DSC_8696
Novosti

Podaci potvrdili predviđanja

Da nije bilo pandemije, 2020. bila bi jedna od najboljih godina. Tranzit pao 70,1 posto, a ukupan pad prihoda luka nautičkog turizma iznosi 11,6 posto.

Objavljeni su podaci državnog zavoda za statistiku Nautički turizam – kapaciteti i poslovanje luka nautičkog turizma u 2020. godini, koji obuhvaća 185 luka nautičkog turizma. Od toga 82 marine na morskoj obali Hrvatske, među kojima i 18 suhih marina, te 79 sidrišta, 11 privezišta i 13 odlagališta za plovila. Ukupni kapacitet je 18 625 vezova.

U lukama nautičkog turizma je do kraja 2020. godine na stalnom vezu bilo 14312 plovila, što je 0,4 posto više no godinu ranije, od čega je u moru bilo njih 83,3 posto, a samo na kopnu 16,7 posto plovila. Najviše je bilo motornih brodica 47,6 posto, slijede jedrilice s udjelom 47,3 posto, te ostala plovila kojih je 5,1 posto.

Najviše plovila bilo je pod njemačkom zastavom, bilježi se 16,2 posto, zatim pod austrijskom 15,5 posto, te pod slovenskom 5,1 posto i talijanskom 3,2 posto. Zabilježen je blagi porast plovila pod njemačkom i slovenskom zastavom, te blagi pad broja austrijskih, hrvatskih i talijanskih plovila u odnosu na godinu ranije.

Točnije, najveći porast od 45,2 posto zabilježen je u Šibensko-kninskoj županiji, u Istarskoj 15,1 posto, Zadarskoj 7,7 posto, u Primorsko-goranskoj  6,6 posto, Splitsko-dalmatinskoj za 6,3, te u Dubrovačko-neretvanskoj za 5,3 posto. Jedino je Istarska županija zabilježila porast broja plovila sa stalnim vezom u moru, odnosno 2,6 posto, dok je Primorsko-goranska ostala na istoj razini, dok je u ostalima bilo manje nego 2019. godine.

Očekivano, zbog pandemije Covid-19 je u 2020. zabilježen veliki pad plovila u tranzitu u odnosu na godinu ranije, čak 40,7 posto. Tijekom cijele prošle godine ukupno je zabilježeno 121.536 plovila u tranzitu. Znakovito je to što je u siječnju i veljači 2020. broj plovila u tranzitu porastao usporedno s istim periodom 2019., dok podaci od ožujka do prosinca govore o padu.

Podsjećamo, u ožujku prošle godine uvedena je zabrana kretanja između općina zbog uvođenja strogih epidemioloških mjera, pa je za taj mjesec usporedno s 2019. godinom zabilježen pad od 70,1 posto. U travnju je pad bio još veći, čak 96,4 posto, te u svibnju 92,6 što govori da je praktički cijela predsezona tranzita izostala.

Prema vrsti plovila u tranzitu, najviše je bilo jedrilica, njih 59,8 posto, zatim motornih brodica 33,6 posto i ostalih 6,6 posto. Kroz čitavu 2020. godinu u tranzitu je bilo 45,9 posto manje jedrilica, te 32,3 posto manje motornih brodica i 35,5 posto manje ostalih plovila.

Većina tranzita činila su plovila iz Hrvatske, 46 posto, zatim iz njemačke 14,3 posto, iz Italije 11,4 posto, iz Austrije 8 posto, te iz Slovenije 6,4 posto, što čini 86,1 posto ukupnog broja plovila u tranzitu prošle godine. Prema zastavama država pod kojim plove, postoci su gotovo pa isti.

