Sućuraj marina
Novosti

Nova marina u Sućurju

Vlada odobrila natječaj za dodjelu koncesije za marinu s 250 vezova u Sućurju, na Hvaru.  Natječaj će biti objavljen na zahtjev domaće tvrtke u vlasništvu slovačkog poduzetnika.

Prošlog četvrtka je Vlada odobrila Obavijest o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – luke nautičkog turizma Sućuraj. Drugim riječima, odobrila je objavu natječaja za izgradnju marine u Sućurju, na potezu između trajektnog pristaništa i plaže Česminice u luci Sućuraj. Očekuje se da će i službeno biti oglašen do kraja ovog ili početkom sljedećeg tjedna.

Ukupna površina pomorskog dobra ove koncesije obuhvaća 100.251 metar kvadrantnih, te predviđa gradnju rive, valobrana, privezišta, cestovnih prilaza, uz pripadajuću infrastrukturu marine, objekta za recepciju, gospodarskih objekata i ostalo. Marina bi trebala pružati zaklon za 250 vezova, a koncesija obuhvaća i sekundarnu lokaciju, izvan valobrana, s južne strane, gdje je zamišljen dodatan privez brodova.

Procijenjena vrijednost koncesije iznosi 393,6 milijuna kuna i dodjeljuje se na razdoblje od 30 godina, pri čemu početni iznos stalnog dijela koncesijske naknade iznosi 2,00 kune po metru kvadratnom zauzetog pomorskog dobra, a početni iznos promjenjivog dijela 2% prihoda ostvarenog na koncesioniranom području. Stalni dio koncesijske naknade povećavat će se nakon desete godine svakih 5 godina za 0,50 kuna po metru kvadratnom zauzetog pomorskog dobra.

Sućuraj pomorsko dobro

Ponovljen natječaj iz 2018. godine

Podsjećamo, natječaj objavljen u listopadu 2018. godine je poništen jer “Ovlaštenik koncesije” nije osigurao obaveznu garanciju poslovne banke u iznosu od 1 posto ukupne vrijednosti projekta, kako je stajalo u dokumentaciji natječaja. Sada je na zahtjev tvrtke Marina Sućuraj d.o.o. ponovljen natječaj, a procijenjena vrijednost je smanjena.

U obrazloženju dokumentacije natječaja piše da je za davanje koncesije za marinu u Sućuraju nadležna Vlada Republike Hrvatske, jer je kako kažu, od značaja za Republiku Hrvatsku. Natječaj traje 60 dana od objave Obavijesti, a javno otvaranje ponuda bit će četiri dana nakon isteka roka, u 14 sati. Što znači da ćemo sredinom lipnja znati tko je Ovlaštenik koncesije, a tada počinje istjecati vrijeme za dostavu garancije poslovne banke u iznosu od 1 posto, da se ne ponovi scenarij iz 2018. godine.

Ponuda mora zadovoljiti sve kriterije iz natječaja, a davatelj koncesije, u ovom slučaju Vlada, nije dužan prihvatiti niti jednu ponudu. Protiv Obavijesti žalba nije dopuštena, stoji u dokumentaciji, no protiv Odluke o davanju koncesije, može se pokrenuti upravni spor.

sucuraj 2

Izmjena vizure Općine Sućuraj

Izmjena urbanističkog plana predviđa i izmjenu na lokacijama dvije uvale zapadno od Česminice, gdje se kraj uvala Perna i Prapatna, planira napraviti turističko privezište za plovila. Na kopnu iznad dvaju uvala, prenamijenjena je zona u turistički kamp, športsko rekreativni centar i kupalište.

Inače, tvrtku Marina Sućuraj je u rujnu 2020. godine osnovala Sitno Holding Real Estate, slovačka tvrtka u vlasništvu slovačkog poduzetnika i nekadašnjeg političara, Ľudovíta Černáka. Isti holding nedavno je pobijedio na natječaju Općine Preko na Ugljanu gdje planiraju ulagati u turističku zonu Mačjak – Šumljak.

Biznismen Černák imao je strelovitu karijeru od kraja 80-ih godina, kada je s mjesta direktora metalurgijske kompanije otišao je u parlament, a osnutkom Slovačke Republike, izabran je na mjesto ministra ekonomije.  Jedno vrijeme bio je zamjenik premijera, pa ponovo ministar ekonomije.   2000. godine osnovao spomenuti Sitno Holding kojim je kasnije ostvario uspješno poslovanje s nogometnim klubom SK Slovan Bratislava.

