marina polesana 1
Novosti

Otvorena marina Polesana

Na mjestu bivšeg vojnog kompleksa s radom je krenula marina s jednom od najatraktivnijih pozicija Jadranu

Danas u podne svečano je otvorena nova marina na prostoru bivšeg vojnog kompleksa. Marina Polesana nalazi se na jednoj od najatraktivnijih pozicija sjevernog Jadrana na ruti prema Srednjoj Dalmaciji. Polesana je udaljena svega nekoliko sati plovidbe od Lošinja, prvoj stanici prema jednoj od najfrekventnijih i najposjećenijih nautičarskih destinacija, Nacionalnom parku Kornati. Uz obližnji NP Brijuni, druge manje otočiće i uvale duž obale ove gastronomski bogate regije, Pula je privlačna i za nautičare koji su željni kratkih, vikend izleta.

Prednost Polesane je odlična lokacija u dobro zaštićenoj, prirodnoj uvali Pule, s dobrom povezanosti cestom, te blizini zračne luke, blizini Slovenije, Italije i Austrije, te atraktivnim pozicijom nadohvat otvorenog mora i otoka. Marina se nalazi u zaljevu grada s trećim najočuvanijim rimskim amfiteatrom u svijetu, te brojnim drugim povijesnim i kulturnim znamenitostima.

Nova marina raspolaže s 262 morska veza, te 42 suha veza i prostire se na površini od 112.055 četvornih metara. Osim novih riva i plutajućih pontona, uređen je i otočić Sv. Katarina, na kojem se u obnovljenoj zgradi nalazi recepcija marine s nautičarskim dućanima, kafićem, restoranom, trgovinom, uredima čarteraških tvrtki i ostalim lokalima za nautičare.

Koncesionar je Kermas Istra, tvrtka poduzetnika Danka Končara koji je već investirao u marinu u Trogiru i tamošnji servisni centar. U idućoj fazi gradnje planira se izgradnja luksuznog hotelskog kompleksa uz marinu, te proširenje dijela suhe marine u kojem bi se prema originalnom planu trebalo naći 400 mjesta za brodove.

IMG_5756

drage 2
Novosti

Počinje gradnja nove marine

Krajem prošle godine potpisan je ugovor, a radovi počinju krajem veljače. Koncesija traje 20 godina, a procijenjena vrijednost Marine Drage s 200 vezova je ukupno 63 milijuna kuna.

Na pola puta između Biograda i Murtera u mjestu Drage, nakon što je uz obalu uređeno 70-tak komunalnih vezova, kreće se s realizacijom projekta izgradnje Marine Drage. Ugovor je potpisan krajem prošle godine, a nakon pripreme cjelokupne dokumentacije, izmjene prvog projekta i ishođenja svih potrebnih dozvola, koncesionari W Razvoj projekata d.o.o. i Star Turist d.o.o. iz Karlovca započinju s gradnjom luke nautičkog turizma.

Marina Drage imat će do 200 komercijalnih vezova za plovila duljine do 30 metara, servisni dio i novi gastronomski centar. Lokacija je povoljna, u blizini autoputa, blizu izlaska na otvoreno more, Nacionalnog parka Kornati, zadarskog i šibenskog arhipelaga. Dobar smještaj marine u jednom od najfrekventnijih dijelova Jadrana trebao bi osigurati njenu dobru popunjenost i posjećenost.

Projektom je predviđena gradnja novog obalnog zida u vidu šetnice uz more, te 300 metara dugog lukobrana na betonskim pilotima. Za gradnju gatova zadužena je domaća tvrtka Marinetek Adriatic, koja će instalirati ukupno 435 metara Heavy Duty pontona širokih 3 metra i opremljenih fingerima i opremom za privez plovila. Gradnja marina započinje uskoro, a ambiciozni planovi investitora nadaju se otvaranje marine tijekom ljeta 2022. godine.

Takve planove ćemo uzeti s određenom rezervom s obzirom na to da nas do ljeta 2022. dijeli svega 4 mjeseca ali ambicija i nastojanje investitora su svakako hvale vrijedni. Po dovršetku će Marina Drage svakako postati važna točka na rutama nautičara.

drage 1 drage

Foto: Facebook / Marinetek Adriatik

sv katarina
Novosti

Polesana dobila dozvolu

Nova marina u Puli dobila je uporabnu dozvolu za izgrađeni dio luke nautičkog turizma Sveta Katarina

Uporabnom je dozvolom službeno završena prva faza izgradnje buduće marine, koja za sada raspolaže tek vezovima, no izgradnja je u punom zamahu. Uskoro će brodovi i službeno moći vezivati za muringe marine Polesana kojih prema dobivenoj dozvoli broji 262 u moru, te 42 na kopnu. Projektiranje marine i hotelskog kompleksa od samog početka je bilo vrlo zahtjevno jer je čitava kulturno-povijesna cjelina Sveta Katarina Monumenti upisana u Registar kulturnih dobara RH radi povijesnih mornaričkih i zrakoplovnih gradnji.

