= 10,87 m. Dotadašnji rekorder bio je val od 10,8 m zabilježen u veljači 1986. na sjevernome Jadranu. (…) Više pročitajte u 252. broju Mora.