Ostaje nam vidjeti tko će se javiti na natječaj i komu će se dodijeliti koncesija, ali tko god to bude, imat će pred sobom zahtjevan zadatak. Marina se planira graditi na posve nezaštićenom dijelu obale izloženom jugu, garbinadi i zapadnim vjetrovima, a pitanje je i koliko je Sućuraj nautički atraktivno odredište.

sućuraj

Piše: Teo Marević
Ilustracija: PPU Općine Sućuraj / Arhiva More

rijeka 11
Novosti

Otvorene ponude Porto Baroš

Za koncesiju od 30 godina stigla je jedna ponuda od društva ACI-Gitone u vrijednosti 363,7 milijuna kuna

Jedina ponuda koja je pristigla na natječaj raspisan prije 60 dana, je ona trgovačkog društva ACI-Gitone. Riječ je o zajedničkom trgovačkom društvu u vlasništvu domaćeg lanca marina ACI i njemačkog brodograditeljskog diva Lürssen. Koncesija za gradnju marine daje se na 30 godina i obuhvaća površinu pomorskog dobra od 105,8 tisuća četvornih metara, s kapacitetom marine od 500 vezova.

Njihova ponuda je iznosila 363.721.734,00 kuna. Natječaj predviđa i mogućnost širenja koncesijskog područja na čitav prostor putničke luke od rive Boduli do Boonkera. U još uvijek aktualnom broju Mora možete pročitati sve o projektu Porto Baroš. Novi, 259. broj Mora na kioscima će se naći uoči Uskrsa, u kojem možete naći detaljnije o novim okolnostima.

marine2
BusinessMORE

Tko će graditi porto baroš

U Hrvatskoj se gradi ili planira graditi nekoliko zahtjevnih marina koje će pokazati jesmo li vrijedni obale i graditeljskog nasljeđa koje smo baštinili

U vrtlogu pandemije, lockdowna i novog normalnog jedno priopćenje i administrativni akt objave natječaja za koncesiju luke nautičkog turizma ili kolokvijalno rečeno marine prošlo je gotovo nezapaženo. Dana 19. siječnja konačno je službeno raspisan natječaj za koncesiju Porto Baroš, odnosno pretvaranje nikome potrebnog dijela riječke luke u luksuznu marinu. Kažemo konačno jer o projektu se govori više od dvadeset godina.

Još tamo od druge polovice devedesetih kad je gradom vladao Slavko Linić, a nade u njegovu turističko-nautički procvat polagane u Gorana Štroka koji je upravo obnavljajući Bonaviju bacio oko na zapušteni riječki porat. Linić je odavno ražalovani političar, Štrok se ima već nekoliko godina, nakon dva desetljeća dubrovačke turističke eskapade, povukao u mir vile na Tuškancu, a mi smo eto dočekali ono što su nam još za Tuđmanova života najavljivali za godinu, dvije.

marine1

Naravno, za sada samo na papiru jer najprije se mora naći investitor spreman platiti milijardu i sto šezdeset milijuna kuna naknada za vrijeme trajanja koncesije i uhvatiti u koštac s uobičajenim problemima projektiranja, ishođenja dozvola, potom troškovima gradnje, da bi na kraju dobio u ruke marinu koju nakon trideset godina mora vratiti i za nju se iznova natjecati. Ima li takvih junaka i kakve su im moći, znat ćemo već krajem ožujka kad istekne rok od 60 dana za podnošenje prijava i one se javno otvore.

Porto Baroš je po svemu jedinstven projekt u nas, a rekli bismo i na Jadranu jer je od samog početka zamišljen kao dio riječkog Waterfronta — pretvaranja nepotrebnog dijela lučke infrastrukture na Delti u elitni gradski kvart kojemu pripada ista takva marina. Nešto poput Porto Antica u Genovi ili St Catharines Docks u Londonu, da spomenemo samo one nama poznatije. (…) Više pročitajte u 258. broju Mora.

*Tiskano izdanje potražite na kioscima ili digitalno izdanje putem Google Play i AppStore aplikacija, kao i u našem webshopu.

Piše: Braslav Karlić

 

albanijaa
Novosti

Ponude za marinu u Albaniji

Buduća marina na jugozapadu Albanije trebala bi imati barem 400 vezova

Albansko ministarstvo infrastrukture i energije je objavilo da zaprimaju ponude za 35-godišnju koncesiju za projekt dizajniranja, izgradnje i upravljanja marinom u gradu Vlora.

