Novosti

Ocean – naša klima i vrijeme

Danas se obilježava Svjetski meteorološki dan. Poznavanje vremenskih prilika je ključna stvar za sigurnost u plovidbi, a uz današnju tehnologiju kvalitetne prognoze su dostupne ma gdje se nalazili.

Vrijeme se ne može kupiti novcem, ali se može kupiti znanje, a znanje kakvo nas vrijeme očekuje je dragocjeno i nije skupo, posebno kada znamo što možemo izgubiti. Bez pretjerivanja, meteorologija je izuzetno važna za svakodnevno funkcioniranje, kao i planiranje budućih aktivnosti.

Svjetski meteorološki dan obilježava se 23. ožujka jer je na taj dan 1950. godine službeno osnovana Svjetska meteorološka organizacija (WMO). Zbog toga se današnji dan obilježava Svjetski meteorološki dan, koji svake godine ima svoj moto. Ove godine je to “Ocean – naša klima i vrijeme”, a time se želi ukazati na važnost oceana koji prekriva 70 posto Zemljine površine i glavni je pokretač vremena i klime na Zemlji. Osimo toga, uz ocean je vezano 90 posto svjetske trgovine, i ključan je za život na Zemlji.

Ovogodišnjom temom Ocean – naša klima i vrijeme WMO stavlja u fokus povezanost oceana, klime i vremena na Zemlji. Također njome se obilježava i UN-ovo Desetljeće znanosti o oceanima za održivi razvoj (2021. – 2030.). Desetljeće podupire napore u objedinjavanju znanosti o oceanima kroz inovativne i transformirajuće ideje kao temelj podrške održivom razvoju.

WMO, kao UN-ova specijalizirana agencija za vrijeme, klimu i vode, svjesna je koliko je važno razumjeti neraskidivu vezu između oceana, klime i vremena. To je važno za razumijevanje svijeta u kojem živimo, uključujući utjecaj klimatskih promjena te pomaže članicama WMO u jačanju svoje sposobnosti u zaštiti života i imovine – smanjujući rizik od katastrofa i podržavajući održivo gospodarstvo.

Vrijeme u plovidbi

Gotovo sve gospodarske djelatnosti zahtijevaju optimalno vrijeme za rad, no prognoza vremena posebno je dragocjena pomorcima, kojima život može ovisiti o tome hoće li i kada isploviti, te koju rutu odabrati da izbjegnu moguću oluju, a na oceanu je osim oluje, opasna i dugotrajna bonaca, preniska ili previsoka temperatura.

Izuzev velikih brodova, do prije nešto više od dva desetljeća vrijeme na moru smo prognozirali pomoću barometara, vizualnom opservacijom, te brojali periode u sezonama. Sve te tehnike, vrijede i danas, no na preciznost meteorologije, jako je utjecala pojava satelitske komunikacije, satelitskih snimki, kompjutera, digitalnih mapa, prijenosnih uređaja koji su međusobno umreženi.

Moderna tehnologija je omogućila da si prosječni nautičar može priuštiti mjerne instrumente i satelitsku vezu, te precizno mjeriti brzinu i smjer vjetra, temperaturu, vlagu, struje u moru, te brojne druge podatke koji se automatski obrađuju i grafički prikazuju na ekranu.

Međusobna povezanost podataka dodatno pospješuje točnost prognoze, pa primjerice jedriličari u plovidbi preko oceana imaju u svakom trenutku precizni vizualni prikaz meteoroloških prilika na ekranu, u realnom vremenu, te vrlo preciznu predikciju razvoja nekoliko dana unaprijed, uz približnu predikciju za dulje naredne periode.

Tijekom nedavno održane solo non-stop regate oko svijeta Vendee Globe, sve jedrilice bile su opremljene vrhunskom opremom za meteorologiju, a razumijevanje i točnost podataka ključne su za donošenje odluka o navigaciji. Najbolje rezultate postigli su jedriličari i njihov tim na kopnu koji su donijeli bolje odluke ovisno o vremenskim prilikama i tehničkim mogućnostima jedrilice.

Znamo koliko Jadransko more može biti izazovno za plovidbu kada vremenske prilike iznenade. Za sigurnu i opuštenu plovidbu, važno je poznavanje osnova meteorologije, informirati se o vremenskim prilikama područja kojima plovite, te se opremiti instrumentima koji nam u tome mogu pomoći. Za trenutačno očitanje, potrebno je opremiti plovilo barometrom, termometrom i anemometrom, kao i kompasom te nautičkim kartama radi orijentacije, dok je za predviđanje vremena preporučeno koristiti sve dostupne alate.

Svakako se preporučuje praćenje vremenskih informacija putem FM / AM radijskih postaja, a vremenske prognoze možete zatražiti od drugih plovila putem VHF radijskih kanala na otvorenom moru ili putem satelitske veze ako ju imate. Ako se nalazite na nepoznatim lokacijama, korisno je razgovarati o vremenskim prilikama s lokalnim ljudima.

Marko Vučetić izložba meteoroloških knjiga GK Hvar
Novosti

Znanje u knjigama, neznanje u praksi

U prostorijama GK Hvar otvorena je izložba meteoroloških knjiga iz zbirke meteorologa, ribara, putopisca i gastronoma, autora magazina More, Marka Vučetića.

