zut0
MOREPorti

Žutske priče

Oplovili smo kornatski otok koji jednako privlači ljepotom, sigurnošću svojih uvala i silnom privrženošću Murterina, njegovih vlasnika čiji se život odvija na dvije adrese – murterskoj i žutskoj

Svaka plovidba do Žuta vrati me u mislima tridesetak godina unatrag, na početak devedesetih, kad sam prvi put tamo doplovio. Osupnuo me ljepotom, ugođajem, privukle su me dvije betulice u kojima se moglo štogod pojesti. S početkom rata kad se u ACI-jevu marinu preselila Adriatic Nautical Academy koju je tad zajedno s marinom vodio Damir Miloš a prvi instruktor bio moj gimnazijski sudrug Živko Matutinović, vezao sam na njen gat barem pet-šest puta svake sezone. Od ranog proljeća pa sve do kasnojesenskih kiša. Čak sam i jednu Novu godinu, 1995. tamo dočekao. Bijaše to djevičansko doba žutske nautike. Jer makar su otok i njegova sidrišta bili dobro znani nautičarima što su svoja plovila držali u murterskoj, biogradskoj i zadarskim marinama priča se stubokom promijenila kad je u ljeto 1985. godine otvorena ACI marina Žut.

zut1

Stotinjak sigurnih vezova, restoran, kupaonice, struja i voda počeli su privlačiti mnogo veći broj nautičara − Nijemaca, Austrijanaca i osobito Talijana koji bi ljeti doplovljavali do naše obale. Privlačili su ih robinzonski ugođaj, mogućnost da se osame u kakvoj uvalici čim se odmaknu s veza i Murterini, vlasnici otoka koji su tamo ljeti boravili. Bilo je to vrijeme kad si još mogao sjesti s njima za stol pred kućom i pojesti jutarnji ulov koji su sebi spravljali za objed pa platiti onoliko koliko si mislio da to vrijedi. A onda je došao rat i rastjerao sve koji su tu dolazili uživati. Ne i vlasnike kućica, maslinika, ovaca i pokojeg magarca koji su se nastavili brinuti za svoje posjede i blago. (…) Više pročitajte u 268. broju Mora.

Napisao: Braslav Karlić
Snimio: Mladen Šćerbe

zut3

 

4FE33AD3-4BFF-4AFD-9F4D-04468CE1E728
Novosti

Nagrade najboljim marinama

Jučer je tijekom prvog od tri dana događaja, dodijeljen prvi dio nagrada

Šibenik je ove godine domaćin trodnevnog događaja Dani hrvatskog turizma 2022 u organizaciji Hrvatske turističke zajednice. Kao i svake godine dodjeljuje se niz nagrada za najbolje i najuspješnije u različitim kategorijama i potkategorijama turizma.
Što se tiče nautike, nagrade za najbolje marine su se dodjeljivale u tri kategorije. U kategoriji velikih marina nominirane su bile Marina Frapa (Rogoznica), Marina Punat i Marina Kornati (Biograd), a nagradu je dobila Marina Punat.
U kategoriji srednjih, nominirane su bile marina D-Marin Mandalina (Šibenik), marina ACI Dubrovnik i marina ACI Split, a nagrada je otišla u Dubrovnik. Među malim marinama našle su se Marina Martinis Marchi (Maslinica), marina D-Marin Tribunj i ACI marina Rovinj, a nagrada je otišla šoltanskoj Martinis Marchi.
Također u kategoriji najbolje nautičke destinacije konkurirali su Milna, Rab i Trogir, a nagradu je dobio Trogir. Od čarteraških tvrtki, nominirane su bile Charter kompanija Cata Sailing (Trogir), zatim Charter kompanija Adriatic Sailing (Split) i Croatia Yachting (Split), a nagrada je otišla u ruke tvrtke Croatia Yachting.

Na ovoj poveznici možete pogledati preostale nagrade.

