Turgutreis areal
Novosti

Potpuno preuzimanje D-Marin lanca

Fond CVC Capital sa sjedištem u Luksemburgu kupio je i posljednje tri marine od turskog konglomerata Döğuş Group.

Najveći turski privatni konglomerat Döğuş Group već je prodao niz marina CVC Capitalu, uključujući i  tri marine u Hrvatskoj, tri u Grčkoj, jednu u Crnoj Gori i četiri u Dubaiju, dok je posljednje tri u Turskoj zadržao u vlasništvu ali prilikom posljednjeg preuzimanja na upravljanje prepustio CVC Capitalu.

Time je Döğuş Group u potpunosti izašao iz sektora marina, a cijeli D-Marin lanac je u većinskom vlasništvu luksemburškog fonda. Prema izvješću portala Patronlar Dünyası, prodaja ovih triju turskih marina s lokacijama u Turgutreis, Didim i u Göceku je u tijeku, te je još jedino potrebno sačekati odobrenje turskih vlasti oko prijenosa koncesijskih prava.

Novi ugovor nastavak je dosad uspješne suradnje koja se odvijala istim tijekom. Jedina razlika je što marina Portonovi u Crnoj Gori ostaje pod zasebnim menadžmentom, u dogovoru s D-Marin. Prodaja D-Marin je dio predviđenog plana za podmirenje dugovanja Döğuş Group koja planira prodati vlasništvo u vrijednosti između 700 i 800 milijuna eura do kraja ove godine, kako bi smanjili dug od 1,5 milijarde eura.
Grupa je zapala u dugove tijekom inflacijske krize koja je snažno zahvatila tursku ekonomiju 2018. godine. Tada su bili primorani zadužiti se u inozemstvu u više milijardi američkih dolara, kako bi stvorili desetogodišnji plan oporavka.

Foto: D-Marin Turgutreis

Dubai
Novosti

Odgođen svjetski kongres marina

Svjetsko nautičko udruženje ICOMIA izabralo je novu predsjednicu, a sljedeću svjetsku konferenciju marina odgodilo je za 2021. godinu.

Prošle godine u lipnju se u Splitu i u Šibeniku održavao godišnji skup ICOMIA-e i IFBSO-a. Tada je održana konferencija Međunarodnog udruženja marina (IMG), gdje je Hrvatska prvi puta nastupila kao domaćin i nova članica udruženja. Na kongresu se raspravljalo o sljedećoj destinaciji ICOMIA-ine svjetske konferencije marina, pa je nakon izjednačenog broja glasova, u ponovljenom izboru Hrvatska izgubila od Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Veliki nautički događaj koji se trebao održati ove jeseni u Dubaiju, zbog pandemije se odgađa do listopada 2021. godine.  Menadžment događaja trenutačno surađuje s partnerima i govornicima, kako bi iduća konferencija prošla besprijekorno i u sigurnim okolnostima. Domaćini iz Dubaija, najavili su kako rade i na tome da se do kraja godine održi online događaj, a više detalja znat ćemo kroz nekoliko tjedana.

Uz ovu vijest, ICOMIA je sinoć objavila da je u petak 22. svibnja izabrana nova predsjednica ICOMIA-e, Sara Anghel. Dosadašnja zamjenica predsjednika ICOMIA-e iza sebe ima 12-godišnje iskustvo vođenja sjeverno-američkog udruženja nautičke industrije, NMMA, te 25 godina vođenja državnih poslova.

Novosti

Neočekivano malo stranaca

Na cestama tijekom vikenda zavladale su umjerene gužve, no u marinama je bilo tek po nekoliko desetaka stranih gostiju.

Prošlog tjedna otvorene su granice i očekivano u petak su na ulazu u Hrvatsku nastale kolone. Stranci su po prvi puta od izbijanja pandemije u mogućnosti obići svoja plovila, pa su se gužve očekivale i u hrvatskim marinama. Tijekom vikenda obišli smo Marinu Punat na otoku Krku gdje smo očekivali susresti brojne Slovence i Austrijance, ali ipak iznenadila nas je i dalje vrlo pusta slika na gatovima.

