electrine
Novosti

Konkurencija s istoka

Korejski proizvođač elektropogona najavio globalno širenje. U portfelju nudi kompletan raspon električnih izvanbrodskih, ugradbenih, saildrive motora, te vlastitih modularnih baterijskih sklopova

Europski i Američki brendovi elektropogona polako uvode nove modele i najavljuju velike iskorake. A onda se „niotkuda“ pojavi korejska tvrtka koja nudi cijeli portfelj raznih izvanbrodskih i ugradbenih elektropogona i to od najmanjih i najvećih, zajedno s paketima vlastitih sklopova baterija, certificiranim za sva svjetska tržišta.

Tijekom 2022. godine nastupali su na Miami International Boat Showu u veljači, zatim na nizu manjih sajmova u SAD-u, pa na Electric & Hybrid Marine Expo tijekom studenog u Amsterdamu, a ubrzo zatim i na najvažnijem sajmu za nautičku opremu, amsterdamskom Metstradeu. Na potonjem su najavili globalno širenje dilerske mreže. Nakon što smo svjedočili velikom proboju kineskog brenda ePropulsion na svjetsko tržište, nije za odbaciti ambiciozne najave korejskog brenda Electrine.

electrine outboard 2

Već sada u portfelju nude kompletnu ponudu elektropogona od izvanbrodskih motora snage ekvivalentne ICE motorima u rasponu od 40 do 180 konjskih snaga, zatim ugradbenih elektromotora ekvivalentne ICE motorima u rasponu od 40 do 350 konjskih snaga, te kompaktne E-Saildrive motore namijenjene jedrilicama ekvivalentne ICE motorima u rasponu od 8 do 110 ks. Uz to, nude kompletan sustav za upravljanje, kontrolu punjenja i pražnjenja baterija, te baterijske sklopove koje sami proizvode u cijelosti.

Proizvode 4 vrste baterijskih sklopova, a odlikuje ih modularni koncept, te se jednostavno nadograđuju. Dizajnirane su za korištenje na moru u čvrstim kutijama i otporne su na ekstremne uvjete. Tijekom Metsa izazvali su posebnu pažnju najavivši širenje globalne distribucijske mreže i cjenovnu konkurentnost.

electrine battery

electrine saildrive

 

Piše: Teo Marević
Foto: Electrine

yamaha TM Zagreb 2
Novosti

Budućnost je na struju, ali do tad…

Prilikom posjete vodstva Yamaha Marine Europe u Zagrebu razgovarali smo o konkurentnosti, ulaganjima, te istovremenom rastu segmenta malih i velikih motora, novim modelima i elektropogonu

Yamaha je neupitno jedan od vodećih brendova izvanbrodskih motora u svijetu, a vodstvo je svjesno da konkurencija ne spava, te da neprestano trebaju ulagati u razvoj proizvoda, kao i u važnost odnosa prema klijentima kako bi zadržali tu poziciju. Stoga, da bi bolje shvatili specifičnosti pojedinih tržišta na kojima su prisutni moraju pažljivo planirati buduće korake. S tom misijom, direktor marine divizije Yamaha Marine Europe, Jan Koopmans i prodajni koordinator Romain Vicquery obišli su dio servisne mreže i neke hrvatske brodograditelje, te se ugodno iznendili. Nakon jučerašnjih intenzivnih obilazaka zaključili su kako nisu bili u potpunosti svjesni nekih trendova na Jadranu poput rasta segmenta brzih RIB brodica za prijevoz putnika do udaljenih otoka, kao ni potencijala tržišta najveće čarteraške flote i trendova u tom segmentu.

Koopmans je prilikom jutrošnje posjete Yamahinom centru TM Zagreb kazao da su dojmovi više nego pozitivni, te iznio nekoliko zanimljivih gledišta na trenutačnu situaciju i buduće razdoblje. Iako je američko tržište dominantno kada su u pitanju snažni izvanbrodski motori, potražnja u Europi eksponencijalno raste, a snažan rast se bilježi svugdje, pa i na hrvatstkom tržištu. Paralelno uz to, raste i potražnja za segmentom manjih motora do 25 ks. Prema njihovim sadašnjim podacima, Italija je zamijenila skandinavske zemlje na poziciji vodećeg tržišta snažnih izvanbrodskih motora u Europi, a Hrvatska je dobrim dijelom destinacija u kojoj talijanski nautičari plove, te sama Hrvatska također bilježi višegodišnji rast u tom segmentu.