Piše: Teo Marević
Foto:

portoroz1
MORETradicija

Regata klasika u Portorožu

Regatavanje dviju jedrilica klase 15mR, Mariska i Tuiga, uistinu je epski prizor za ljubitelje jedrenja kao i one koji s jedrenjem nemaju nikakve veze

Ima nešto posebno privlačno u svim tim klasičnim brodovima. Divljenje preciznom dizajnu, dimenzijama drvenih jarbola, buma, jedrima, sustavima osmišljenim prije više od 100 godina, te prirodnim materijalima u prirodnim bojama, drvenim bucelima, mjedenim komponentama u sartigama, klasičnim konopima, palubnoj opremi i kožnatim zaštitama. Posebno kod ovako rijetkih i velikih primjeraka kao što su Mariska i Tuiga. Početkom srpnja bili smo u Portorožu gdje smo svjedočili epskoj regati dviju ljepotica dugih 28 m s početka prošlog stoljeća.

portoroz2

Svaki put kada isplovljavamo iz Marine Portorož promatramo Marisku, vezanu uz rivu na jedinom slovenskom morskom otoku. Sagrađena je 1908. godine u škotskom brodogradilištu William Fife & Sons u gradu Fairlie te temeljito obnovljena u brodogradilištu Charpentiers Réunis Méditerranée u gradu Le Ciotat u Francuskoj i ponovo porinuta 2009. godine. Krajem lipnja susrela se s godinu dana mlađom “sestrom” Tuiga, jedrilicom iz istog škotskog brodogradilišta, koja posljednjih 30-ak godina jedri kao zastavni brod Yacht Cluba de Monaco, u vlasništvu princa Alberta od Monaka. (…) Više pročitajte u 267. broju Mora.

Napisao: Teo Marević
Snimila: Melissa Bartol Misson

portoroz3

lignano-originale-4k_(1)_(1)_v1038
Novosti

D-Marin preuzeo marinu Punta Faro

Radi se o 16. marini u lancu, te prvoj marini iz njihovog portfelja u Italiji, gdje su najavili povećanje prisutnosti. Unutar D-Marin mreže nalaze se i tri marine u Hrvatskoj.

Proširenjem na marinu Punta Faro, D-Marin je sada prisutna u ukupno 16 marina u 6 država na Mediteranu i Bliskom istoku. Ovo je ujedno i prva marina koju D-Marin grupa preuzima u Italiji. Marina se nalazi u Lignano Sabbiadoro, sjeverno od Venecije, „preko puta“ Umaga, te raspolaže s 1200 vezova. Jedna je od najvećih marina u Sjevernom Jadranu, te može prihvatiti jahte dužine do 40 m. D-Marin je poručio da žele klijentima marine Punta Faro poželjeti dobrodošlicu i da dožive „D-Marin iskustvo“ ovog ljeta.

Predsjednik uprave D-Marin, Oliver Dörschuck izjavio je da su vrlo zadovoljni potpisivanjem ugovora s marinom Punta Faro. Kazao je da je ovo njihov prvi korak u povećanju njihove prisutnosti u Italiji. Inače Dörschuck je ulogu u tvrtki naslijedio od Stevena Rudnitskyja, koji je nakon imenovanja novog predsjednika uprave, ostao na poziciji privremenog glavnog izvršnog direktora tvrtke.

Direktorica Punta Faro marine, Paola Piovesana, kazala je da je ovo uzbudljivo vrijeme za Punta Faro marinu i njene klijente jer se spajaju s uhodanom mrežom D-Marin marina. Dodala je da će njihovi klijenti u potpunosti profitirati od toga da su sada dio „premium mreže marina“ koja ima za cilj postati tržišni lider.

puntamaro_sunset

Piše: Teo Marević
Foto: D-Marin

Cavtat
Novosti

Marina Cavtat i resort

Nakon 15 godina pripreme, Vlada proglasila projekt luksuznog hotelskog kompleksa s malom marinom u Cavtatu od strateške važnosti

Početkom lipnja Vlada Republike Hrvatske je Marina Cavtat i Resort proglasila projektom od strateške važnosti zbog „težine“ investicija. Riječ je o projektu izgradnje otvorenog turističkog naselja razine pet zvjezdica kapaciteta 900 ležaja u ukupno 260 smještajnih jedinica. Uz kopneni dio, koji će uključivati luksuzne lokale s brendiranom robom i restorane, kompleks će uključivati i vrhunski SPA ponudu, te malu luku otvorenu za javni promet.

Prema najavi direktora tvrtke, Lukše Glavinje, broj vezova neće biti samodostatan da bude profitabilan, već će unutar turističkog naselja služiti kao dodatna ponuda za goste koji će boraviti u apartmanu udaljenom 10 min pješice od lučice. Ipak, dosadašnja iskustva sličnih projekata kazuju da će mjesta itekako biti i za nautičare koji bi ovdje navratili u tranzitu ili one koje bi tu na duži rok vezali svoje jahte.