Buduća marina je u idejnoj dokumentaciji uvjetovana na minimalno 400 vezova. Ponude se primaju do 26. veljače putem Albanske agencije za javnu nabavu do 14 sati. Podnesene ponude moraju biti pripremljene na albanskom ili engleskom jeziku uz priloženi certificirani prijevod na albanskom. Agencija nakon zaprimanja ponuda ima 150 dana da evaluira i odabere najbolju ponudu.

Ovaj plan grad Vlora planira napraviti po modelu privatno-javnog partnerstva, a albansko ministarstvo još nije definiralo finalnu vrijednost projekta. Riječ je o trećem najvećem albanskom gradu smještenom u zaljevu koji je otvoren prema sjeveru, na Otrantskim vratima. Prema državnom statističkom institutu INSTAT, u Vlori živi 100 tisuća stanovnika, a u blizi grada nalazi se i druga najveća zrakoplovna luka u zemlji.

Osim fondovima i drugim investitorima, ovaj projekt bi mogao biti interesantan i hrvatskim marinama, ne samo glede vlasničkog udjela, već i kao pružatelja logističke podrške, upravljanja i umrežavanja. Podsjetimo prva marina u Albaniji počela se graditi 2018. godine kada su predviđali da će do 2021. godine biti završena i u operativnoj funkciji.

Iako još nije gotova, radovi na Porto Albania napreduju i uskoro se očekuje završetak gradnje. To je ujedno i najveća investicija u albanski turizam ikada. U sklopu projekta, gradi se marina te hotelski kompleks s pet zvjezdica i s dodatnim sadržajem.

Turgutreis areal
Novosti

Potpuno preuzimanje D-Marin lanca

Fond CVC Capital sa sjedištem u Luksemburgu kupio je i posljednje tri marine od turskog konglomerata Döğuş Group.

Najveći turski privatni konglomerat Döğuş Group već je prodao niz marina CVC Capitalu, uključujući i  tri marine u Hrvatskoj, tri u Grčkoj, jednu u Crnoj Gori i četiri u Dubaiju, dok je posljednje tri u Turskoj zadržao u vlasništvu ali prilikom posljednjeg preuzimanja na upravljanje prepustio CVC Capitalu.

Time je Döğuş Group u potpunosti izašao iz sektora marina, a cijeli D-Marin lanac je u većinskom vlasništvu luksemburškog fonda. Prema izvješću portala Patronlar Dünyası, prodaja ovih triju turskih marina s lokacijama u Turgutreis, Didim i u Göceku je u tijeku, te je još jedino potrebno sačekati odobrenje turskih vlasti oko prijenosa koncesijskih prava.

Novi ugovor nastavak je dosad uspješne suradnje koja se odvijala istim tijekom. Jedina razlika je što marina Portonovi u Crnoj Gori ostaje pod zasebnim menadžmentom, u dogovoru s D-Marin. Prodaja D-Marin je dio predviđenog plana za podmirenje dugovanja Döğuş Group koja planira prodati vlasništvo u vrijednosti između 700 i 800 milijuna eura do kraja ove godine, kako bi smanjili dug od 1,5 milijarde eura.
Grupa je zapala u dugove tijekom inflacijske krize koja je snažno zahvatila tursku ekonomiju 2018. godine. Tada su bili primorani zadužiti se u inozemstvu u više milijardi američkih dolara, kako bi stvorili desetogodišnji plan oporavka.

Foto: D-Marin Turgutreis

Dubai
Novosti

Odgođen svjetski kongres marina

Svjetsko nautičko udruženje ICOMIA izabralo je novu predsjednicu, a sljedeću svjetsku konferenciju marina odgodilo je za 2021. godinu.

Prošle godine u lipnju se u Splitu i u Šibeniku održavao godišnji skup ICOMIA-e i IFBSO-a. Tada je održana konferencija Međunarodnog udruženja marina (IMG), gdje je Hrvatska prvi puta nastupila kao domaćin i nova članica udruženja. Na kongresu se raspravljalo o sljedećoj destinaciji ICOMIA-ine svjetske konferencije marina, pa je nakon izjednačenog broja glasova, u ponovljenom izboru Hrvatska izgubila od Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Veliki nautički događaj koji se trebao održati ove jeseni u Dubaiju, zbog pandemije se odgađa do listopada 2021. godine.  Menadžment događaja trenutačno surađuje s partnerima i govornicima, kako bi iduća konferencija prošla besprijekorno i u sigurnim okolnostima. Domaćini iz Dubaija, najavili su kako rade i na tome da se do kraja godine održi online događaj, a više detalja znat ćemo kroz nekoliko tjedana.