Od zaposlenika marine doznajemo da ih je došlo 50-ak, koji su se izgleda držali uputa i boravili na svojim plovilima, jer ih na gatovima i rivi nismo susreli. Tomu je sigurno doprinijelo i oblačno vrijeme koje nije namamilo velik broj ljudi na vikend plovidbu. U akvatoriju ispred Punta i Krka, tek pokoja lokalna barčica.

U Krčkoj luci susreli smo jedan slovenski bračni par koji su uživali, privezani jedrilicom na pustoj rivi. U razgovoru s lokalcima, svi sliježu ramenima i s neizvjesnošću očekuju goste na terasama krčke rive. Rijetkim šetačima uz more, uljepšao je prizor razvučenog latinskog jedra na jarbolu tradicionalne barke, koja se vrtjela unutar i ispred krčke luke tijekom oblačnog subotnjeg popodneva.

1 6
1 2
1 1
1 7
1 3
1 4
1 5 1
Fotka marine za web
Novosti

Standardi poslovanja za marine i čarter tvrtke

Udruženja nautičkog turizma su u suradnji s državnim službama izradili dokumente kojima predlažu upute poslovanja za sezonu koja je pred nama

Objavljen je dokument koji propisuje standard za rad marina, odnosno potrebne promjene da bi se omogućilo odvijanje nautičkog turizma. Izradilo ga je Udruženje marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u suradnji s državnim službama. Sličan dokument priprema i Udruženje chartera. Nakon što je prošlo evaluaciju Istarske županijske epidemiološke službe, dokumenti su proslijeđeni Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i putem ministarstava turizma i mora – nacionalnom stožeru civilne zaštite. Taj dokument znači standard, što će svakako obilježiti način poslovanja u nautičkom turizmu i ovisno o epidemiološkoj situaciji omogućiti  da osim marina, u većoj ili manjoj mjeri  prorade i čarter tvrtke.

Neke marine čitavo vrijeme pandemije koronavirusa rade zahvaljujući primjeni općih uputa za poslovanje, no neke recepcije još nisu uspostavile uvjete da bi se recepcijski poslovi obavljali na licu mjesta, već zaposlenici rade od kuće. Među mjerama koje predlaže Udruženje marina nalazi se prijedlog procjene maksimalnog broja osoba koje mogu boraviti unutar prostorija recepcije i drugih zajedničkih prostorija, ako je moguće – ugradnja prozirnih barijera između zaposlenika i klijenata na recepciji, zatim uvođenje rada u timskim smjenama itd.

Informiranje i dezinficiranje

Za toaletni prostor gdje se gosti najviše okupljaju, predlažu da se uvede obvezno dezinficiranje prostora svaka dva sata, uključujući i dezinfekciju podova. Za mornare i ostale radnike koji rade na otvorenom, predlažu mjeru međusobne udaljenosti od jednog metra. Čarteraši predlažu mjere da se gosta koji dolazi kvalitetno informira o cijelom procesu, mjerama, a zauzvrat traži točne podatke posade crew liste 24 h unaprijed. Uz pojačano dezinficiranje svih prostorija gdje gosti borave i pribora za konzumaciju, odnosno plahti, predlažu dezinficiranje prebrisavanjem površina, umjesto upotrebe aerosol dezinficijensa.

Oba dokumenta ističu važnost održavanja fizičke udaljenosti, posebno u zatvorenim prostorima, dezinficiranje svaka 2 sata i dostupnost zaštitnog potrošnog materijala. Kod čarteraša se posebno ističe naputak da se goste koji dođu prerano upute na alternativnu lokaciju čekanja, kako bi se smanjila gužva koja nastaje oko recepcije chartera. Uz to predlaže se poticanje upotrebe beskontaktnog plaćanja.

CHARTER
Novosti

Sastanak udruženja i ministarstva

Konačno je održan sastanak predstavnika nautičkog sektora s predstavnicima nadležnih ministarstava, te se očekuje prihvaćanje nekih prijedloga mjera pomoći iz struke.