Yamaha 4

 

“Yamahini motori se ne kvare,” našalio se Koopmans i dodao da su svjesni kako konkurencija ne spava i neprestano ulaže u razvoj proizvoda, te da i sami nastoje stalno pomicati granice. Ističe da Yamaha uz konkurentan proizvod ima prednost u temeljito razvijenoj postprodajnoj i servisnoj mreži što smatraju ključnim za stabilnost brenda, u što planiraju nastaviti ulagati, a pritom je pohvalio hrvatsko-slovenske zastupnike i njihove strateški pozicionirane dealere i servisne centre.

Direktor marine sektora smatra da je elektropogon svakako budućnost i najavio daljnje ulaganje u Yamahin Harmo električni sustav pogona, te trolling elektromotore. “Budućnost je električna, ali…,” objašnjava Koopmans kako je sadašnja tehnologija baterija pogodna za sustave elektropogona do ekvivalentnih 25 ks ICE motora i da ih još uvijek ne može u potpunosti zamijeniti. Posljednjih godina svjedočimo i sve bržem razvoju motora s unutarnjim sagorijevanjem, pa unatoč svim najavama o prelasku na elektropogon, paradoksalno svjedočimo i sve većoj potražnji ICE motora koji su sve snažniji, efikasniji, čišći, tiši, brži…

Kazao je da za sada tehnologija omogućava odličnu platformu za razvoj elektropogona do ekvivalentnih 25 ks ICE motora, ali da je za veće elektropogone još uvijek problem baterija. Istovremeno, susreću se sa starim izazovima od žestoke konkurencije, nedostatka čipova i potražnje koju je teško zadovoljiti. Koopmnans je najavio (za sad) misteriozni model u segmentu snažnih motora i druge inovacije u području upravljanja i tehnologije propulzije, o čemu ćete više moći pročitati u prosinačkom broju Mora.

Napisao i snimio: Teo Marević

TEO_3590
Novosti

Dva segmenta pod istom kapom

Unatoč dobroj godini čarteraši i marine susreću se s brojnim izazovima i problemima

Sredinom ove godine ujedinjena su udruženja marina i chartera Hrvatske gospodarske komore, a sada je održana i prva godišnja skupština udruženja, te zasebne sjednice grupacije chartera i grupacije marina. Čarteraši su se na skupu osvrnuli na ostvarene dobre rezultate i bolju realizaciju u protekloj nautičkoj sezoni uz manju flotu usporedno s 2019. godinom, a razgovaralo se o zajedničkim problemima i izazovima s kojima se susreću.

Na sjednici Grupacije chartera HGK raspravljali su o aktualnostima u propisima za čarter djelatnosti i analizirali sezonu. O promjenama je govorila i odvjetnica Katarina Ćosić koja je pojasnila neke nove propise i zakonske promjene, te na što se odnose u praksi.

Predsjednik Grupacije Paško Klisović kazao je da je nautička sezona završena s 20 posto boljim rezultatom od prošle godine, te 9 posto boljim rezultatom u odnosu na 2019. godinu. Pozdravio je aktualni trend smanjenja broja flote za 5 posto u odnosu na 2019. godinu, a veću realizaciju, te komentirao da veći broj plovila nikome nije na korist.

Dodao je da je iz komunikacije s Ministarstvom turizma stekao dojam da su i oni konačno shvatili kako nije bitna samo brojka dolazaka gostiju i noćenja već realizacija, te kroz sjednicu više puta istaknuo apel na valoriziranje vrijednosti chartera. Smatra da bi ukupan broj charter flote na Jadranu trebao biti ograničen zbog ekoloških i ekonomskih razloga, te dodao da je u procesu donošenje strategije turizma i da se nada kako će kroz strategiju ukazati na smanjenje broja noćenja i dolazaka i naglasiti poticanje na postizanje bolje cijene i kvalitete.

Razgovaralo se i o problemu usklađivanja s pravilnikom, što za neke starije modele brodica predstavlja problem. Pritom se misli na crne tankove, detektore plinova, kao i obavezne splavi za spašavanje za broj osoba koliko ih se nalazi na plovilu.

TEO_3499

Budući da još ne postoji infrastruktura koja bi omogućila provođenje pravilnika kojim bi svako plovilo trebalo prazniti tankove na za to predviđenim stanicama, kapetanija još ne provodi aktivnu kontrolu na terenu i ne sankcionira one koji nemaju mogućnost pražnjenja. To je apsurdna situacija na koju smo u brojnim tekstovima u Moru i na našem internetskom izdanju upozoravali još dok je novi pravilnik bio u najavi tijekom 2020. godine, pa i kada je odgođena implementacija tog pravilnika.