Prije nego li su krenuli u projekt, da bi se budući turistički kompleks čim bolje uklopio u krajobraz i okoliš poluotoka Prahivca u Cavtatu, investitor je angažirao stručnjake za istraživanje podmorja, morfologije, krajobrazne arhitekte, arheologe i druge stručnjake. Prema najavi direktora projekta, buduće smještajne jedinice neće se isticati iz okoliša. Ipak riječ je o vrlo malom prostoru, ograničenom s jedne strane kućama Malog Oboda koje su već prilično devastirale prostor, a s druge strane ispustom hidrocentrale Plat pa ćemo pravu ocjenu da li se uistinu radi o projektu koji će oplemeniti prostor ili o još jednom primjeru pretjerane uzmorske gradnje moći donijeti tek kad vidimo konačne projekte ovog resorta. U prvoj fazi planiraju izgraditi hotel s pet zvjezdica sa 103 sobe, a potom desetak vila i apartmana od 65 do 140 kvadrata.

U sklopu projekta planirana je i izgradnja novog ulaza u Cavtat iznad naselja za postojeće hotele Epidaurus, Albatros, naselje Tiha i Donji Obod, te šetnica od lokacije Resorta kroz uvalu Tiha do Cavtata. Promet će unutar resorta biti ograničen na električna vozila, odnosno golf car vozila, a za vertikalni prijevoz ljudi bit će postavljena i žičara koja će voditi od marine do izlaza na magistrali. Druga faza uključuje gradnju još jednog hotela, čime će biti gotovo oko 70 posto projekta. S radovima planiraju krenuti iduće jeseni, te otvoriti u proljeće 2025., a krajnji rok završetka kompletnog projekta je 31. prosinca 2028. godine.

Piše: Teo Marević
Foto: Arhiva More

DSC_0235
Novosti

100 godina škvera u Puntu

Svečanom proslavom i najavom daljnjih ulaganja obilježeno je „prvih 100 godina“ brodogradilišta s bogatom povijesti

Iz puntarskog brodogradilišta izašlo je stotine novogradnji i tisuće obnovljenih brodica i brodova. Bogatu povijest brodogradnje u puntarskom zaljevu zabilježeno je i prigodnom monografijom, autora Dragutina Žica, koji je svojim višedesetljetnim radom i inovativnošću zauvijek zadužio hrvatsku nautiku. Upravo je on prije gotovo šest punih desetljeća iz okrilja brodogradilišta pokrenuo prvu marinu na Jadranu, Marinu Punat. Ta je marina s vremenom prerasla matično brodogradilište, pa su u međuvremenu dvije tvrtke postale jedna drugoj oslonac, te zajedno posluju unutar Marina Punat Grupe.

Direktor Brodogradilišta Punat, Mario Wagner je u svom govoru ukratko predstavio čime brodogradilište danas raspolaže, pohvalio se i nedavnim ulaganjima u novi bazen za travel lift, te najavio daljnje ulaganje u tom smjeru. Planirano je ulaganje u veći travel lift i novi bazen, a kada radovi budu gotovi, u Puntu će moći podizati katamarane do 16 m širine i teške do 500 tona. Na taj pothvat su se odlučili zbog sve veće potražnje u segmentu održavanja velikih katamarana, čiji trend ne prestaje, te se posljednjih godina sve više charter kompanija u Hrvatskoj odlučilo na ovaj segment plovila.

Dragutin Žic, u svom se govoru tijekom svečane ceremonije skromno pohvalio da je sretan što je bio „mali kotačić“ u ovih 100 godina brodogradilišta i svega što je iz njega proizašlo. Nakon njega, dugogodišnja direktorica Marine Punat, Renata Marević dodala je kako je Dragutin Žic skroman, te da se ne radi o „malom kotačiću“ već „živućoj i hodajućoj legendi brodogradilišta i marine u Puntu.“

Za glazbenu poslasticu bio je zadužen pjevač Damir Kedžo s pratećim bendom, a zahvaljujući visokoj hali i dizalici brodogradilišta, imali smo prilike pogledati i impresivan nastup plesa na svili uz pratnju poznatih taktova „More, more“ Meri Cetinić, nakon čega je uslijedila ukusna zakuska.

