Dva segmenta pod istom kapom
Unatoč dobroj godini čarteraši i marine susreću se s brojnim izazovima i problemima
Sredinom ove godine ujedinjena su udruženja marina i chartera Hrvatske gospodarske komore, a sada je održana i prva godišnja skupština udruženja, te zasebne sjednice grupacije chartera i grupacije marina. Čarteraši su se na skupu osvrnuli na ostvarene dobre rezultate i bolju realizaciju u protekloj nautičkoj sezoni uz manju flotu usporedno s 2019. godinom, a razgovaralo se o zajedničkim problemima i izazovima s kojima se susreću.
Na sjednici Grupacije chartera HGK raspravljali su o aktualnostima u propisima za čarter djelatnosti i analizirali sezonu. O promjenama je govorila i odvjetnica Katarina Ćosić koja je pojasnila neke nove propise i zakonske promjene, te na što se odnose u praksi.
Predsjednik Grupacije Paško Klisović kazao je da je nautička sezona završena s 20 posto boljim rezultatom od prošle godine, te 9 posto boljim rezultatom u odnosu na 2019. godinu. Pozdravio je aktualni trend smanjenja broja flote za 5 posto u odnosu na 2019. godinu, a veću realizaciju, te komentirao da veći broj plovila nikome nije na korist.
Dodao je da je iz komunikacije s Ministarstvom turizma stekao dojam da su i oni konačno shvatili kako nije bitna samo brojka dolazaka gostiju i noćenja već realizacija, te kroz sjednicu više puta istaknuo apel na valoriziranje vrijednosti chartera. Smatra da bi ukupan broj charter flote na Jadranu trebao biti ograničen zbog ekoloških i ekonomskih razloga, te dodao da je u procesu donošenje strategije turizma i da se nada kako će kroz strategiju ukazati na smanjenje broja noćenja i dolazaka i naglasiti poticanje na postizanje bolje cijene i kvalitete.
Razgovaralo se i o problemu usklađivanja s pravilnikom, što za neke starije modele brodica predstavlja problem. Pritom se misli na crne tankove, detektore plinova, kao i obavezne splavi za spašavanje za broj osoba koliko ih se nalazi na plovilu.
Budući da još ne postoji infrastruktura koja bi omogućila provođenje pravilnika kojim bi svako plovilo trebalo prazniti tankove na za to predviđenim stanicama, kapetanija još ne provodi aktivnu kontrolu na terenu i ne sankcionira one koji nemaju mogućnost pražnjenja. To je apsurdna situacija na koju smo u brojnim tekstovima u Moru i na našem internetskom izdanju upozoravali još dok je novi pravilnik bio u najavi tijekom 2020. godine, pa i kada je odgođena implementacija tog pravilnika.
Čarteraši apeliraju da se stanice za pražnjenje tankova izmjeste na benzinske postaje ili za to specijalizirane postaje, gdje bi takva djelatnost bila primjerena, jer marine s velikim charter flotama u kojima jednom tjedno u istom trenutku dođe 300 brodica, pražnjenje fizički ne bi bilo moguće izvesti.
Također iznesen je i problem privremenog i povremenog zapošljavanja. Dok država to vidi kao sezonski rad, charter tvrtke ne trebaju radnike sezonski, već povremeno. Ističu da se paralela može povući s ugovorima o povremenom zapošljavanju u poljoprivredi, kada je riječ o berbi i drugim poslovima koji se obavljaju povremeno.
Katarina Barić iz tvrtke Adria Libar prezentirala je njihov novi program za obuku charter mornara, skipera i drugih radnika u charter tvrtkama, te kako se time rješava dio problema koji proizlazi iz last minute bookinga, pogotovo kad su u pitanju veća plovila.
Barić je istaknula da se uskoro mijenja zakon koji će napraviti razliku u dozvolama skiperima, te da Adria Libar nudi mogućnost programa obuke charter mornara i obuke skipera sukladno tim potrebama.
Na sjednici je iznesen i prijedlog da se osnuje radna skupina za kategorizaciju charter kompanija, ideja koja se provlači već duže vremena. Obrazložili su da sada gost bira po cijeni, a ne kao u drugim turističkim kategorijama gdje se kategorizacija označava zvjezdicama i odnosi se na kvalitetu usluga.
U procesu je donošenje strategije turizma, a Paško Klisović kazao je da smatra kako bi broj charter flote na Jadranu trebao biti ograničen zbog ekoloških i ekonomskih razloga, te da se nada da će se barem kroz tu strategiju ukazati na taj problem.
Niti jedna zajednička točka s charterom
Grupacija marina je također tijekom Biograd Boat Showa održala prvu sjednicu otkad su udruženja marina i chartera HGK ujedinjeni. Osvrnuli su se na rezultate poslovanja za razdoblje od siječnja do kolovoza 2022., no većina sjednice bila je posvećena problemu koji se godinama provlači, a radi se o i dalje ne riješenom pitanju obnove koncesija.