U okviru uporabne dozvole spada i rekonstrukcija, te prenamjena nekoliko zgrada koje se nalaze na otočiću Sv. Katarina smještenom usred marine, kao i na kopnu. Riječ je o upravnim prostorijama, ugostiteljskim objektima, zgradi za sanitarije, te skladišni prostor. Nautičko-turistički projekt Katarina Monumenti započeo je prije nekoliko godina. Prva faza gradnje uključuje i parkiralište za 200 automobila, rekonstrukciju mosta, kao i uređenje rive uz gatove, kopneni dio uvale Monumenti, te zgradu na otoku Sv. Katarina.

Projekt izgradnje ovog nautičko-turističkog kompleksa se prvotno procjenjivao u vrijednosti oko 60 milijuna eura, no izglednije je da će u konačnici vrijediti puno više. Odvija se u sklopu programa Brijuni Rivijera, te se vodi kao projekt od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku, Istarsku županiju i Grad Pulu. Kompleksom je obuhvaćeno ukupno 46 hektara površine, a prema projektu, na toj su lokaciji predviđene dvije marine ukupnog kapaciteta 400 vezova u moru i 1100 suhih vezova. Uz to je predviđen i pripadajući sadržaj, hotel visoke kategorije s kapacitetom 200 ležaja, te kompleks mješovite javne namjene s gastronomskim centrom.

Izgradnja hotela je dio druge faze, koja se počela graditi paralelno uz dovršetak marine. Budući hotel bit će smješten na prostoru oronule bivše vojarne izgrađene za vrijeme Austrougarske monarhije. Dio zgrada bit će u potpunosti srušen gdje će se graditi iznova, a dio će biti dograđeno. Izgradnja druge faze bi trebala biti gotova do kraja 2023. godine, kada se očekuje otvorenje hotela.

Podsjećamo, investitori su još 2017. godine dobili koncesiju za korištenje pomorskog dobra, no u međuvremenu su naišli na niz pravnih poteškoća. Veći dio problema je riješeno, no još nije u potpunosti riješeno pitanje 22 posto ukupnog koncesijskog područja, što primjerice koči izgradnju suhe marine s preko tisuću vezova, a koja je trebala početi paralelno s morskim dijelom marine. Do komplikacija je došlo zbog spora između Republike Hrvatske i privatnih osoba oko vlasništva stare zgrade na prostoru bivšeg kamenoloma Punta Accuzzo.

DSC_0079
Novosti

Kvaliteta ispred kvantitete

Na sajmu u Biogradu održane su skupštine udruženja marina, čartera, turističkih brodara i male brodogradnje HGK, a raspravljalo se o aktualnostima iz branši.

Sjednicu udruženja marina obilježila je rasprava o koncesijskim naknadama za ovlaštenike koncesije koji imaju sklopljene ugovore o potkoncesijama. Razgovaralo se i o požarima u marinama koji se nažalost nerijetko događaju. Marine su specifične kada je u pitanju požar iz više razloga. Gustoća privezanih brodova, u pravilu napravljenih od zapaljivih materijala na kojima se nalazi i barem jedan tank s gorivom, plinske boce, a sve to u kombinaciji sa strujom, vodom, ljudskom rukom ali i drugim čimbenicima predstavljaju rizik od zapaljenja te otežavaju mogućnost gašenja.

Radi prevencije požara važno je educirati uprave i djelatnike marina, uvesti požarne protokole i održavanje vježbi. Bitno je i opremanje marina, uspostavljanje suradnje s lokalnim vatrogasnim društvima i postajama, te održavanje opreme za gašenje i osiguravanje požarišta. Isto tako, razgovaralo se o problemu nerazumijevanja problematike požara u marini, te o važnosti educiranja sudaca o specifičnostima požara na tim lokacijama, koji zbog predrasudama o marinama donose neobjektivne sudačke odluke. Predsjednik udruženja marina, Sean Lisjak, također je naglasio važnost donošenja reformskih mjera da bi se u potpunosti mogla iskoristiti sredstva koja su u njihovoj djelatnosti dostupna kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Dobra godina

Čarteraši iza sebe imaju odličnu sezonu, bolju od svih optimističnih prognoza. S obzirom na to da su sada problemi koje je nametnula pandemija sada prošli, čarteraši se vraćaju starim izazovima i problematici – vršnom opterećenju smjene gostiju subotom i nedostatkom radne snage. Predsjednik udruženja chartera Paško Klisović vidi rješenje u modelu povremenog zapošljavanja po uzoru na model markica koji se primjenjuje u poljoprivredi, primjerice kod sezonskih berbi.