Čarteraši apeliraju da se stanice za pražnjenje tankova izmjeste na benzinske postaje ili za to specijalizirane postaje, gdje bi takva djelatnost bila primjerena, jer marine s velikim charter flotama u kojima jednom tjedno u istom trenutku dođe 300 brodica, pražnjenje fizički ne bi bilo moguće izvesti.

Također iznesen je i problem privremenog i povremenog zapošljavanja. Dok država to vidi kao sezonski rad, charter tvrtke ne trebaju radnike sezonski, već povremeno. Ističu da se paralela može povući s ugovorima o povremenom zapošljavanju u poljoprivredi, kada je riječ o berbi i drugim poslovima koji se obavljaju povremeno.

Katarina Barić iz tvrtke Adria Libar prezentirala je njihov novi program za obuku charter mornara, skipera i drugih radnika u charter tvrtkama, te kako se time rješava dio problema koji proizlazi iz last minute bookinga, pogotovo kad su u pitanju veća plovila.

Barić je istaknula da se uskoro mijenja zakon koji će napraviti razliku u dozvolama skiperima, te da Adria Libar nudi mogućnost programa obuke charter mornara i obuke skipera sukladno tim potrebama.

Na sjednici je iznesen i prijedlog da se osnuje radna skupina za kategorizaciju charter kompanija, ideja koja se provlači već duže vremena. Obrazložili su da sada gost bira po cijeni, a ne kao u drugim turističkim kategorijama gdje se kategorizacija označava zvjezdicama i odnosi se na kvalitetu usluga.

U procesu je donošenje strategije turizma, a Paško Klisović kazao je da smatra kako bi broj charter flote na Jadranu trebao biti ograničen zbog ekoloških i ekonomskih razloga, te da se nada da će se barem kroz tu strategiju ukazati na taj problem.

TEO_3506

Niti jedna zajednička točka s charterom

Grupacija marina je također tijekom Biograd Boat Showa održala prvu sjednicu otkad su udruženja marina i chartera HGK ujedinjeni. Osvrnuli su se na rezultate poslovanja za razdoblje od siječnja do kolovoza 2022., no većina sjednice bila je posvećena problemu koji se godinama provlači, a radi se o i dalje ne riješenom pitanju obnove koncesija.

Još za vrijeme zasebnog Udruženja marina HGK (sada zajedno s charterom) formirana je radna skupina u Ministarstvu financija, a grupaciji marina u toj radnoj skupini je glavni fokus uvjeti obnova koncesija marina. Naime, o uvjetima obnove koncesija se raspravlja već godinama, te se približavamo trenutku kada će i to pitanje biti zaključeno. Međutim, grupacija marina ne slaže se s uvjetima koje predlaže ministarstvo financija, zbog toga što bi prema ministarstvu najbolji ponuđivač bio onaj tko ponudi kunu više od ostalih ponuđača. Takav stav prouzročuje niz problema aktualnim koncesionarima i investitorima te predstavlja nelojalno tržišno natjecanje.

Time se indirektno sprečava daljnje kapitalno ulaganje u postojeće marine, a budućeg koncesionara ne obvezuje obeštećenje sadašnjih koncesionara i njihova ulaganja u trenutnu infrastrukturu. Nadalje, nitko ne garantira da budući koncesionar neće stečeno pravo dati u potkoncesiju, odnosno, ne garantira niti da će se baviti daljnjim ulaganjima. Pruža mogućnost da onome tko preuzme uhodan posao, brend i infrastrukturu, da u narednih 10 godina iscrpi postojeće resurse bez ulaganja, te napusti posao s velikim profitom, bez sankcija, što ima štetnu posljedicu za lokalno gospodarstvo, stotine radnih mjesta unutar lokalne zajednice, kao i poslovnu platformu brojnim kooperantskim tvrtkama, a posljedično i međunarodni ugled hrvatskog turizma i gospodarstva.

TEO_3565

Prijedlozi koje grupacija marina prema Ministarstvu financija su da se prema praksi iz Italije, Španjolske i Portugala osigura obeštećenje postojećim koncesionarima prema određenim uvjetima. Time bi se nastavio proces investicija, zadržala međunarodna konkurentnost, te na određeni način obvezala budućeg koncesionara da nastavi ulagati u marinu, brend i na kraju pošteno zasluži naslijeđe koncesiranje infrastrukture (imovine) kojom upravlja.