Uz ovu vijest, ICOMIA je sinoć objavila da je u petak 22. svibnja izabrana nova predsjednica ICOMIA-e, Sara Anghel. Dosadašnja zamjenica predsjednika ICOMIA-e iza sebe ima 12-godišnje iskustvo vođenja sjeverno-američkog udruženja nautičke industrije, NMMA, te 25 godina vođenja državnih poslova.

Novosti

Neočekivano malo stranaca

Na cestama tijekom vikenda zavladale su umjerene gužve, no u marinama je bilo tek po nekoliko desetaka stranih gostiju.

Prošlog tjedna otvorene su granice i očekivano u petak su na ulazu u Hrvatsku nastale kolone. Stranci su po prvi puta od izbijanja pandemije u mogućnosti obići svoja plovila, pa su se gužve očekivale i u hrvatskim marinama. Tijekom vikenda obišli smo Marinu Punat na otoku Krku gdje smo očekivali susresti brojne Slovence i Austrijance, ali ipak iznenadila nas je i dalje vrlo pusta slika na gatovima.

Od zaposlenika marine doznajemo da ih je došlo 50-ak, koji su se izgleda držali uputa i boravili na svojim plovilima, jer ih na gatovima i rivi nismo susreli. Tomu je sigurno doprinijelo i oblačno vrijeme koje nije namamilo velik broj ljudi na vikend plovidbu. U akvatoriju ispred Punta i Krka, tek pokoja lokalna barčica.

U Krčkoj luci susreli smo jedan slovenski bračni par koji su uživali, privezani jedrilicom na pustoj rivi. U razgovoru s lokalcima, svi sliježu ramenima i s neizvjesnošću očekuju goste na terasama krčke rive. Rijetkim šetačima uz more, uljepšao je prizor razvučenog latinskog jedra na jarbolu tradicionalne barke, koja se vrtjela unutar i ispred krčke luke tijekom oblačnog subotnjeg popodneva.

1 6
1 2
1 1
1 7
1 3
1 4
1 5 1
Fotka marine za web
Novosti

Standardi poslovanja za marine i čarter tvrtke

Udruženja nautičkog turizma su u suradnji s državnim službama izradili dokumente kojima predlažu upute poslovanja za sezonu koja je pred nama

Objavljen je dokument koji propisuje standard za rad marina, odnosno potrebne promjene da bi se omogućilo odvijanje nautičkog turizma. Izradilo ga je Udruženje marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u suradnji s državnim službama. Sličan dokument priprema i Udruženje chartera. Nakon što je prošlo evaluaciju Istarske županijske epidemiološke službe, dokumenti su proslijeđeni Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i putem ministarstava turizma i mora – nacionalnom stožeru civilne zaštite. Taj dokument znači standard, što će svakako obilježiti način poslovanja u nautičkom turizmu i ovisno o epidemiološkoj situaciji omogućiti  da osim marina, u većoj ili manjoj mjeri  prorade i čarter tvrtke.

Neke marine čitavo vrijeme pandemije koronavirusa rade zahvaljujući primjeni općih uputa za poslovanje, no neke recepcije još nisu uspostavile uvjete da bi se recepcijski poslovi obavljali na licu mjesta, već zaposlenici rade od kuće. Među mjerama koje predlaže Udruženje marina nalazi se prijedlog procjene maksimalnog broja osoba koje mogu boraviti unutar prostorija recepcije i drugih zajedničkih prostorija, ako je moguće – ugradnja prozirnih barijera između zaposlenika i klijenata na recepciji, zatim uvođenje rada u timskim smjenama itd.

Informiranje i dezinficiranje

Za toaletni prostor gdje se gosti najviše okupljaju, predlažu da se uvede obvezno dezinficiranje prostora svaka dva sata, uključujući i dezinfekciju podova. Za mornare i ostale radnike koji rade na otvorenom, predlažu mjeru međusobne udaljenosti od jednog metra. Čarteraši predlažu mjere da se gosta koji dolazi kvalitetno informira o cijelom procesu, mjerama, a zauzvrat traži točne podatke posade crew liste 24 h unaprijed. Uz pojačano dezinficiranje svih prostorija gdje gosti borave i pribora za konzumaciju, odnosno plahti, predlažu dezinficiranje prebrisavanjem površina, umjesto upotrebe aerosol dezinficijensa.