Ukupni prihodi luka nautičkog turizma manji su za 11,6 posto u odnosu na 2019. godinu, te je ostvareno 812 milijuna kuna. Od toga je 598 milijuna kuna bilo ostvareno od iznajmljivanja vezova, što je 73,7 posto od ukupno ostvarenog prihoda. U odnosu na 2019. ukupan prihod pao je za 11,6 posto, a prihod od iznajmljivanja vezova za 8,2 posto.

U svim su županijama pali ukupni prihodi u 2020. u odnosu na 2019., i to kako slijedi: u Dubrovačko-neretvanskoj županiji za 23,3 posto, Splitsko-dalmatinskoj za 17,4 posto, Istarskoj za 15,0 posto, Šibensko-kninskoj za 10,9 posto, Zadarskoj za 6,4 posto i Primorsko-goranskoj za 2,6 posto.

DSC_9352

Piše: Teo Marević

propela1
MORETehnika

Redizajn ideje propelera

Sharrow Marine propeleri u svim pogledima strahovito nadmašuju najbolje propelere na tržištu

Problem kavitacije je riješen. Svi znamo da pri zakuhavanju vode nastaju mjehurići. Ti mjehurići nastaju zbog toga što se prilikom zagrijavanja povisuje tlak vode koja se pretvara u paru i širi. Manje je poznato da će voda zakipjeti i pri sobnoj temperaturi ako se tlak smanji. Isti proces odvija se i kod okretanja propelera pa elisa tijekom vrtnje smanjuje pritisak i nastaje podtlak, u kojem voda isparava na nižoj temperaturi.

Na rubnom djelu rotirajuće lopatice, na površini elise stvaraju se mjehurići koji zbog strujanja kliznu s propele. Usporimo li videosnimku rada propelera u vodi, vidjet ćemo pravilne spiralne oblike koji u praksi izgledaju kao bijeli cjevasti spiralni trag iza propelere. Nakon što se mjehurići iz stanja manjeg tlaka vrate u normalni tlak, razdvajaju se i pritom nastaju vibracije koje čujemo kao zvuk, odnosno buku.

Buka propelera mučila je i Gregoryja Sharrowa, osnivača tvrtke Sharrow Marine koji je odlučio pronaći rješenje za taj problem. Gregory Sharrow diplomirao je glazbenu kompoziciju na Sveučilištu u Brooklynu, a njegova karija proteže se kroz filmsku industriju. Višak buke na profesionalnom filmskom setu vrlo je nepoželjan. Tijekom snimanja koncerta dronom Sharrow je imao problem s bukom koju proizvode propeleri letjelice.

propela2

Razmišljao je kako bi se to moglo riješiti, a ideja na kojoj se temelje Sharrow propeleri sinula mu je tijekom jutarnjeg trčanja. Okupio je tim inženjera te su razvili prototip propelera koji je pokazivao prednosti u svim aspektima. Nakon pomnog razmišljanja i istraživanja shvatio je da će ovakvi propeleri najbolju primjenu pronaći u vodenoj propulziji. Sedam godina inženjeri Sharrow Marine provodili su istraživanja i izrađivali računalne modele i prototipove te ih testirali u laboratoriju pomorske hidrodinamike uz pomoć inženjera navalne arhitekture Sveučilišta Michigen.

Od malih dronova do tankera

Gregory Sharrow osnovao je tvrtku Sharrow Engineering, a njihov prvi model MX-1 izazvao je veliku buru u svijetu nautike zbog iznimno velikih pomaka u efikasnosti i performansama kakvi se rijetko viđaju. Početkom prošle godine Sharrow Marine propeleri privukli su još veću pažnju nakon osvajanja prestižne nagrade za inovaciju na Miami International Boat Show-u. (…) Više pročitajte 258. broju Mora.

*Tiskano izdanje potražite na kioscima ili digitalno izdanje putem Google Play i AppStore aplikacija, kao i u našem webshopu.

DSC_0707
Novosti

U iščekivanju sezone 2021.

Na BBS-u održane su skupštine Udruženja marina i chartera, a unatoč problemima i padu prihoda podaci pokazuju da situacija nije toliko loša.