Za potrebe izrade prijedloga članka budućeg zakona grupacija marina angažirala je odvjetnika Miću Ljubenka.

Prema tom prijedlogu, koncesionar ima pravo najkasnije 12 mjeseci prije isteka koncesije podnijeti zahtjev za obeštećenje. Davatelj koncesije mora obeštetiti koncesionara najkasnije 3 mjeseca prije isteka sadašnje koncesije.

Smatraju da nije korektno da se ne obešteti koncesionara koji ulaže velika financijska sredstva ako ne dođe do obnove koncesije. Navode primjer Italije, ako je koncesionar poslovao uredno, plaćao sva davanja redovito i pridržavao se zakona, onda da mu se omogući prvenstvo za koncesioniranje.

Renata Marević kao predstavnica hrvatskih marina pri međunarodnom udruženju ICOMIA, iznijela je još primjera iz EU, pa primjerice u Francuskoj imaju propis koji regulira one koncesionare koji iza koncesioniranog područja (nekretnine uz sam koncesionirani dio marine), davajući im prednost.

Time argumentiraju tvrdnju da se takva praksa već provodi u Europi i da je potpuno normalna, naspram tvrdnje Ministarstva financija koji pak tvrde da takvi prijedlozi “neće proći u Europi.”

Tijekom sjednice, predstavnici grupacije marina kazali su da se na sastancima koji se događaju u Ministarstvu raspravlja o ovim stvarima, su napete tenzije suprotstavljenih strana, na rubu incidenta. Na sjednici grupacije je iznesen i stav da ako ne bude prošlo kako su tražili, da će podići ustavnu tužbu.

TEO_3569

Povećan broj stalnih vezova

Benchmarking marina pokazuje da je povećan broj stalnih vezova u marinama. Ukupna razina popunjenosti je blizu ali nije dostigla rezinu iz 2019. godine. Prosječna cijena dnevnog veza u kolovozu je dosegla 289 kn.

U odnosu na pretpandemijsko razdoblje u 8. mjesecu, ostvarenje prihoda marina je u prosjeku bilo veće za 4 do 5 posto. Marine su povećale svoje cijene u odnosu na 2019., što pripisuju povećanju troškova energenata i drugih troškova, a iz publike smo mogli čuti i anonimni komentar „i zbog povećanja broja katamarana.“

Najavljeno je da će napraviti analizu strategije razvoja iz razdoblja 2009. do 2019. godine, te formirati nove strategije za razdoblje do „2030 i neke“ godine.

Kao i na sastanku grupacije chartera, na sastanku grupacije marina također nije bilo predstavnika ministarstava unatoč najavi dolaska. Predsjednik Grupacije marina, Sean Lisjak kazao je da mu je žao što na sjednici nije bila ravnateljica Uprave pomorstva, Nina Perko i komentirao da su se možda uplašili njihovih argumenata. Apelirao je na marine da u medijskim istupima istaknu probleme s kojima se susreću.

Napisao i snimio: Teo Marević

4FE33AD3-4BFF-4AFD-9F4D-04468CE1E728
Novosti

Nagrade najboljim marinama

Jučer je tijekom prvog od tri dana događaja, dodijeljen prvi dio nagrada

Šibenik je ove godine domaćin trodnevnog događaja Dani hrvatskog turizma 2022 u organizaciji Hrvatske turističke zajednice. Kao i svake godine dodjeljuje se niz nagrada za najbolje i najuspješnije u različitim kategorijama i potkategorijama turizma.
Što se tiče nautike, nagrade za najbolje marine su se dodjeljivale u tri kategorije. U kategoriji velikih marina nominirane su bile Marina Frapa (Rogoznica), Marina Punat i Marina Kornati (Biograd), a nagradu je dobila Marina Punat.
U kategoriji srednjih, nominirane su bile marina D-Marin Mandalina (Šibenik), marina ACI Dubrovnik i marina ACI Split, a nagrada je otišla u Dubrovnik. Među malim marinama našle su se Marina Martinis Marchi (Maslinica), marina D-Marin Tribunj i ACI marina Rovinj, a nagrada je otišla šoltanskoj Martinis Marchi.
Također u kategoriji najbolje nautičke destinacije konkurirali su Milna, Rab i Trogir, a nagradu je dobio Trogir. Od čarteraških tvrtki, nominirane su bile Charter kompanija Cata Sailing (Trogir), zatim Charter kompanija Adriatic Sailing (Split) i Croatia Yachting (Split), a nagrada je otišla u ruke tvrtke Croatia Yachting.