Na obilježavanju okruglog rođendana škvera prisustvovali su brojni sadašnji i bivši radnici brodogradilišta, prijatelji, poslovni partneri, kooperanti, radnici Marine Punat, kao i predstavnici lokalnih vlasti, te brojni drugi gosti. Proslava je održana u proizvodnoj hali brodogradilišta u vrlo ugodnoj, klimatiziranoj atmosferi, a tom prilikom susrele su se mlađe i starije generacije koje su uz čašicu i zalogaj razmijenili pokoju riječ, te s osmjehom prepričavali anegdote iz njihovog brodogradilišta.

DSC_0187
DSC_0177
DSC_0201
DSC_0178
DSC_0184
DSC_0215
DSC_0225
DSC_0221
DSC_0227
DSC_0245
DSC_0235
DSC_0254
DSC_0259
DSC_0263
DSC_0269
DSC_0286
DSC_0291 (2)
DSC_0283 (2)

Napisao i snimio: Teo Marević

marina polesana 1
Novosti

Otvorena marina Polesana

Na mjestu bivšeg vojnog kompleksa s radom je krenula marina s jednom od najatraktivnijih pozicija Jadranu

Danas u podne svečano je otvorena nova marina na prostoru bivšeg vojnog kompleksa. Marina Polesana nalazi se na jednoj od najatraktivnijih pozicija sjevernog Jadrana na ruti prema Srednjoj Dalmaciji. Polesana je udaljena svega nekoliko sati plovidbe od Lošinja, prvoj stanici prema jednoj od najfrekventnijih i najposjećenijih nautičarskih destinacija, Nacionalnom parku Kornati. Uz obližnji NP Brijuni, druge manje otočiće i uvale duž obale ove gastronomski bogate regije, Pula je privlačna i za nautičare koji su željni kratkih, vikend izleta.

Prednost Polesane je odlična lokacija u dobro zaštićenoj, prirodnoj uvali Pule, s dobrom povezanosti cestom, te blizini zračne luke, blizini Slovenije, Italije i Austrije, te atraktivnim pozicijom nadohvat otvorenog mora i otoka. Marina se nalazi u zaljevu grada s trećim najočuvanijim rimskim amfiteatrom u svijetu, te brojnim drugim povijesnim i kulturnim znamenitostima.

Nova marina raspolaže s 262 morska veza, te 42 suha veza i prostire se na površini od 112.055 četvornih metara. Osim novih riva i plutajućih pontona, uređen je i otočić Sv. Katarina, na kojem se u obnovljenoj zgradi nalazi recepcija marine s nautičarskim dućanima, kafićem, restoranom, trgovinom, uredima čarteraških tvrtki i ostalim lokalima za nautičare.

Koncesionar je Kermas Istra, tvrtka poduzetnika Danka Končara koji je već investirao u marinu u Trogiru i tamošnji servisni centar. U idućoj fazi gradnje planira se izgradnja luksuznog hotelskog kompleksa uz marinu, te proširenje dijela suhe marine u kojem bi se prema originalnom planu trebalo naći 400 mjesta za brodove.

IMG_5756

drage 2
Novosti

Počinje gradnja nove marine

Krajem prošle godine potpisan je ugovor, a radovi počinju krajem veljače. Koncesija traje 20 godina, a procijenjena vrijednost Marine Drage s 200 vezova je ukupno 63 milijuna kuna.

Na pola puta između Biograda i Murtera u mjestu Drage, nakon što je uz obalu uređeno 70-tak komunalnih vezova, kreće se s realizacijom projekta izgradnje Marine Drage. Ugovor je potpisan krajem prošle godine, a nakon pripreme cjelokupne dokumentacije, izmjene prvog projekta i ishođenja svih potrebnih dozvola, koncesionari W Razvoj projekata d.o.o. i Star Turist d.o.o. iz Karlovca započinju s gradnjom luke nautičkog turizma.

Marina Drage imat će do 200 komercijalnih vezova za plovila duljine do 30 metara, servisni dio i novi gastronomski centar. Lokacija je povoljna, u blizini autoputa, blizu izlaska na otvoreno more, Nacionalnog parka Kornati, zadarskog i šibenskog arhipelaga. Dobar smještaj marine u jednom od najfrekventnijih dijelova Jadrana trebao bi osigurati njenu dobru popunjenost i posjećenost.