Istaknuo je i to da unatoč dobrim brojkama, rekordna 2019. godina ne bi trebala biti cilj niti benchmark za naredne godine, već da žele težiti novom načinu poslovanja s manjim brojem noćenja i dolazaka, a većim prihodom po plovilu i održivim poslovanjem. Drugim riječima, žele težiti kvaliteti, a ne kvantiteti. Problem prevelikog broja charter brodica Klisović ističe već godinama, a to se odražava i na dumping cijene, te na ukupnu nautiku i pomorski promet. Razgovaralo se i o poziciji čartera u novoj Strategiji razvoja turizma do 2030. godine i sredstvima koje se očekuju kroz NPOO.

Brodari i mala brodogradnja

Na skupštini udruženja turističkih brodara, predsjednik udruženja Ante Rakuljić kazao je kako su nakon konstruktivne sjednice izašli s konkretnim zaključcima koje žele realizirati do iduće sezone. Govorilo se i o dosadašnjim problemima ljetnih i zimskih vezova. Ministarstvo je na ovoj sjednici prvi puta najavilo da se sprema revizija direktive EU vezane uz energente, i mogućnost ukidanja plavog dizela kakvog sada poznajemo 2023. godine.

Uz plovila domaćih brodograditelja, na sajmu se predstavilo i Udruženje male brodogradnje HGK te je tim povodom održana i sjednica Udruženja. Istaknuta je nužnost praćenja i primjene napredne tehnologije za napredovanje na globalnom tržištu, poput 3D tehnologije i naprednih materijala na organskoj bazi. Predsjednik udruženja, Boris Vukušić objasnio je da 3D tehnologija omogućava skeniranje linija trupa i izradu prototipova novih plovila i maketa za sajmove. Neke je dijelove moguće i 3D printati u malim serijama. Plovila izrađena od organskih materijala, primjerice smole, su reciklabilna te je potrebno poticati proizvodnju takvih plovila. Od ključnih poticaja koja su potrebna djelatnosti, istaknuti su i poticaji za plovila na elektropogon.

aci-1
MOREProjekti

Svom snagom naprijed

Gradnja marine u Rijeci za ACI je događaj koji će obilježiti sljedeće desetljeće

Premda ACI u svoje dvadeset i dvije marine ima tek nešto više od jedne trećine vezova u hrvatskim lukama nautičkog turizma, njegov je utjecaj na nautičku ponudu bio i ostao iznimno velik. Marine su se kod nas gradile i prije negoli je osnovan. Marina Punat je utemeljena prije 57 godina, a tek nešto mlađe su marine Veruda i Kornati u Biogradu. Ali pravi zamah nautičkog turizma krenuo je sredinom osamdesetih godina kad je ACI u roku od osamnaest mjeseci sagradio čak šesnaest posve novih marina i time hrvatsku obalu Jadrana velikim slovima upisao na nautičku kartu Mediterana, istodobno uspostavivši prvi veliki lanac marina u svijetu. I to sa, za ono vrijeme, bogatom ponudom u rasponu od vlastite čarter flote, škole jedrenja, vrhunskih jedriličarskih događanja, restorana, duty free shopova…

Mnogo se toga dogodilo u međuvremenu, gradnjom dvije nove marine potkraj osamdesetih i preuzimanjem marina na Cresu, u Šimunima i Komolcu u prvoj polovici devedesetih godina, zaključen je njegov organski rast. Uslijedile su godine u kojima su se marine proširivale, održavale, ponešto se rušilo i gradilo, ali novih marina nije bilo sve do prije pet godina kad je otvorena ACI marina “Veljko Barbieri” u Slanome. Tri godine kasnije dovršena je temeljita rekonstrukcija, bolje reći praktično nova gradnja, marine u Rovinju koja se preobrazila u najluksuzniju u lancu i namijenjenu većim jahtama. Kako se u međuvremenu yachting temeljito preobrazio velikim povećanjem prosječne dužine brodova, razvojem čartera, sve većim brojem katamarana i megajahti koje plove Jadranom, jasno je da je to samo početak velike prilagodbe novom nautičkom vremenu.

aci-2

A prvi i najvažniji korak dogodio se početkom godine kad je tvrtki ACI-Gitone dodijeljena koncesija za gradnju marine u Porto Barošu u Rijeci. Po mnogočemu je to za ACI događaj koji će mu obilježiti sljedeće desetljeće. Počevši od toga da su u ostvarivanju tog projekta ušli u partnerstvo s Lürssenom, poznatim njemačkim brodogradilištem superjahti koje je i većinski vlasnik opatijskih Liburnia Riviera Hotela, da se prvi put u Hrvatskoj jedan klasičan lučki industrijski prostor prenamjenjuje u marinu i to ponajviše za velike jahte, da je riječ o novom izlazu Rijeke na more odnosno njenom na novi način uspostavljenom waterfrontu… Dodamo li usput da je riječ o investiciji od 363,7 milijuna kuna, sve je jasno. Ovim projektom ACI se na velika vrata otvara budućnosti.