Na ovoj poveznici možete pogledati preostale nagrade.

Piše: Teo Marević
Foto:

Sharrow-Propeller-Castings-at-Yamaha-YPPI-(1)
Novosti

Yamaha širi proizvodne kapacitete

Nakon ugovora o proizvodnji i distribuciji Sharrow Marine propelera, Yamaha dodatno širi novi proizvodni pogon u Americi

U aktualnom broju Mora možete pronaći vijest o tome da je Yamaha u Americi započela serijsku proizvodnju propelera inovativnog dizajna Sharrow Marine. Novost je i to da je sada njihova nova tvornica Yamaha Marine Precision Propeller u Greenfieldu, kraj Indianapolisa ulazi u drugu fazu proširena. Već sada proizvodi 67 posto više nego kada je započela s radom krajem 2021. godine i ostvaruje kapacitet proizvodnje oko 100 tisuća propelera godišnje. Riječ je o najsuvremenije opremljenoj tvornici propelera u svijetu s automatiziranom proizvodnjom, korištenjem suvremenih robotskih alata čime je ubrzan proces i istovremeno smanjen trošak proizvodnje.

Yamaha Marine US je preuzela tvornicu Precision Propellers 2008. godine i tamo proizvode sve propelere od nehrđajućeg čelika za američko tržište Yamahinih izvanbrodskih motora. Sada se u Greenfieldu odvijaju radovi odlijevanja i CNC obrade, dok se njihov drugi pogon u Ritteru koristi za završni proces u proizvodnji.

Tvornica u Greenfieldu prostire se na površini od oko 5 tisuća četvornih metara i zauzima samo djelić od ukupno 11,5 hektara površine zemljišta u vlasništvu tvrtke YPPI. Riječ je o jednoj od samo dvije tvornice za proizvodnju propelera od nehrđajućeg čelika u Sjedinjenim Američkim Državama i trenutno predstavlja najveću investiciju u ljevaonice propelera od nehrđajućeg čelika u svijetu. Yamaha grupa u budućnosti planira na tom mjestu izgraditi i YPPI kampus.

Kada je izgrađena prva faza, smanjili su vrijeme isporuke cjelovitog proizvoda za 2 do 3 puta u odnosu na konkurenciju koja ovisi o vanjskim proizvođačima i dobavljačima. Sada ulaze u drugu fazu proširenja. Prije dva mjeseca, Yamaha Marine US je sklopila ugovor sa Sharrow Marine o proizvodnji propelera inovativnog dizajna i distribuciji putem više od 2000 Yamahinih dealera, te više od 100 brodograditelja, koji će svojim klijentima nuditi Sharrow Marine propelere u opciji. Čim su predstavljeni, propeleri su izazvali veliki interes nautičkih medija, stručnjaka, te klijenata za komercijalne i rekreativne svrhe, a Sharrow Marine je isporučivao individualne propelere i manje serije. Cijena proizvodnje koju mogu postići sami u odnosu na giganta poput Yamahe je nemjerljiva, pa je za očekivati da će masovnom proizvodnjom u YPPI pogonu smanjiti krajnju cijenu proizvoda i znatno povećati mrežu distribucije.

Piše: Teo Marević
Foto: Yamaha US

suzuki
Novosti

Suzuki protiv plastike

U sklopu Suzuki Clean Ocean projekta, 5 modela motora srednje jačine bit će standardno opremljeni sakupljačem mikroplastike kroz vodu za hlađenje

Jedan od najvećih svjetskih proizvođača izvanbrodskih motora, tvrtka Suzuki Marine, odlučila se na serijsku ugradnju filtera koji prikupljaju mikroplastiku iz mora tijekom hlađenja motora. Dakle radi se o uređaju koji nije neophodan za rad motora niti za ispunjavanje regulacije, ali odražava politiku korporacije u nastojanju da umanji štetni učinak na okoliš. Sakupljač mikroplastike kroz hlađenje su prvi puta predstavili krajem 2020., no od ovog mjeseca je počela i serijska ugradnja u 5 modela srednje jačine (DF140BG, DF115BG, DF140B, DF115B i DF100C).

U objavi za medije pohvalili su se kako je ovo jedan dio njihovog globalnog projekta Suzuki Clean Ocean, kroz koji provode kampanje za čišćenje oceana od 2011. godine i u koje je do sad bilo uključeno više od 10 tisuća volontera diljem svijeta, mahom njihovih zaposlenika, distributera, volontera iz partnerskih tvrtki i ostalih. Nadalje, pohvalili su se i da su tijekom prošle godine uštedjeli 11 tona plastike u pametnijem pakiranju ambalaže, a tu misiju smanjenja plastike u ambalaži namjeravaju gurati i dalje.