Održana je videokonferencija Ministarstva mora i Ministarstva turizma zajedno s predstavnicima Udruženja marina I Udruženja čarteraša, a prema priopćenju na stranici Ministarstva turizma daje se naslutiti da bi Vlada RH mogla prihvatiti prijedloge struke kako bi se spasila ta grana nautičke industrije. Jedan od ključnih prijedloga, o čemu smo već pisali, je da se marine oslobode plaćanja koncesija za korištenje pomorskog dobra, a da se ta mjera prelije na to da se čarteraške tvrtke oslobode plaćanja vezova u marinama, u kojima su zakonski obvezni držati svoja plovila.

Podsjetimo, nautički turizam i mjere pomoći tom sektoru izostale su u prva dva kruga pomoći  iako se od početka krize pričalo o paketu pomoći sektoru turizma, čiji se dobar dio tiče nautike i nautičkog turizma. Zatim su predstavnici Udruženja marina i Udruženja čartera inzistirali da se na neki način pomogne tim tvrtkama i podsjetili ministarstva na ozbiljan prihod koji proizlazi od gostiju nautičara, te predložili niz mjera pomoći od kojih će neki, izgledno, biti prihvaćeni.

Problem leži i u tome što čarteraši imaju gotovo jednake fiksne troškove, a zbog trenutne situacije nemaju nikakve prihode te je pitanje kada će ih i kako početi ostvarivati. Jedan od prijedloga čarteraša je upravo da se, nakon popuštanja mjera, za ljetnu turističku sezonu pripreme posebni uvjeti za goste nautičare, koji su po prirodi plovidbe na neki način izolirani. Za sada su mjere pomoći bile generalne, odnosile su se na sve tvrtke općenito, no neki su sektori zbog specifičnosti posla pogođeni su više od drugih, te im se mora dodatno pomoći kako bi zadržali zaposlene i osigurali likvidnost tvrtki.

Rasterećenje tvrtki

Državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver naglasio je, stoji u priopćenju, kako se već u prvom setu mjera mislilo na nautički turizam te su u tom kontekstu donesene mjere poput odgode primjene novog Pravilnika o brodicama, čamcima i jahtama u pogledu zahtjeva za opremanjem, kao i datuma primjene odredbi o obaveznoj opremi kako bi se nautički sektor gospodarstva rasteretio dodatnih ulaganja u ovoj sezoni.

Dodaju da se privremeno produljuju valjanosti svjedodžbi i drugih isprava u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi te je dana preporuka lučkim upravama za odgodu plaćanja stalnog dijela koncesijskih naknada i pristojbi za korištenje operativne obale u lukama otvorenima za javni promet. Državni tajnik Ministarstva turizma Tonči Glavina ističe kako su dva ministarstva u stalnoj komunikaciji kako bi pronašli odgovarajuće načine pomoći nautičkom turizmu, te da je u pripremi i novi set mjera za nautički sektor.

Novi set mjera, novi sastanak

Od početka krize predstavnici Udruženja marina i Udruženja čartera komunicirali su da su upravo čarteraši i nautičari onaj vid turizma koji će se, ako se situacija normalizira, biti prvi koji će se aktivirati i da to moramo iskoristiti. Predsjednik Udruženja marina HGK Sean Lisjak istaknuo je kako je nužno da se sama nautika napokon smjesti tamo gdje i pripada – u turizam kako bi mogla koristiti direktne potpore Ministarstva i sredstva namijenjena turističkom sektoru.

Razgovaralo se i ostaloj problematici koja proizlazi iz trenutne situacije izazvane koronavirusom te o prijedlozima rješavanja tih problema, o kojima smo već pisali. Državni tajnici istaknuli su kako su oba ministarstva pripremila prijedloge za popuštanje mjera iz djelokruga svoje nadležnosti, te kako će već tijekom ovog tjedna, u suradnji s Vladom RH, neke od njih biti donesene. U priopćenju najavljuju da će se prije donošenja novog seta mjera organizirati još jedan ovakav sastanak s predstavnicima nautičkog sektora.

gallery 3
Novosti

Vlasnik triju marina u Hrvatskoj gradi najveću marinu na Bliskom istoku koja bi trebala biti otvorena do rujna 2020. godine, a u konačnici imati kapacitet 1100 vezova.