Najveći projekt do sada

O tomu kako se odvijaju pripreme, s kakvim se izazovima suočavaju i kad bi mogli otpočeti radovi razgovarali smo s Kristijanom Pavićem, predsjednikom ACI-jeve uprave. Objašnjava nam kako je natječaj završio. „Odlukom vlade dodijeljena je koncesija društvu ACI-Gitone. Sad smo u fazi pripreme ishođenja dokumentacije. Nakon ishođenja lokacijske dozvole potpisat će se koncesijski ugovor za Porto Baroš. Ako sve bude išlo po planu, s radovima bismo mogli započeti za nešto više od godinu dana kako bi marina bila dovršena 2024. godine. To je možda i najveći projekt u povijesti ACI-ja kad gledamo pojedinačno. Za nas partnerstvo s drugim tvrtkama u osnivanju marine nije nepoznato. Tu je priča sa Grassettom krajem osamdesetih godina s kojim su građene marine u Ičićima i Korčuli. Htjeli smo na ovaj način stvoriti sinergijski učinak. Mi imamo svoje znanje i iskustvo dok u Lürssenu imaju pristup super i mega jahtama. Zajedno ćemo napraviti mnogo više nego da smo međusobno konkurirali. Imamo priliku razviti destinaciju i stvoriti od Rijeke ono što može i treba biti. Premium destinaciju. Imamo iskustva Porto Montenegra koji je savršen što se tiče nautičkog dijela, ali kad izađete to je neka druga slika… Rijeka je grad koji je u blizini čitavom nizu odredišta, ima svoje komparativne prednosti i želimo to iskoristiti. Uostalom, od Rijeke počinje niz jadranskih otoka… Zbog toga ljudi dolaze, radi toga plove…“

Na naše pitanje kako je došlo do suradnje s Lürssenom Pavić kaže kako su im viđenja razvoja Rijeke i šireg područja kao nautičke destinacije jednaka pa se suradnja nametnula sama po sebi. To je tim važnije jer je riječ o projektu na dugu stazu. Porto Baroš, tj. buduća ACI marina Rijeka nije priča koja će se u svojem punom potencijalu ostvariti za pet ili deset godina. Trebat će toliko vremena da se Rijeka u potpunosti razvije u prvorazrednu nautičku destinaciju. (…) Više pročitajte u novom, 261. broju Mora.

Piše:  Braslav Karlić
Foto: ACI

Sućuraj marina
Novosti

Nova marina u Sućurju

Vlada odobrila natječaj za dodjelu koncesije za marinu s 250 vezova u Sućurju, na Hvaru.  Natječaj će biti objavljen na zahtjev domaće tvrtke u vlasništvu slovačkog poduzetnika.

Prošlog četvrtka je Vlada odobrila Obavijest o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – luke nautičkog turizma Sućuraj. Drugim riječima, odobrila je objavu natječaja za izgradnju marine u Sućurju, na potezu između trajektnog pristaništa i plaže Česminice u luci Sućuraj. Očekuje se da će i službeno biti oglašen do kraja ovog ili početkom sljedećeg tjedna.

Ukupna površina pomorskog dobra ove koncesije obuhvaća 100.251 metar kvadrantnih, te predviđa gradnju rive, valobrana, privezišta, cestovnih prilaza, uz pripadajuću infrastrukturu marine, objekta za recepciju, gospodarskih objekata i ostalo. Marina bi trebala pružati zaklon za 250 vezova, a koncesija obuhvaća i sekundarnu lokaciju, izvan valobrana, s južne strane, gdje je zamišljen dodatan privez brodova.

Procijenjena vrijednost koncesije iznosi 393,6 milijuna kuna i dodjeljuje se na razdoblje od 30 godina, pri čemu početni iznos stalnog dijela koncesijske naknade iznosi 2,00 kune po metru kvadratnom zauzetog pomorskog dobra, a početni iznos promjenjivog dijela 2% prihoda ostvarenog na koncesioniranom području. Stalni dio koncesijske naknade povećavat će se nakon desete godine svakih 5 godina za 0,50 kuna po metru kvadratnom zauzetog pomorskog dobra.

Sućuraj pomorsko dobro

Ponovljen natječaj iz 2018. godine

Podsjećamo, natječaj objavljen u listopadu 2018. godine je poništen jer “Ovlaštenik koncesije” nije osigurao obaveznu garanciju poslovne banke u iznosu od 1 posto ukupne vrijednosti projekta, kako je stajalo u dokumentaciji natječaja. Sada je na zahtjev tvrtke Marina Sućuraj d.o.o. ponovljen natječaj, a procijenjena vrijednost je smanjena.

U obrazloženju dokumentacije natječaja piše da je za davanje koncesije za marinu u Sućuraju nadležna Vlada Republike Hrvatske, jer je kako kažu, od značaja za Republiku Hrvatsku. Natječaj traje 60 dana od objave Obavijesti, a javno otvaranje ponuda bit će četiri dana nakon isteka roka, u 14 sati. Što znači da ćemo sredinom lipnja znati tko je Ovlaštenik koncesije, a tada počinje istjecati vrijeme za dostavu garancije poslovne banke u iznosu od 1 posto, da se ne ponovi scenarij iz 2018. godine.