Uređaj koji prikuplja mikroplastiku tijekom rada motora radi na vrlo jednostavnom principu, filtrirajući vodu koju motor prima radi hlađenja, no nepoznato je koju količinu vode uspijeva obraditi u jedan sat rada motora na optimalnim okretajima. Također, gotovo je nemoguće izračunati prosječni učinak, jer nije svaka morska površina jednako zagađena mikroplastikom. Ipak, svaki korak prema čišćenju plastike iz okoliša je korak prema naprijed.

Foto: Suzuki Marine

2022-07-13 (6)
Novosti

Funkcije velikih na malim motorima

Mercury Marine najavio je dva nova modela od 25 i 30 konjskih snaga, s poboljšanim performansama i više funkcija

Novi Mercury izvanbrodski motori mogli bi se svidjeti mnogim domaćim vlasnicima brodica koji za pogon koriste manje motore od 25 i 30 ks. Lakši, brži, efikasniji i tiši, s mogućnostima fiksiranja broja okretaja motora, povezivanja s različitim uređajima, ručnim i električnim paljenjem itd.

Oba modela bazirana su na glavi motora od 500 cc te se minimalno razlikuju, po težini, mogućnosti instalacije plinskog podizača, maksimalnom broju okretaja i naravno po snazi i brzini. Više o svemu pročitajte u nadolazećem, 267. broju Mora.

Piše: Teo Marević
Foto: Screenshot YouTube

cod nasl
Novosti

VIDEO Test CodeX

Karbonski foiler domaćeg brodogradilišta Code7 Marine spreman je za serijsku proizvodnju

Tijekom testiranja CodeX, snimili smo nekoliko kadrova koji približno dočaravaju kako to izgleda kada 9,5 m duga karbonska jedrilica brodogradilišta Code7 Marine zajedri na umjerenom maestralu od 10 do 15 čvorova.

Testiranje ove regatne jurilice radio je naš suradnik, jedrar i jedriličar Željko Perović Huck, a jedrili smo krajem svibnja na ranojutarnjem maestralu u uvali Preluk kod Voloskog. Huck je nakon testiranja iznio opsežna zapažanja i zaključio da se radi o jedrilici iznimnih performansi, ali da ne treba biti “jedriličar s America’s Cupa” da bi se njome upravljalo, već da ju bez problema mogu kontrolirati i malo iskusniji jedriličari. Detaljan opis testiranja možete pročitati u aktualnom, 266. broju Mora.

e'dyn 4
Novosti

Slovenci ponovo pobijedili

Drugu godinu za redom, E’dyn je pobjednik E-Regatte na nautičkom sajmu u Veneciji

Nakon premijernog natjecanja lani, ove godine je interes za sudjelovanjem u E-Regatti i praćenju natjecanja bio još veći, a ukupnu pobjedu ponovo je odnio slovenski brend E’dyn Marine. Radi se o netipičnom natjecanju električnih plovila u nekoliko kategorija u kojima su se tražile različite kvalitete. Brodice su se natjecale u disciplini E-Slalom kojom se ocjenjivala okretnost plovila, zatim u disciplini E-Ballerina u kojoj su skiperi električnih brodica morali izvesti čim atraktivnije manevre brodicom, u ritmu glazbe, a u posljednjoj disciplini Speed race, tražila se brzina.

Natjecanje je održano pod pokroviteljstvom udruženja Associazione Motonautica Venezia, VeniceAgenda2028, Venti di Cultura, Triumph i Federazione Italiana Motonautica. Slovenski brend E’dyn prošle je godine sa svojom brodicom E’dyn 5.2, pogonjenom izvanbrodskim elektromotorom E’dyn 1120 pomeo konkurenciju, pa se može kazati da im ime koje skraćeno od „Electric dynamic nautics“ savršeno pristaje. Ove godine, ponovili su uspjeh istom brodicom. Drugi tim bio je Toffolo, s pogonom Torqeedo, a treći Vita Yachts.