U prostorijama Gradske knjižnice i čitaonice Hvar otvorena je izložba meteoroloških knjiga iz zbirke meteorologa, Hvaranina, našeg autora Marka Vučetića. Na izložbi je prikazan dio zbirke, i to knjige pisane na hrvatskom jeziku i od hrvatskih meteorologa. Brojnim naslovima je izdavač Državni hidrometeorološki zavor, kao i neke druge ustanove koje imaju potrebu za meteorološkim produktima, među kojima je i magazin More. Uz izložbu održano je i prigodno predavanje „Znanje u knjigama, neznanje u praksi“ tijekom kojega je predavač ukazao na potrebu kontinuiranog praćenja stručne literature jer u suprotnom neznanje i pogreške susreću se u na svakom koraku.

Marko Vučetić je meteorolog, ribar, putopisac i gastronom, koji u svaki broj Mora udahne doživljaje iz Portića i plovidbe, a u prošlom, jubilarnom broju Mora osvrnuo se na  25 godina klimatskih promjena. Marko zna što govori, iza njega je više stotina  znanstvenih radova, tisuće članaka u magazinima i novinama, ali i nataloženo obiteljsko iskustvo u kojem je poznavanje vremenskih prilika znalo i život značiti.

Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju
Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju
Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju
Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju
Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju
Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju
Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju
Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju

Foto: Gradska knjižnica i čitaonica Hvar

silhouette-photography-of-boat-on-water-during-sunset-1118874
KlimaMORE

Sve su češće rekordno visoke temperature zraka, razdoblja vrućina, toplinski valovi, bujične poplave, suše i šumski požari

Napisao: Marko Vučetić
Snimke: Unsplash, Aleksandar Gospić

Prema najnovijim istraživanjima grupe američkih i kineskih znanstvenika objavljenim u Advances in Atmospheric Sciences (siječanj 2020.) oceani su se, u proteklih 25 godina, zagrijali za „sićušnih“ 0,075 °C! Zar je to neka vijest? Okrenimo pilu naopako! Pokušajmo ovako. Što mislite koliko je trebalo utrošiti energije da bi se oceani zagrijali ni za nepunu desetinku (0,1 °C) stupnja? Tko bi uspio „potpaliti vatru“ ispod oceanskih „kotlova“ i dovoljno je dugo održavati da bi se taj volumen vode barem za tu desetinku stupnja zagrijao? Prema proračunu koji su znanstvenici ponudili, pokazuje se da je potrebna energija od oko 228×109 TJ (teradžula). Ako je atomska bomba bačena na Hirošimu oslobodila energiju oko 63 TJ onda nije teško izračunati koliko je takvih bombi „bačeno“ u proteklih 25 godina! Začudit ćete se koliko nula ima taj broj! Dakako „bombe“ su bačene u obliku onečišćenja (stakleničkih plinova) ispuštenog u atmosferu koje je „zarobilo“ toplinsku energiju. Treba znati da oceani apsorbiraju više od 90 % viška energije koja se nakuplja u klimatskom sustavu kao rezultat povećanih koncentracija stakleničkih plinova.

Zagrijani Jadran

Zagrijali su se oceani, a što je s Jadranom? Dakako sve je povezano! Oni koji mogu usporediti kupanje u Jadranu od prije 25 godina, neki i još prije, s kupanjem na početku 21. stoljeća pa onda i s kupanjem pred kraj drugog desetljeća ovoga stoljeća, sigurno su zamijetili bitnu razliku. Kad je temperatura mora prije 25, 30 godina bila oko 25 °C nismo se mogli nauživati toploga mora. Toplog kao „lušija“! A danas kad u more ulaze dvadesetogodišnjaci i mlađi, a temperatura mora je 27 °C, 28°C pa i viša, ulaze stisnutih ramena i s obveznim brrrrr! Samo za ilustraciju, na mjernom mjestu pred ulaz u luku Hvar (Mola) na kojem se mjeri temperatura mora od 1957. izmjerena je 11. kolovoza 2017. temperatura mora od 27,8 °C, a 12. kolovoza 2019. u Dubrovniku od čak 28,7 °C. Ne čini li vam se da je već i samo ova promjena zabrinjavajuća? Nije se povećala samo temperatura tankog površinskog sloja mora već su istraživanja pokazala da je ljeti na dubini od 40 m prije 30 godina iznosila 12 °C, a sada već 24 °C!

Razumljivo da su se živi organizmi nenavikli na takvu toplinu povukli u dublje hladnije slojeve, ali jasno je da prostora za povlačenje rapidno nestaje i nažalost ima svoj kraj. I tako dok moguće i niste negodovali zbog sve toplijeg mora ne misleći u taj tren na pogubne posljedice, oko vas su se događale neopazice ili slabo vidljive i druge promjene. Jedna od njih je uzdizanje razine mora s tek oko 3 mm na godinu, ali uz orkansko jugo posljedice su vidljive kao potopljene mnoge rive duž Jadrana. I jugo i bura sve češće pokazuju svoju moć pa je uz orkansko jugo 12. studenoga 2019. zabilježen val rekorder pokraj otočića Sv. Andrija (7 NM zapadno od Dubrovnika) čija je maksimalna visina iznosila, Hmax= 10,87 m. Dotadašnji rekorder bio je val od 10,8 m zabilježen u veljači 1986. na sjevernome Jadranu. (…) Više pročitajte u 252. broju Mora.

ctic_The_Journey_Melting_Ice