Ponuda mora zadovoljiti sve kriterije iz natječaja, a davatelj koncesije, u ovom slučaju Vlada, nije dužan prihvatiti niti jednu ponudu. Protiv Obavijesti žalba nije dopuštena, stoji u dokumentaciji, no protiv Odluke o davanju koncesije, može se pokrenuti upravni spor.

sucuraj 2

Izmjena vizure Općine Sućuraj

Izmjena urbanističkog plana predviđa i izmjenu na lokacijama dvije uvale zapadno od Česminice, gdje se kraj uvala Perna i Prapatna, planira napraviti turističko privezište za plovila. Na kopnu iznad dvaju uvala, prenamijenjena je zona u turistički kamp, športsko rekreativni centar i kupalište.

Inače, tvrtku Marina Sućuraj je u rujnu 2020. godine osnovala Sitno Holding Real Estate, slovačka tvrtka u vlasništvu slovačkog poduzetnika i nekadašnjeg političara, Ľudovíta Černáka. Isti holding nedavno je pobijedio na natječaju Općine Preko na Ugljanu gdje planiraju ulagati u turističku zonu Mačjak – Šumljak.

Biznismen Černák imao je strelovitu karijeru od kraja 80-ih godina, kada je s mjesta direktora metalurgijske kompanije otišao je u parlament, a osnutkom Slovačke Republike, izabran je na mjesto ministra ekonomije.  Jedno vrijeme bio je zamjenik premijera, pa ponovo ministar ekonomije.   2000. godine osnovao spomenuti Sitno Holding kojim je kasnije ostvario uspješno poslovanje s nogometnim klubom SK Slovan Bratislava.

Ostaje nam vidjeti tko će se javiti na natječaj i komu će se dodijeliti koncesija, ali tko god to bude, imat će pred sobom zahtjevan zadatak. Marina se planira graditi na posve nezaštićenom dijelu obale izloženom jugu, garbinadi i zapadnim vjetrovima, a pitanje je i koliko je Sućuraj nautički atraktivno odredište.

sućuraj

Piše: Teo Marević
Ilustracija: PPU Općine Sućuraj / Arhiva More

rijeka 11
Novosti

Otvorene ponude Porto Baroš

Za koncesiju od 30 godina stigla je jedna ponuda od društva ACI-Gitone u vrijednosti 363,7 milijuna kuna

Jedina ponuda koja je pristigla na natječaj raspisan prije 60 dana, je ona trgovačkog društva ACI-Gitone. Riječ je o zajedničkom trgovačkom društvu u vlasništvu domaćeg lanca marina ACI i njemačkog brodograditeljskog diva Lürssen. Koncesija za gradnju marine daje se na 30 godina i obuhvaća površinu pomorskog dobra od 105,8 tisuća četvornih metara, s kapacitetom marine od 500 vezova.

Njihova ponuda je iznosila 363.721.734,00 kuna. Natječaj predviđa i mogućnost širenja koncesijskog područja na čitav prostor putničke luke od rive Boduli do Boonkera. U još uvijek aktualnom broju Mora možete pročitati sve o projektu Porto Baroš. Novi, 259. broj Mora na kioscima će se naći uoči Uskrsa, u kojem možete naći detaljnije o novim okolnostima.

marine2
BusinessMORE

Tko će graditi porto baroš

U Hrvatskoj se gradi ili planira graditi nekoliko zahtjevnih marina koje će pokazati jesmo li vrijedni obale i graditeljskog nasljeđa koje smo baštinili

U vrtlogu pandemije, lockdowna i novog normalnog jedno priopćenje i administrativni akt objave natječaja za koncesiju luke nautičkog turizma ili kolokvijalno rečeno marine prošlo je gotovo nezapaženo. Dana 19. siječnja konačno je službeno raspisan natječaj za koncesiju Porto Baroš, odnosno pretvaranje nikome potrebnog dijela riječke luke u luksuznu marinu. Kažemo konačno jer o projektu se govori više od dvadeset godina.

Još tamo od druge polovice devedesetih kad je gradom vladao Slavko Linić, a nade u njegovu turističko-nautički procvat polagane u Gorana Štroka koji je upravo obnavljajući Bonaviju bacio oko na zapušteni riječki porat. Linić je odavno ražalovani političar, Štrok se ima već nekoliko godina, nakon dva desetljeća dubrovačke turističke eskapade, povukao u mir vile na Tuškancu, a mi smo eto dočekali ono što su nam još za Tuđmanova života najavljivali za godinu, dvije.

marine1

Naravno, za sada samo na papiru jer najprije se mora naći investitor spreman platiti milijardu i sto šezdeset milijuna kuna naknada za vrijeme trajanja koncesije i uhvatiti u koštac s uobičajenim problemima projektiranja, ishođenja dozvola, potom troškovima gradnje, da bi na kraju dobio u ruke marinu koju nakon trideset godina mora vratiti i za nju se iznova natjecati. Ima li takvih junaka i kakve su im moći, znat ćemo već krajem ožujka kad istekne rok od 60 dana za podnošenje prijava i one se javno otvore.