Biograd Boat Show je, osim kao sajam, važan i zbog toga što se održava na kraju nautičke sezone pa se na njemu odvijaju paneli, sastanci i godišnje skupštine nautičkih udruženja na kojima se u pravilu analizira uspjeh protekle sezone i procjenjuje što bi trebala donijeti sljedeća. Učinili su to i ove godine predstavnici čarter kompanija i marina.

Unatoč tomu što su i ove, turbulentne godine poslovali bolje od najvećeg dijela konkurencije na Sredozemlju, čarteraši su osjetili značajan pad dolazaka koji se u cijelom sektoru kreće oko 50 posto, dok su prihodi pali još i više. Predsjednik Udruženja chartera, Paško Klisović pojasnio je kako se uspjeh nautike o kojem se u javnosti mnogo govori i brojke ostvarenja više vežu za rezultat marina i povećanog broja uplovljavanja mega jahti, dok brojke za čarter govore nešto drugo

DSC_0716

Nagli pad u završetku sezone

Najveći pad broja dolazaka imale su čarter kompanije smještene u Splitu i okolici te one na samom jugu jer su dodatno ovisne o zrakoplovnim linijama koje su bile ukinute ili reducirane. To je posebno utjecalo na izostanak gostiju iz dalekih destinacija, makar su se pojavili i nekih novih klijenti koji do sada nisu bili čarterski gosti i koje bi u budućnosti valjalo zadržati. Posebno lošim ocjenjuju nagli pad u završnom dijelu sezone, za koji su bile odlične rezervacije a koji je uslijedio radi nepridržavanja i prevelikog popuštanja epidemioloških mjera.

Ukupan smanjeni prihod čarteraši procjenjuju na oko 150 milijuna eura ironično komentirajući kako se nadaju da su svadbe i partiji bili vrijedni toga: Bilo bi bolje da smo umjesto rizičnih masovnih sadržaja zbog kojih je prekinuto pola sezone istinski podržali i zaštitili nautiku koja je puno sigurniji oblik odmora.

Čarteraši smatraju problematičnim i neostvarene najave ministarstva, da će se marinama odgoditi plaćanje fiksni dio koncesijske naknade, te da se ta olakšica prelije na charter. Naravno, mjere pomoći očuvanja radnih mjesta i moratorij na obveze leasinga učinile su svoje i znatno pomogle tijekom  izolacije. Zato sada, u okolnostima kad je rani booking gotovo stao i kad imaju pad primitaka veći od 80 posto, nisu zadovoljni novim mjerama pomoći gospodarstvu koje su im radi dva mjeseca dobrog poslovanja praktično nedostupne. Međutim, one su im itekako važne radi zadržavanja zaposlenih i pripreme za sljedeću sezonu, prema kojoj gledaju s mnogo optimizma. Ukoliko je budu u stanju pripremiti.

Oslobađanje naknada i niži PDV

I predstavnici marina drže da su prioriteti produženje koncesija za koncesionare koji ispunjavaju ugovorne obveze i oslobađanje koncesijskih naknada, fiksnih i varijabilnih. Time bi se oslobodila sredstva za pripremu iduće sezone, kao i za spomenutu pomoć čarterašima. Također zahtijevaju smanjenje PDV-a, ali i izrazito optimistično gledaju na sljedeću sezonu.