Oba dokumenta ističu važnost održavanja fizičke udaljenosti, posebno u zatvorenim prostorima, dezinficiranje svaka 2 sata i dostupnost zaštitnog potrošnog materijala. Kod čarteraša se posebno ističe naputak da se goste koji dođu prerano upute na alternativnu lokaciju čekanja, kako bi se smanjila gužva koja nastaje oko recepcije chartera. Uz to predlaže se poticanje upotrebe beskontaktnog plaćanja.

CHARTER
Novosti

Sastanak udruženja i ministarstva

Konačno je održan sastanak predstavnika nautičkog sektora s predstavnicima nadležnih ministarstava, te se očekuje prihvaćanje nekih prijedloga mjera pomoći iz struke.

Održana je videokonferencija Ministarstva mora i Ministarstva turizma zajedno s predstavnicima Udruženja marina I Udruženja čarteraša, a prema priopćenju na stranici Ministarstva turizma daje se naslutiti da bi Vlada RH mogla prihvatiti prijedloge struke kako bi se spasila ta grana nautičke industrije. Jedan od ključnih prijedloga, o čemu smo već pisali, je da se marine oslobode plaćanja koncesija za korištenje pomorskog dobra, a da se ta mjera prelije na to da se čarteraške tvrtke oslobode plaćanja vezova u marinama, u kojima su zakonski obvezni držati svoja plovila.

Podsjetimo, nautički turizam i mjere pomoći tom sektoru izostale su u prva dva kruga pomoći  iako se od početka krize pričalo o paketu pomoći sektoru turizma, čiji se dobar dio tiče nautike i nautičkog turizma. Zatim su predstavnici Udruženja marina i Udruženja čartera inzistirali da se na neki način pomogne tim tvrtkama i podsjetili ministarstva na ozbiljan prihod koji proizlazi od gostiju nautičara, te predložili niz mjera pomoći od kojih će neki, izgledno, biti prihvaćeni.

Problem leži i u tome što čarteraši imaju gotovo jednake fiksne troškove, a zbog trenutne situacije nemaju nikakve prihode te je pitanje kada će ih i kako početi ostvarivati. Jedan od prijedloga čarteraša je upravo da se, nakon popuštanja mjera, za ljetnu turističku sezonu pripreme posebni uvjeti za goste nautičare, koji su po prirodi plovidbe na neki način izolirani. Za sada su mjere pomoći bile generalne, odnosile su se na sve tvrtke općenito, no neki su sektori zbog specifičnosti posla pogođeni su više od drugih, te im se mora dodatno pomoći kako bi zadržali zaposlene i osigurali likvidnost tvrtki.

Rasterećenje tvrtki

Državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver naglasio je, stoji u priopćenju, kako se već u prvom setu mjera mislilo na nautički turizam te su u tom kontekstu donesene mjere poput odgode primjene novog Pravilnika o brodicama, čamcima i jahtama u pogledu zahtjeva za opremanjem, kao i datuma primjene odredbi o obaveznoj opremi kako bi se nautički sektor gospodarstva rasteretio dodatnih ulaganja u ovoj sezoni.

Dodaju da se privremeno produljuju valjanosti svjedodžbi i drugih isprava u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi te je dana preporuka lučkim upravama za odgodu plaćanja stalnog dijela koncesijskih naknada i pristojbi za korištenje operativne obale u lukama otvorenima za javni promet. Državni tajnik Ministarstva turizma Tonči Glavina ističe kako su dva ministarstva u stalnoj komunikaciji kako bi pronašli odgovarajuće načine pomoći nautičkom turizmu, te da je u pripremi i novi set mjera za nautički sektor.

Novi set mjera, novi sastanak

Od početka krize predstavnici Udruženja marina i Udruženja čartera komunicirali su da su upravo čarteraši i nautičari onaj vid turizma koji će se, ako se situacija normalizira, biti prvi koji će se aktivirati i da to moramo iskoristiti. Predsjednik Udruženja marina HGK Sean Lisjak istaknuo je kako je nužno da se sama nautika napokon smjesti tamo gdje i pripada – u turizam kako bi mogla koristiti direktne potpore Ministarstva i sredstva namijenjena turističkom sektoru.