Porto Baroš je po svemu jedinstven projekt u nas, a rekli bismo i na Jadranu jer je od samog početka zamišljen kao dio riječkog Waterfronta — pretvaranja nepotrebnog dijela lučke infrastrukture na Delti u elitni gradski kvart kojemu pripada ista takva marina. Nešto poput Porto Antica u Genovi ili St Catharines Docks u Londonu, da spomenemo samo one nama poznatije. (…) Više pročitajte u 258. broju Mora.

*Tiskano izdanje potražite na kioscima ili digitalno izdanje putem Google Play i AppStore aplikacija, kao i u našem webshopu.

Piše: Braslav Karlić

 

albanijaa
Novosti

Ponude za marinu u Albaniji

Buduća marina na jugozapadu Albanije trebala bi imati barem 400 vezova

Albansko ministarstvo infrastrukture i energije je objavilo da zaprimaju ponude za 35-godišnju koncesiju za projekt dizajniranja, izgradnje i upravljanja marinom u gradu Vlora.

Buduća marina je u idejnoj dokumentaciji uvjetovana na minimalno 400 vezova. Ponude se primaju do 26. veljače putem Albanske agencije za javnu nabavu do 14 sati. Podnesene ponude moraju biti pripremljene na albanskom ili engleskom jeziku uz priloženi certificirani prijevod na albanskom. Agencija nakon zaprimanja ponuda ima 150 dana da evaluira i odabere najbolju ponudu.

Ovaj plan grad Vlora planira napraviti po modelu privatno-javnog partnerstva, a albansko ministarstvo još nije definiralo finalnu vrijednost projekta. Riječ je o trećem najvećem albanskom gradu smještenom u zaljevu koji je otvoren prema sjeveru, na Otrantskim vratima. Prema državnom statističkom institutu INSTAT, u Vlori živi 100 tisuća stanovnika, a u blizi grada nalazi se i druga najveća zrakoplovna luka u zemlji.

Osim fondovima i drugim investitorima, ovaj projekt bi mogao biti interesantan i hrvatskim marinama, ne samo glede vlasničkog udjela, već i kao pružatelja logističke podrške, upravljanja i umrežavanja. Podsjetimo prva marina u Albaniji počela se graditi 2018. godine kada su predviđali da će do 2021. godine biti završena i u operativnoj funkciji.

Iako još nije gotova, radovi na Porto Albania napreduju i uskoro se očekuje završetak gradnje. To je ujedno i najveća investicija u albanski turizam ikada. U sklopu projekta, gradi se marina te hotelski kompleks s pet zvjezdica i s dodatnim sadržajem.

Turgutreis areal
Novosti

Potpuno preuzimanje D-Marin lanca

Fond CVC Capital sa sjedištem u Luksemburgu kupio je i posljednje tri marine od turskog konglomerata Döğuş Group.

Najveći turski privatni konglomerat Döğuş Group već je prodao niz marina CVC Capitalu, uključujući i  tri marine u Hrvatskoj, tri u Grčkoj, jednu u Crnoj Gori i četiri u Dubaiju, dok je posljednje tri u Turskoj zadržao u vlasništvu ali prilikom posljednjeg preuzimanja na upravljanje prepustio CVC Capitalu.

Time je Döğuş Group u potpunosti izašao iz sektora marina, a cijeli D-Marin lanac je u većinskom vlasništvu luksemburškog fonda. Prema izvješću portala Patronlar Dünyası, prodaja ovih triju turskih marina s lokacijama u Turgutreis, Didim i u Göceku je u tijeku, te je još jedino potrebno sačekati odobrenje turskih vlasti oko prijenosa koncesijskih prava.

Novi ugovor nastavak je dosad uspješne suradnje koja se odvijala istim tijekom. Jedina razlika je što marina Portonovi u Crnoj Gori ostaje pod zasebnim menadžmentom, u dogovoru s D-Marin. Prodaja D-Marin je dio predviđenog plana za podmirenje dugovanja Döğuş Group koja planira prodati vlasništvo u vrijednosti između 700 i 800 milijuna eura do kraja ove godine, kako bi smanjili dug od 1,5 milijarde eura.
Grupa je zapala u dugove tijekom inflacijske krize koja je snažno zahvatila tursku ekonomiju 2018. godine. Tada su bili primorani zadužiti se u inozemstvu u više milijardi američkih dolara, kako bi stvorili desetogodišnji plan oporavka.

Foto: D-Marin Turgutreis

Dubai
Novosti

Odgođen svjetski kongres marina

Svjetsko nautičko udruženje ICOMIA izabralo je novu predsjednicu, a sljedeću svjetsku konferenciju marina odgodilo je za 2021. godinu.