Tvrtka D-Marine jedna je od tvrtki-kćeri turske grupacije Turkish Dogus Group koja u svom vlasništvu ima najveći lanac marina na Mediteranu, a prostire se u Grčkoj, Turskoj, Crnoj Gori i Hrvatskoj. U zajedničkom pothvatu tvrtki D-Marine, Meraas i Dubai Holding preko svoje tamošnje podružnice D-Marin Dubai upravljat će kompleksom marina Dubai Harbour s 1100 vezova. Suradnja je dogovorena prošle godine, a ono što je trenutno gradilište, krajem iduće godine bit će regionalni centar nautike, najavljuju investitori.

gallery 2

Prilikom najave otvorenja, lider Meraasa i Dubai Holdinga, šeik Ahmed bin Saeed Al Maktoum izjavio je da su ponosni što će se menadžment marine uklopiti u njihov ekosustav. Iako je ekosustav malo nespretan izraz jer ipak je riječ o gradnji umjetnih otoka, Dubai Harbour rasprostirat će se na površini  1.858.061 kvadratnog metra i bit će smješten između prepoznatljivih umjetnih otoka u obliku palmi u samom središtu Dubaija. Dodao je da će to biti mjesto za vlasnike plovila iz cijelog svijeta koji žele svoje sidro spustiti u Emirate, te da će Dubai Harbour učvrstiti status grada s modernom nautičkom infrastrukturom u kojem će biti mjesta za različite mogućnosti i nuditi raznovrsnu ponudu  za različitu klijentelu – od vlasnika plovila do nautičkih tvrtki, sa strateškom lokacijom.

Projekt koji obuhvaća tri odvojene marine – West, East i North, nalazi se na mjestu dosadašnjeg Dubai International Marine Cluba, a u sklopu projekta izgradit će se i terminal za kruzere, restorani, caffe barovi, maloprodaja, te luksuzni smještajni kapaciteti i hotel. U najvećoj marini Bliskog Istoka moći će se vezati superjahte duge i do 160 metara. Marina West nudit će 560 vezova za plovila dužine između 12 i 40 metara, marina East oko 180 vezova za plovila duga od 12 do 160 metara, dok će marina North imati 37 vezova za superjahte do 70 metara duljine.

gal-no

 

Larnaca
Novosti

Zajednički ciparsko-izraelski kapital predviđa širenje i modernizaciju luke Larnaka na Cipru. Kition Ocean Holdings planira uložiti više od milijarde eura u razvoj postojeće marine i luke grada Larnake, što bi predstavljalo najveće ulaganje na Cipru do sad. Plan tvrtke je da se širenjem i modernizacijom omogući bolja iskorištenost luke i marine s pristaništem te da postane magnet za komercijalne brodove, kruzere i energetski transport. Za dio ulaganja koji se odnosi na marinu, Kition predlaže ulaganja za 650 vezova od 5 do 150 metara, kao i tradicionalne lokale poput restorana, trgovina, zelene zone za rekreaciju, igrališta, hotele, luksuzne vile, te jedinstveni edukacijsko-medicinski centar gdje bi studenti mogli praktično učiti vođenje hotela, medicinu, kao i studij povezan uz nautičku ekonomiju i usluge, piše Cyprus Mail. Zajedničko ulaganje predviđa otvaranje 2500 novih radnih mjesta, od čega bi grad Larnaka i okolna regija osjetila značajnu ekonomsku dobit, što bi bilo značajno i za cijelu otočnu državu. Ni jedan od partnera u Kition Ocean Holdingsu nema marinu ili luku na Cipru, ali tvrde da imaju godina iskustva u sličnim razvojnim projektima diljem svijeta. Prijedlog su dostavili na sve potrebne zakonodavne i financijske adrese koje bi bile uključene u proces, pa iz tvrtke poručuju da bi s implementacijom projekta mogli početi odmah.