Razgovaralo se i ostaloj problematici koja proizlazi iz trenutne situacije izazvane koronavirusom te o prijedlozima rješavanja tih problema, o kojima smo već pisali. Državni tajnici istaknuli su kako su oba ministarstva pripremila prijedloge za popuštanje mjera iz djelokruga svoje nadležnosti, te kako će već tijekom ovog tjedna, u suradnji s Vladom RH, neke od njih biti donesene. U priopćenju najavljuju da će se prije donošenja novog seta mjera organizirati još jedan ovakav sastanak s predstavnicima nautičkog sektora.

gallery 3
Novosti

Vlasnik triju marina u Hrvatskoj gradi najveću marinu na Bliskom istoku koja bi trebala biti otvorena do rujna 2020. godine, a u konačnici imati kapacitet 1100 vezova.

Tvrtka D-Marine jedna je od tvrtki-kćeri turske grupacije Turkish Dogus Group koja u svom vlasništvu ima najveći lanac marina na Mediteranu, a prostire se u Grčkoj, Turskoj, Crnoj Gori i Hrvatskoj. U zajedničkom pothvatu tvrtki D-Marine, Meraas i Dubai Holding preko svoje tamošnje podružnice D-Marin Dubai upravljat će kompleksom marina Dubai Harbour s 1100 vezova. Suradnja je dogovorena prošle godine, a ono što je trenutno gradilište, krajem iduće godine bit će regionalni centar nautike, najavljuju investitori.

gallery 2

Prilikom najave otvorenja, lider Meraasa i Dubai Holdinga, šeik Ahmed bin Saeed Al Maktoum izjavio je da su ponosni što će se menadžment marine uklopiti u njihov ekosustav. Iako je ekosustav malo nespretan izraz jer ipak je riječ o gradnji umjetnih otoka, Dubai Harbour rasprostirat će se na površini  1.858.061 kvadratnog metra i bit će smješten između prepoznatljivih umjetnih otoka u obliku palmi u samom središtu Dubaija. Dodao je da će to biti mjesto za vlasnike plovila iz cijelog svijeta koji žele svoje sidro spustiti u Emirate, te da će Dubai Harbour učvrstiti status grada s modernom nautičkom infrastrukturom u kojem će biti mjesta za različite mogućnosti i nuditi raznovrsnu ponudu  za različitu klijentelu – od vlasnika plovila do nautičkih tvrtki, sa strateškom lokacijom.

Projekt koji obuhvaća tri odvojene marine – West, East i North, nalazi se na mjestu dosadašnjeg Dubai International Marine Cluba, a u sklopu projekta izgradit će se i terminal za kruzere, restorani, caffe barovi, maloprodaja, te luksuzni smještajni kapaciteti i hotel. U najvećoj marini Bliskog Istoka moći će se vezati superjahte duge i do 160 metara. Marina West nudit će 560 vezova za plovila dužine između 12 i 40 metara, marina East oko 180 vezova za plovila duga od 12 do 160 metara, dok će marina North imati 37 vezova za superjahte do 70 metara duljine.

gal-no

 

Larnaca
Novosti

Zajednički ciparsko-izraelski kapital predviđa širenje i modernizaciju luke Larnaka na Cipru. Kition Ocean Holdings planira uložiti više od milijarde eura u razvoj postojeće marine i luke grada Larnake, što bi predstavljalo najveće ulaganje na Cipru do sad. Plan tvrtke je da se širenjem i modernizacijom omogući bolja iskorištenost luke i marine s pristaništem te da postane magnet za komercijalne brodove, kruzere i energetski transport. Za dio ulaganja koji se odnosi na marinu, Kition predlaže ulaganja za 650 vezova od 5 do 150 metara, kao i tradicionalne lokale poput restorana, trgovina, zelene zone za rekreaciju, igrališta, hotele, luksuzne vile, te jedinstveni edukacijsko-medicinski centar gdje bi studenti mogli praktično učiti vođenje hotela, medicinu, kao i studij povezan uz nautičku ekonomiju i usluge, piše Cyprus Mail. Zajedničko ulaganje predviđa otvaranje 2500 novih radnih mjesta, od čega bi grad Larnaka i okolna regija osjetila značajnu ekonomsku dobit, što bi bilo značajno i za cijelu otočnu državu. Ni jedan od partnera u Kition Ocean Holdingsu nema marinu ili luku na Cipru, ali tvrde da imaju godina iskustva u sličnim razvojnim projektima diljem svijeta. Prijedlog su dostavili na sve potrebne zakonodavne i financijske adrese koje bi bile uključene u proces, pa iz tvrtke poručuju da bi s implementacijom projekta mogli početi odmah.