Sean Lisjak, ponovo izabrani predsjednik Udruženja marina drži da je nautika budućnost našeg turizma, ne samo zbog korone. Nada se da je i država nešto naučila iz ovog iskustva, da će prepoznati i pomoći im u oporavku kroz lakši pristup financiranju. Usporedba rezultata ocjenjivanja marina za prvih osam mjeseci 2019. godine u odnosu na 2020. pokazala je da je u ovoj sezoni iskorištenost kapaciteta marina četiri posto manja, cijena veza je smanjena za 23 posto, dok je ukupan prihod po vezu pao za 16 posto.

bbs1

 

sezona1
BusinessMORE

Analiza sezone 2020

Kratko je trajalo: Zbrajajući, oduzimajući i pitajući, pokušali smo saznati kako je uistinu prošla ova, zahjevna, nautička sezona

Posljednjih deset godina svaki dio nautičke industrije osim gradnje novih plovila obilježavao je rast. Otvarali smo nove marine u kojima se tražio vez više, sagrađeni su i uređeni deseci riva, osnivale su se nove čarter kompanije, nabavljalo sve više sve većih brodova, gradili su se mini kruzeri, izletnički brodovi, otvarana su nova remontna brodogradilišta za jahte, koncesionirana sidrišta, nautičari su napunili otočne restorane… Iz godine u godinu sve je više mladih ljudi svoju egzistenciju vezivalo za nautiku. Nema u tomu ničeg čudnog. Hrvatska ima idealne uvjete za razvoj nautike i sve o čemu moramo pričati je njezin održivi razvoj, kvaliteta i razvoj zanemarenih segmenata poput gradnje brodica i jahti. Sve dok se ne dogodi godina poput ove u kojoj nas je poharao virus i na proljeće zaprijetio ostaviti bez dobrog dijela od više od milijardu eura, koliko se procjenjuje da smo u 2019. godini ubrali od nautike.

sezona2

Nije da nismo naučili na takvu vrstu problema. Suočio se naš nautički sektor i s gorim stvarima od virusa. Sjetimo se samo rata kad je na dobrih pet godina na najvećem dijelu Jadrana sve stalo ili globalne ekonomske krize prije dvanaest godina, čije su nas posljedice pratile barem dvije ili tri sezone. Nautika je dio turizma, doduše prilično specifičan, ali kakogod uzmemo, on je osjetljiva biljka na koji ekonomske, zdravstvene i političke okolnosti imaju ogroman utjecaj. Zato smo se na proljeće, kad je u praktično čitavom svijetu proglašen lockdown, ozbiljno zabrinuli hoćemo li nautičku sezonu uopće imati. Danas, kad polako pospremamo brodice i jahte na vezove, znamo da smo je imali, ali koliko je bila uspješna, ostaje upitno. Slušamo li naše političare, mogli bismo pomisliti da je bila vrlo dobra, najbolja na Mediteranu pa i u Europi, no kakva je uistinu bila i jesmo li mogli bolje, o tomu se malo govori. Jer brojke, a one su pravi pokazatelj, premda postoje, malo tko iznosi u javnost. (…) Više pročitajte u 256. broju Mora.

sezona3

jahta za vijest
Novosti

Ograničeni uvjeti plovidbe

Početkom tjedna počele su popuštati mjere restrikcije. Iako još uvijek vrlo neznatno, ako se povoljna epidemiološka situacija, u ponedjeljak možemo očekivati nova popuštanja.

Zbog sve povoljnijih epidemioloških uvjeta, ovog tjedna svjedočimo popuštanju restrikcijskih mjera, pa je od utorka dozvoljeno uplovljavanje plovila većih od 24 m u marine, luke nautičkog turizma i brodogradilišta. Iako su još uvijek na snazi restrikcije oko slobodnog međunrodnog kretanja, omogućeni su izuzeci za spomenutu kategoriju plovila po sljedećim uvjetima.

U odgovoru kojeg smo dobili od ministarstva unutarnjih poslova piše da su plovila veća od 24 m izuzeta od Odluke o zabrani uplovljavanja u luke RH, te po dolasku su dužna obaviti ulaznu graničnu kontrolu u luci otvorenoj za međunarodni pomorski promet. Kontrolu obavlja granična sanitarna odnosno epidemiološka služba, članovima posade izdaje Rješenje o samoizolaciji na brodu u trajanju od 14 dana.