Još za vrijeme zasebnog Udruženja marina HGK (sada zajedno s charterom) formirana je radna skupina u Ministarstvu financija, a grupaciji marina u toj radnoj skupini je glavni fokus uvjeti obnova koncesija marina. Naime, o uvjetima obnove koncesija se raspravlja već godinama, te se približavamo trenutku kada će i to pitanje biti zaključeno. Međutim, grupacija marina ne slaže se s uvjetima koje predlaže ministarstvo financija, zbog toga što bi prema ministarstvu najbolji ponuđivač bio onaj tko ponudi kunu više od ostalih ponuđača. Takav stav prouzročuje niz problema aktualnim koncesionarima i investitorima te predstavlja nelojalno tržišno natjecanje.
Time se indirektno sprečava daljnje kapitalno ulaganje u postojeće marine, a budućeg koncesionara ne obvezuje obeštećenje sadašnjih koncesionara i njihova ulaganja u trenutnu infrastrukturu. Nadalje, nitko ne garantira da budući koncesionar neće stečeno pravo dati u potkoncesiju, odnosno, ne garantira niti da će se baviti daljnjim ulaganjima. Pruža mogućnost da onome tko preuzme uhodan posao, brend i infrastrukturu, da u narednih 10 godina iscrpi postojeće resurse bez ulaganja, te napusti posao s velikim profitom, bez sankcija, što ima štetnu posljedicu za lokalno gospodarstvo, stotine radnih mjesta unutar lokalne zajednice, kao i poslovnu platformu brojnim kooperantskim tvrtkama, a posljedično i međunarodni ugled hrvatskog turizma i gospodarstva.
Prijedlozi koje grupacija marina prema Ministarstvu financija su da se prema praksi iz Italije, Španjolske i Portugala osigura obeštećenje postojećim koncesionarima prema određenim uvjetima. Time bi se nastavio proces investicija, zadržala međunarodna konkurentnost, te na određeni način obvezala budućeg koncesionara da nastavi ulagati u marinu, brend i na kraju pošteno zasluži naslijeđe koncesiranje infrastrukture (imovine) kojom upravlja.
Za potrebe izrade prijedloga članka budućeg zakona grupacija marina angažirala je odvjetnika Miću Ljubenka.
Prema tom prijedlogu, koncesionar ima pravo najkasnije 12 mjeseci prije isteka koncesije podnijeti zahtjev za obeštećenje. Davatelj koncesije mora obeštetiti koncesionara najkasnije 3 mjeseca prije isteka sadašnje koncesije.
Smatraju da nije korektno da se ne obešteti koncesionara koji ulaže velika financijska sredstva ako ne dođe do obnove koncesije. Navode primjer Italije, ako je koncesionar poslovao uredno, plaćao sva davanja redovito i pridržavao se zakona, onda da mu se omogući prvenstvo za koncesioniranje.
Renata Marević kao predstavnica hrvatskih marina pri međunarodnom udruženju ICOMIA, iznijela je još primjera iz EU, pa primjerice u Francuskoj imaju propis koji regulira one koncesionare koji iza koncesioniranog područja (nekretnine uz sam koncesionirani dio marine), davajući im prednost.
Time argumentiraju tvrdnju da se takva praksa već provodi u Europi i da je potpuno normalna, naspram tvrdnje Ministarstva financija koji pak tvrde da takvi prijedlozi “neće proći u Europi.”
Tijekom sjednice, predstavnici grupacije marina kazali su da se na sastancima koji se događaju u Ministarstvu raspravlja o ovim stvarima, su napete tenzije suprotstavljenih strana, na rubu incidenta. Na sjednici grupacije je iznesen i stav da ako ne bude prošlo kako su tražili, da će podići ustavnu tužbu.
Povećan broj stalnih vezova
Benchmarking marina pokazuje da je povećan broj stalnih vezova u marinama. Ukupna razina popunjenosti je blizu ali nije dostigla rezinu iz 2019. godine. Prosječna cijena dnevnog veza u kolovozu je dosegla 289 kn.
U odnosu na pretpandemijsko razdoblje u 8. mjesecu, ostvarenje prihoda marina je u prosjeku bilo veće za 4 do 5 posto. Marine su povećale svoje cijene u odnosu na 2019., što pripisuju povećanju troškova energenata i drugih troškova, a iz publike smo mogli čuti i anonimni komentar „i zbog povećanja broja katamarana.“
Najavljeno je da će napraviti analizu strategije razvoja iz razdoblja 2009. do 2019. godine, te formirati nove strategije za razdoblje do „2030 i neke“ godine.
Kao i na sastanku grupacije chartera, na sastanku grupacije marina također nije bilo predstavnika ministarstava unatoč najavi dolaska. Predsjednik Grupacije marina, Sean Lisjak kazao je da mu je žao što na sjednici nije bila ravnateljica Uprave pomorstva, Nina Perko i komentirao da su se možda uplašili njihovih argumenata. Apelirao je na marine da u medijskim istupima istaknu probleme s kojima se susreću.
Napisao i snimio: Teo Marević