Prošle godine u lipnju se u Splitu i u Šibeniku održavao godišnji skup ICOMIA-e i IFBSO-a. Tada je održana konferencija Međunarodnog udruženja marina (IMG), gdje je Hrvatska prvi puta nastupila kao domaćin i nova članica udruženja. Na kongresu se raspravljalo o sljedećoj destinaciji ICOMIA-ine svjetske konferencije marina, pa je nakon izjednačenog broja glasova, u ponovljenom izboru Hrvatska izgubila od Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Veliki nautički događaj koji se trebao održati ove jeseni u Dubaiju, zbog pandemije se odgađa do listopada 2021. godine.  Menadžment događaja trenutačno surađuje s partnerima i govornicima, kako bi iduća konferencija prošla besprijekorno i u sigurnim okolnostima. Domaćini iz Dubaija, najavili su kako rade i na tome da se do kraja godine održi online događaj, a više detalja znat ćemo kroz nekoliko tjedana.

Uz ovu vijest, ICOMIA je sinoć objavila da je u petak 22. svibnja izabrana nova predsjednica ICOMIA-e, Sara Anghel. Dosadašnja zamjenica predsjednika ICOMIA-e iza sebe ima 12-godišnje iskustvo vođenja sjeverno-američkog udruženja nautičke industrije, NMMA, te 25 godina vođenja državnih poslova.

Novosti

Neočekivano malo stranaca

Na cestama tijekom vikenda zavladale su umjerene gužve, no u marinama je bilo tek po nekoliko desetaka stranih gostiju.

Prošlog tjedna otvorene su granice i očekivano u petak su na ulazu u Hrvatsku nastale kolone. Stranci su po prvi puta od izbijanja pandemije u mogućnosti obići svoja plovila, pa su se gužve očekivale i u hrvatskim marinama. Tijekom vikenda obišli smo Marinu Punat na otoku Krku gdje smo očekivali susresti brojne Slovence i Austrijance, ali ipak iznenadila nas je i dalje vrlo pusta slika na gatovima.

Od zaposlenika marine doznajemo da ih je došlo 50-ak, koji su se izgleda držali uputa i boravili na svojim plovilima, jer ih na gatovima i rivi nismo susreli. Tomu je sigurno doprinijelo i oblačno vrijeme koje nije namamilo velik broj ljudi na vikend plovidbu. U akvatoriju ispred Punta i Krka, tek pokoja lokalna barčica.

U Krčkoj luci susreli smo jedan slovenski bračni par koji su uživali, privezani jedrilicom na pustoj rivi. U razgovoru s lokalcima, svi sliježu ramenima i s neizvjesnošću očekuju goste na terasama krčke rive. Rijetkim šetačima uz more, uljepšao je prizor razvučenog latinskog jedra na jarbolu tradicionalne barke, koja se vrtjela unutar i ispred krčke luke tijekom oblačnog subotnjeg popodneva.

1 6
1 2
1 1
1 7
1 3
1 4
1 5 1
Fotka marine za web
Novosti

Standardi poslovanja za marine i čarter tvrtke

Udruženja nautičkog turizma su u suradnji s državnim službama izradili dokumente kojima predlažu upute poslovanja za sezonu koja je pred nama

Objavljen je dokument koji propisuje standard za rad marina, odnosno potrebne promjene da bi se omogućilo odvijanje nautičkog turizma. Izradilo ga je Udruženje marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u suradnji s državnim službama. Sličan dokument priprema i Udruženje chartera. Nakon što je prošlo evaluaciju Istarske županijske epidemiološke službe, dokumenti su proslijeđeni Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i putem ministarstava turizma i mora – nacionalnom stožeru civilne zaštite. Taj dokument znači standard, što će svakako obilježiti način poslovanja u nautičkom turizmu i ovisno o epidemiološkoj situaciji omogućiti  da osim marina, u većoj ili manjoj mjeri  prorade i čarter tvrtke.

Neke marine čitavo vrijeme pandemije koronavirusa rade zahvaljujući primjeni općih uputa za poslovanje, no neke recepcije još nisu uspostavile uvjete da bi se recepcijski poslovi obavljali na licu mjesta, već zaposlenici rade od kuće. Među mjerama koje predlaže Udruženje marina nalazi se prijedlog procjene maksimalnog broja osoba koje mogu boraviti unutar prostorija recepcije i drugih zajedničkih prostorija, ako je moguće – ugradnja prozirnih barijera između zaposlenika i klijenata na recepciji, zatim uvođenje rada u timskim smjenama itd.

Informiranje i dezinficiranje

Za toaletni prostor gdje se gosti najviše okupljaju, predlažu da se uvede obvezno dezinficiranje prostora svaka dva sata, uključujući i dezinfekciju podova. Za mornare i ostale radnike koji rade na otvorenom, predlažu mjeru međusobne udaljenosti od jednog metra. Čarteraši predlažu mjere da se gosta koji dolazi kvalitetno informira o cijelom procesu, mjerama, a zauzvrat traži točne podatke posade crew liste 24 h unaprijed. Uz pojačano dezinficiranje svih prostorija gdje gosti borave i pribora za konzumaciju, odnosno plahti, predlažu dezinficiranje prebrisavanjem površina, umjesto upotrebe aerosol dezinficijensa.