Istodobno članovima posade koji nisu državljani Hrvatske odbit će se ulazak u RH, te su dužni cijelo vrijeme boraviti na brodu. Osobe koje su državljani RH, državljani drugih EU zemalja i trećih zemalja s dugotrajnim boravištem i osobama koje imaju pravo boravka, dobit će mogućnost ulaska u RH nakon isteka 14 dana izrečene obvezne mjere – karantene. Dakle turistički dolazak nautičara iz drugih zemalja nije moguć, već je za službeni ulazak u RH potrebno rješenje o dugotrajnom boravištu.

Za pomorce u slučaju organizirane repatrijacije dozvolit će se tranzit radi povratka u zemlju odakle pomorac potječe. U navedenim situacijama nije potrebno prijaviti boravak prema Zakonu o strancima. Za vrijeme boravka na brodu, zapovjednik je dužan organizirati da nitko ne napušta plovilo. Kod članova posade kod koje postoje simptomi Covid-19, postupa se po uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, stoji u dokumentu donesenom 19. travnja. Ako pri ulasku u Hrvatsku osoba ima znakove bolesti, granična policija će obavijestiti graničnog sanitarnog inspektora i sanitarnog inspektora Područnog ili Središnjeg ureda Državnog inspektorata.

Yamaha
Novosti

Yamaha produljila garanciju

Lijepa gesta proizvođača za vlasnike Yamahinih motora čija garancija ističe u periodu ograničenog kretanja.

Yamaha Motor Europe je odlučio pomoći svojim klijentima i dao dodatna tri mjeseca garancije na njihove motore za plovila koja se zbog pandemije ne koriste. Produljenje se odnosi na motore kojima je period garancije trebao isteći između 1. ožujka i 31. svibnja ove godine.

Ovo je sretna vijest za sve koje zahvaća Yamahina lijepa gesta pomoći, a odnosi se na motore za vožnju kopnom i one plovidbu. U priopćenju Yamaha Motor Europe navodi da se kupci obrate svojem lokalnom službenom Yamahinom servisu te da rezerviraju termin popravka čim to bude moguće napraviti.

Ova tvrtka njeguje dobru komunikaciju sa svojim klijentima, a osim konkretne pomoći s produljenjem garancije, nisu zaboravili ni one najmlađe. Na njihovim je internetskim stranicama objavljen pdf. format bojanke za djecu s nacrtima njihovih motora za printanje, kako bi im uljepšali boravak kod kuće.

Yamaha 425

Yanmar
Novosti

Yanmar kupio talijanski Smartgyro

Japanski proizvođač motora Yanmar ušao u strateško partnerstvo s talijanskom tvrtkom Smartgyro za proizvodnju žiroskopskih stabilizatora za plovila.

Za sad nije poznato koliko je japanska tvrtka investirala u talijanski Smartgyro, no zna se da je preuzela vlasništvo, te da proizvodnja i upravljanje ostaje neovisno u Italiji. Jedan od vodećih proizvođača brodskih motora i pogonskog sustava Yanmar i talijanska tvrtka Smartgyro objavili su jučer da su ušli u strateško partnerstvo koje uključuje usku suradnju dviju kompanija, te podrazumijeva suvlasničko financijsko ulaganje Yanmara što će tvrtki Smartgyro ubrzati dizajn, razvoj i lansiranje proizvoda na tržište za rekreativna i komercijalna plovila.

Predsjednica Yanmar Marine International B.V.,  Shiori Nagata izjavila je da su zadovoljni partnerstvom s tvrtkom za koju prema njihovom mišljenju, izvrsno poznaje stabilizaciju plovila i ima odlične inženjere u području žiroskopske stabilizacije, opremu, te znanje i iskustvo. Dodaje kako im ovo partnerstvo omogućuje ulazak na rastuće tržište stabilizacije i savršeno se uklapa u Yanmarovu viziju poboljšanja iskustva plovidbe, udobnosti i sigurnosti s naprednom nautičkom tehnologijom.