Brend elektromotora E’dyn u vlasništvu je obiteljske tvrtke Podkrižnik d.o.o., koja se bavi proizvodnjom električnog pogona za brodice, mehatroničkih sustava i prijenosa, hidrauličnih modula, visokopreciznih komponenti i polugotovih proizvoda, metalnih komponenti, tehničkih plastičnih komponenti, hibridnih komponenti itd. Trenutno u ponudi imaju 5 modela elektropogona, počevši s najmanjim e’dyn 0305 izvanbrodskim motorom snage 2,8 kW na 48V i maksimalnih 1200 RPM. U rangu manjih osovinskih izvanbrodskih motora tu su još E’dyn 0408 s 4,3 kW i E’dyn 0610 sa 6,5 kW. Zatim je tu pobjednički E’dyn 1120 od 11 kW na 48V s maksimalnih 2400 RPM, vodenim hlađenjem, električnim trimom, te najsnažniji E’dyn 2035 s 20 kW ali na 96V s maksimalnih 2400 RPM, te istim funkcijama kao manji model.

e'dyn 3
e'dyn 2
venecija
e'dyn 4
e'dyn 5
e'dyn 1

Foto: Salone Nautico Venezia / E’dyn Marine

paško web
Novosti

Novo udruženje i stari izazovi

Marine i charteri od prošlog tjedna objedinjeni u Udruženje nautičkog turizma. Za predsjednika je izabran Paško Klisović, a danas je održana i prva video konferencija vijeća.

Umjesto dvaju udruženja hrvatske gospodarske komore, za marine i charter, prošlog četvrtka je u Splitu radi štednje osnovano zajedničko Udruženje nautičkog turizma. Novo udruženje ima devetero članova vijeća, a na mjestu predsjednika vijeća izmjenjivat će se predstavnici iz segmenta marina i chartera s mandatom u trajanju od dvije godine.

Vijeće Udruženja nautičkog turizma čine po četiri predstavnika marina i četiri predstavnika chartera, te Živko Šikić iz marine Hramina, čija uloga objedinjuje oba segmenta industrije. Nakon glasovanja o predstavnicima pojedinih grana industrije, izvlačenjem papirića je prvo predsjedanje Udruženjem dopalo segment charter-a, odnosno njihovog dosadašnjeg predstavnika Paška Klisovića iz tvrtke Nautički centar Pina i Mare (NCP Charter). Njegov zamjenik je dosadašnji predsjednik Udruženja marina, Sean Lisjak iz tvrtke Tehnomont (Marina Veruda).

Klisović je tom prilikom izjavio da će i dalje raditi na jačanju uloge nautičkog turizma kao perjanice hrvatskog turizma u što mora biti snažno usmjerena i službena politika i legislativa oba resorna ministarstva, Ministarstva turizma i sporta i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. „Jedan od glavnih prioriteta u mom mandatu svakako će biti povlačenje što više dostupnih sredstava kroz NPOO i rad na Strategiji razvoja turizma RH 2030. kako bi stvorili pretpostavke za ekološku, ekonomsku i socijalnu održivost nautičkog turizma.”

Radna snaga i koncesije

Članovi su na sjednici ukazali na gorući problem radne snage s kojima se suočava čarter, ali i drugi sektori. “Radimo na implementaciji rješenja kao što su markice za povremeno zapošljavanje u turizmu, ali i drugih modela olakšavanja zapošljavanja, to je jedan od ključnih prioriteta HGK u idućem razdoblju, baš kao što je to i Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama za koji je započela radna skupina u Ministarstvu s izradom,” rekao je potpredsjednik HGK, Dragan Kovačević.

U radnoj skupini za izradu novog i dugo očekivanog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama HGK ima predstavnika. „Tražimo da se u izmjenama Zakona predvidi zaštita ulaganja i dosadašnjim koncesionarima omogući nastavak ili produženje koncesije bez obveze novih natječaja, naravno ako su ispunili sve preuzete obveze iz dotadašnjeg koncesijskog ugovora”, istaknuo je ključne zahtjeve Sean Lisjak, zamjenik predsjednika Udruženja nautičkog turizma, ujedno i predsjednik Grupacije marina. „S postojećim stanjem, izostaju ozbiljnije investicije radi te neizvjesnosti što će se dogoditi istekom koncesije, srozava se naša kvaliteta, šarolikost usluge, opremljenost i polako postajemo nekonkurentni u odnosu na mediteransko okruženje,” zaključio je Lisjak.

Da novo udruženje ima mnogo posla potvrđuje i činjenica da je već danas održana i prva zoom sjednica na kojoj se raspravljalo o najboljim načinima iskazivanja stavova i interesa nautičkog sektora prilikom izrade Strategije hrvatskog turizma koja je u tijeku.

Foto: Arhiva More

pozar1
AktualnoMORE

Smoke on the Water

Kad izgori jahta šteta je velika, a kad ih strada više može biti ogromna. Tko će je nadoknaditi?