Oba dokumenta ističu važnost održavanja fizičke udaljenosti, posebno u zatvorenim prostorima, dezinficiranje svaka 2 sata i dostupnost zaštitnog potrošnog materijala. Kod čarteraša se posebno ističe naputak da se goste koji dođu prerano upute na alternativnu lokaciju čekanja, kako bi se smanjila gužva koja nastaje oko recepcije chartera. Uz to predlaže se poticanje upotrebe beskontaktnog plaćanja.

CHARTER
Novosti

Sastanak udruženja i ministarstva

Konačno je održan sastanak predstavnika nautičkog sektora s predstavnicima nadležnih ministarstava, te se očekuje prihvaćanje nekih prijedloga mjera pomoći iz struke.

Održana je videokonferencija Ministarstva mora i Ministarstva turizma zajedno s predstavnicima Udruženja marina I Udruženja čarteraša, a prema priopćenju na stranici Ministarstva turizma daje se naslutiti da bi Vlada RH mogla prihvatiti prijedloge struke kako bi se spasila ta grana nautičke industrije. Jedan od ključnih prijedloga, o čemu smo već pisali, je da se marine oslobode plaćanja koncesija za korištenje pomorskog dobra, a da se ta mjera prelije na to da se čarteraške tvrtke oslobode plaćanja vezova u marinama, u kojima su zakonski obvezni držati svoja plovila.

Podsjetimo, nautički turizam i mjere pomoći tom sektoru izostale su u prva dva kruga pomoći  iako se od početka krize pričalo o paketu pomoći sektoru turizma, čiji se dobar dio tiče nautike i nautičkog turizma. Zatim su predstavnici Udruženja marina i Udruženja čartera inzistirali da se na neki način pomogne tim tvrtkama i podsjetili ministarstva na ozbiljan prihod koji proizlazi od gostiju nautičara, te predložili niz mjera pomoći od kojih će neki, izgledno, biti prihvaćeni.

Problem leži i u tome što čarteraši imaju gotovo jednake fiksne troškove, a zbog trenutne situacije nemaju nikakve prihode te je pitanje kada će ih i kako početi ostvarivati. Jedan od prijedloga čarteraša je upravo da se, nakon popuštanja mjera, za ljetnu turističku sezonu pripreme posebni uvjeti za goste nautičare, koji su po prirodi plovidbe na neki način izolirani. Za sada su mjere pomoći bile generalne, odnosile su se na sve tvrtke općenito, no neki su sektori zbog specifičnosti posla pogođeni su više od drugih, te im se mora dodatno pomoći kako bi zadržali zaposlene i osigurali likvidnost tvrtki.

Rasterećenje tvrtki

Državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver naglasio je, stoji u priopćenju, kako se već u prvom setu mjera mislilo na nautički turizam te su u tom kontekstu donesene mjere poput odgode primjene novog Pravilnika o brodicama, čamcima i jahtama u pogledu zahtjeva za opremanjem, kao i datuma primjene odredbi o obaveznoj opremi kako bi se nautički sektor gospodarstva rasteretio dodatnih ulaganja u ovoj sezoni.

Dodaju da se privremeno produljuju valjanosti svjedodžbi i drugih isprava u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi te je dana preporuka lučkim upravama za odgodu plaćanja stalnog dijela koncesijskih naknada i pristojbi za korištenje operativne obale u lukama otvorenima za javni promet. Državni tajnik Ministarstva turizma Tonči Glavina ističe kako su dva ministarstva u stalnoj komunikaciji kako bi pronašli odgovarajuće načine pomoći nautičkom turizmu, te da je u pripremi i novi set mjera za nautički sektor.

Novi set mjera, novi sastanak

Od početka krize predstavnici Udruženja marina i Udruženja čartera komunicirali su da su upravo čarteraši i nautičari onaj vid turizma koji će se, ako se situacija normalizira, biti prvi koji će se aktivirati i da to moramo iskoristiti. Predsjednik Udruženja marina HGK Sean Lisjak istaknuo je kako je nužno da se sama nautika napokon smjesti tamo gdje i pripada – u turizam kako bi mogla koristiti direktne potpore Ministarstva i sredstva namijenjena turističkom sektoru.

Razgovaralo se i ostaloj problematici koja proizlazi iz trenutne situacije izazvane koronavirusom te o prijedlozima rješavanja tih problema, o kojima smo već pisali. Državni tajnici istaknuli su kako su oba ministarstva pripremila prijedloge za popuštanje mjera iz djelokruga svoje nadležnosti, te kako će već tijekom ovog tjedna, u suradnji s Vladom RH, neke od njih biti donesene. U priopćenju najavljuju da će se prije donošenja novog seta mjera organizirati još jedan ovakav sastanak s predstavnicima nautičkog sektora.