Smartgyro razvija cijelu seriju veličina žiro-stabilizatora, koji će se uskoro naći na tržištu, a iz tvrtke ne kriju oduševljenje zbog suradnje s japanskim poslovnim partnerom, koji se nalazi u svjetskom vrhu nautičke industrije. Ističu da su veoma ponosni što ih je Yanmar prepoznao, uložio u njihov razvoj i time ubrzao proces razvoja, rasta i proizvodnje. Također, partnerstvo im olakšava dizajniranje i razvoj proizvoda. U zajedničkom priopćenju stoji da je Yanmar preuzeo većinu vlasništva Smartgyro, ali da će talijanska tvrtka zadržati autonomiju u La Spezia, u Italiji te se neće spajati s Yanmarovom podružnicom Recreational Marine Business Unit.

DSC_0860
BusinessMORE

I kad smo tiskali prvi broj Mora Hrvatska je u mediteranskim okvirima bila lijepo nautički razvijena zemlja, ali promjena u njihovom broju i kvaliteti u ovih 25 godina je ogromna

Napisao: Braslav Karlić
Snimio: Mladen Šćerbe, arhiva Mora

Još malo pa će i kalendarski započeti ljeto 1995. godine. U uredništvu dogovaramo sadržaj četvrtog broja Mora koji će se na kioscima pojaviti 1. srpnja, dakle u doba kad bi trebala započeti puna sezona plovidbe, ako se o njoj u to još ratno doba uopće može govoriti na način kako je danas doživljavamo. Pa se, ne bismo li unijeli tračak dobrog raspoloženja u prilično tužnu morsku svakodnevnicu, odlučismo napraviti prilog Sve hrvatske marine, jer to je nešto s čime se možemo podičiti, makar je većina njih smještena južno od Zadra poluprazna. No, za to doba dobru i razvijenu infrastrukturu koja se počela ozbiljnije razvijati još tamo sedamdesetih godina, a dodatan uzlet doživjela osamdesetih kad je nastao ACI, najveći mediteranski lanac, nitko nije mogao odnijeti.

Znali smo da će ona uz bogom dani akvatorij uskoro opet biti generator razvoja naše nautike. Pa smo našoj tadašnjoj tajnici Katiji Hladilo i Đorđu Pantoviću iz marketinga koji je dugo godina radio u ACI-ju stavili u zadatak da naprave pregled svih hrvatskih marina i njihove ponude. Listam ponovo taj broj Mora, a usput prizivam u sjećanje đitu koju sam isplovio tog ljeta i sve što mogu zaključiti je da je promjena koja se na hrvatskoj obali dogodila ogromna. I to ne samo uzmemo li u obzir broj marina i vezova u njima nego u njihovoj ponudi i načinu poslovanja.

Makar, ruku na srce nismo ni tada bili na repu mediteranskih zbivanja. Hrvatska je sa svoje 42 marine i otprilike 10.100 vezova i u to doba bila lijepo nautički razvijena zemlja. Zasluge za to idu ljudima i tvrtkama koje bismo mogli nazvati začinjavcima hrvatskog nautičkog turizma – Dragutinu Žicu iz Marine Punat, Veljku Barbieriju, tvorcu ACI-ja, tvrtkama poput pulskog Tehnomonta koji je sagradio marinu Veruda, dubrovačkog Atlasa s marinom Miho Pracat u Komolcu, zadarskom Tankerkomercu s tamošnjom gradskom marinom, SAS-u koji je gradio veliku marinu Zlatna luka u Sukošanu, biogradskoj Iliriji koja je imala dvije marine, porečkoj Plavoj Laguni s marinama Parentium i Črvar porat, opatijskom Admiralu, šibenskoj Slobodnoj plovidbi koja je izgradila Betinu, pa INI koja je koju godinu ranije sagradila marinu na Cresu, Coningu sa Šimunima, a mogao bih nabrajati i dalje.