Požar na brodu gadna je stvar. Puna ih je povijest ratova i putničke i trgovačke plovidbe, a posljedice teške. Stradavaju brodovi, često i posade i putnici na njima, te se zato na sve moguće načine žele spriječiti, a kad se dogode što prije ugasiti. Pravila zaštite precizno su regulirana međunarodnim konvencijama, a tehnička oprema i osposobljenost posada rigorozno se kontroliraju. Pa opet, oni se i dalje događaju. Nekad, a to nekad je i samo nekoliko desetljeća unatrag, najmanje ih je bilo u lučicama, portima i marinama u kojima je bila vezana flota brodica za razonodu. Em ih je bilo malo, em su bile opremljene malim dizel motorima, građene od drva koje bi natopile more i kiše i ako se ne bi rasušilo gotovo bi ga bilo nemoguće zapaliti. A od električnih instalacija na njemu je bila kakva 12-voltna svjetiljka i akumulator, pa je najveću opasnost da se na brodu takva vrsta nesreće dogodi predstavljalo plinsko kuhalo ili ono na špirit.

Novo doba

A onda nam se dogodila plastika pa potom yachting. More i neke nove lučice koje smo kolokvijalno nazvali marinama, dok ih zakon poznaje pod imenom luke nautičkog turizma, i svi oni stari sportski porti počeli su se puniti plastikom. Od nje se grade jedrilice, gliseri manji i veći, velike jahte, katamarani i brodice kojima se ide na lignje i kupanje. Kalafati su jedan po jedan odumrli, a oni časni što preživješe tu povijesnu kalvariju samo su ures na razglednici jadranske nautike. Gajete i leuti što ih grade već godinama se mogu izbrojiti na prste jedne ruke, dok onih drugih svake godine stiže na tisuće. I to kakvih. (…)

Mnogo toga nije jasno

Svaki takav događaj opet nanovo otvara pitanja što sve valja učiniti da se takve pojave svedu na najmanju moguću mjeru, ali i odgovornosti kad se nešto tako dogodi. Tko je odgovoran za stradale brodove na koje se proširila vatra, što moraju poduzimati marine ili lučke uprave koje gospodare vezovima i iznajmljuju ih ili dodjeljuju na korištenje uz naknadu? (…) Više pročitajte u 263. broju Mora.

DSC_0058
Novosti

Nema dodatnog oporezivanja

Iz HGK poručuju da je došlo do nesporazuma u komunikaciji s Ministarstvom mora, te da obračun koncesijske naknade ostaje nepromijenjen.

Najava da će se sporedne djelatnosti u marinama tretirati kao potkoncesije digla je pravu buru među članicama Udruženja marina HGK, no nakon razgovora s predstavnicima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MMPI) utvrđeno je kako je došlo do nesporazuma te da obračun koncesijske naknade ostaje nepromijenjen.Početkom rujna članice Udruženja marina HGK dobile su obavijest o Obračunu koncesijske naknade za Ovlaštenike koncesije koji imaju sklopljene ugovore o potkoncesijama, kojom su obaviještene da će se sve potkoncesijske djelatnosti dodatno oporezivati.

Udruženje marina HGK je stoga na posljednjoj sjednici održanoj u sklopu Biograd Boat Showa ugostilo ravnateljicu Uprave pomorstva iz Ministarstva mora, Ninu Perko, te su upozorili na moguće ozbiljne posljedice za nautički sektor ako dođe do takvog načina obračuna koncesijske, odnosno potkoncesijske naknade.

Predstavnici marina istaknuli su kako već plaćaju fiksni i varijabilni dio na ime koncesije na pomorskom dobru. „Fiksni dio plaća se na osnovi zauzete površine, a varijabilni dio na osnovi prihoda. Sve to ulazi u ukupan prihod, od čega marine plaćaju određeni postotak na ime varijabilnog dijela”, pojasnio je predsjednik Udruženja marina HGK Sean Lisjak, dodavši kako su nakon razgovora s ravnateljicom Perko utvrdili da je sporni dopis neispravno protumačen, u smislu da se navedeni obračun nikako ne odnosi na sporedne djelatnosti kao što su ugostiteljstvo, čarter, i razne usluge koje se obavljaju na prostorima marina, već isključivo na one djelatnosti s kojima marine imaju sklopljene Ugovore o potkoncesiji. Zaključak je da obračun koncesijske naknade za ovlaštenike koncesija u odnosu na sporedne djelatnosti ostaje nepromijenjen.