ACI je u to doba bio već profiliran lanac marina s vlastitom čarter flotom, još veću flotu imali su u Sukošanu gdje je Stanislav Antić, gradeći marinu utemeljio i brodogradilište odakle je izlazila flota za najam, a brodove za iznajmljivanje imali su i u Biogradu. Vlastito brodogradilište posjedovao je i Tankerkomerc. Mnoge marine bile su još od kraja osamdesetih godina poznate po dobrim restoranima, pružale su se i servisne usluge, druge su bile okupljališta tadašnje društvene kreme i mjesta u kojima su bile vezane jahte prvih hrvatskih tajkuna ili poznatih sportaša. Većina marina bila je nova, građena unatrag petnaestak godina, makar se na pokojoj vidjelo da je građena u žurbi. Njihova gradnja bila je potvrda privlačnosti i nautičkog potencijala istočne obale Jadrana pa su u nautiku počeli ulagati i strani investitori. (…) Više pročitajte u 252. broju Mora.

DSC06529

D-Marin
Novosti

Privatni fond sa sjedištem u Luksemburgu, preuzima lanac marina D-Marin u vlasništvu velikog turskog udruženja Doğuş Group sa sjedištem u Istanbulu.

Čitava prošla godina prošla je u najavama prodaje nautičkog poslovanja turskog Doğuş Group-a. Premda relativno nov igrač na nautičkom tržištu turski konglomerat je u posljednjih desetak godina mnogo učinio na podizanju kvalitete marina koje je kupovao ili gradio. Najbolji primjer su tri hrvatske marine koje je posjedovao – Dalmacija u Sukošanu, Mandalina u Šibeniku i Borik u Zadru. Sve su one doživjele velika ulaganja, temeljitu obnovu ili nadogradnju te znatno podizanje kvalitete objekata kojima raspolažu i usluga koje nude. Ipak, unatoč dobrom poslovanju hrvatskih a i drugih marina, problemi s tečajem turske lire i velike investicije nagnali su ih na prodaju dijela portfelja.

Konkretno CVC Fund VII preuzima marine u Grčkoj, Hrvatskoj i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, te upravljanje turskim marinama koje ostaju u vlasništvu krovne grupe. D-Marin pod sobom ima jedan od najvećih lanaca marina na Mediteranu i u Ujedinjenim Emiratima. Uz hrvatske marine, novi vlasnik će nakon što dobije potrebno prenašanje koncesijskih prava biti vlasnik četiriju grčkih marina, i četiriju u Ujedinjenim Emiratima. Menadžer CVC Capital Partners, István Szőke izjavio je da je ovo njihova prva investicija u ovom sektoru, te da ih je D-Marin privukao zbog dobre pokrivenosti različitih geografskih područja u kojima se ulaže u marine. Dodao je da će koristeći CVC-ovu globalnu mrežu i iskustvo u rastu kompanija na međunarodnom tržištu, nastojati stvoriti vodeću globalnu mrežu marina organskim rastom, kao i preuzimanjem postojećih.

Predsjednik uprave D-Marin, Burak Baykan komentirao je da je ponosan na dosadašnji uspjeh tvrtke D-Marin. Kaže da je u radu s Doğuş Group, tvrtka postavila čvrste temelje na kojima sada planiraju izgraditi globalnu grupu. Dodao je da su počašćeni što su u CVC-u pronašli podršku da ostvare taj plan, jer se radi o globalnom investitoru, s kojim će kompaniju podići na drugu razinu. Na kraju izjave za javnost stoji da će se dovršetak kupoprodaje odviti nakon što dobiju sva potrebna odobrenja od vlada država u kojima se marine nalaze, odnosno na koncesije i dozvole za rad.

Foto: D-Marin Croatia / Facebook