Projektom je predviđena gradnja novog obalnog zida u vidu šetnice uz more, te 300 metara dugog lukobrana na betonskim pilotima. Za gradnju gatova zadužena je domaća tvrtka Marinetek Adriatic, koja će instalirati ukupno 435 metara Heavy Duty pontona širokih 3 metra i opremljenih fingerima i opremom za privez plovila. Gradnja marina započinje uskoro, a ambiciozni planovi investitora nadaju se otvaranje marine tijekom ljeta 2022. godine.

Takve planove ćemo uzeti s određenom rezervom s obzirom na to da nas do ljeta 2022. dijeli svega 4 mjeseca ali ambicija i nastojanje investitora su svakako hvale vrijedni. Po dovršetku će Marina Drage svakako postati važna točka na rutama nautičara.

drage 1 drage

Foto: Facebook / Marinetek Adriatik

sv katarina
Novosti

Polesana dobila dozvolu

Nova marina u Puli dobila je uporabnu dozvolu za izgrađeni dio luke nautičkog turizma Sveta Katarina

Uporabnom je dozvolom službeno završena prva faza izgradnje buduće marine, koja za sada raspolaže tek vezovima, no izgradnja je u punom zamahu. Uskoro će brodovi i službeno moći vezivati za muringe marine Polesana kojih prema dobivenoj dozvoli broji 262 u moru, te 42 na kopnu. Projektiranje marine i hotelskog kompleksa od samog početka je bilo vrlo zahtjevno jer je čitava kulturno-povijesna cjelina Sveta Katarina Monumenti upisana u Registar kulturnih dobara RH radi povijesnih mornaričkih i zrakoplovnih gradnji.

U okviru uporabne dozvole spada i rekonstrukcija, te prenamjena nekoliko zgrada koje se nalaze na otočiću Sv. Katarina smještenom usred marine, kao i na kopnu. Riječ je o upravnim prostorijama, ugostiteljskim objektima, zgradi za sanitarije, te skladišni prostor. Nautičko-turistički projekt Katarina Monumenti započeo je prije nekoliko godina. Prva faza gradnje uključuje i parkiralište za 200 automobila, rekonstrukciju mosta, kao i uređenje rive uz gatove, kopneni dio uvale Monumenti, te zgradu na otoku Sv. Katarina.

Projekt izgradnje ovog nautičko-turističkog kompleksa se prvotno procjenjivao u vrijednosti oko 60 milijuna eura, no izglednije je da će u konačnici vrijediti puno više. Odvija se u sklopu programa Brijuni Rivijera, te se vodi kao projekt od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku, Istarsku županiju i Grad Pulu. Kompleksom je obuhvaćeno ukupno 46 hektara površine, a prema projektu, na toj su lokaciji predviđene dvije marine ukupnog kapaciteta 400 vezova u moru i 1100 suhih vezova. Uz to je predviđen i pripadajući sadržaj, hotel visoke kategorije s kapacitetom 200 ležaja, te kompleks mješovite javne namjene s gastronomskim centrom.

Izgradnja hotela je dio druge faze, koja se počela graditi paralelno uz dovršetak marine. Budući hotel bit će smješten na prostoru oronule bivše vojarne izgrađene za vrijeme Austrougarske monarhije. Dio zgrada bit će u potpunosti srušen gdje će se graditi iznova, a dio će biti dograđeno. Izgradnja druge faze bi trebala biti gotova do kraja 2023. godine, kada se očekuje otvorenje hotela.

Podsjećamo, investitori su još 2017. godine dobili koncesiju za korištenje pomorskog dobra, no u međuvremenu su naišli na niz pravnih poteškoća. Veći dio problema je riješeno, no još nije u potpunosti riješeno pitanje 22 posto ukupnog koncesijskog područja, što primjerice koči izgradnju suhe marine s preko tisuću vezova, a koja je trebala početi paralelno s morskim dijelom marine. Do komplikacija je došlo zbog spora između Republike Hrvatske i privatnih osoba oko vlasništva stare zgrade na prostoru bivšeg kamenoloma Punta Accuzzo.

DSC_0079
Novosti

Kvaliteta ispred kvantitete

Na sajmu u Biogradu održane su skupštine udruženja marina, čartera, turističkih brodara i male brodogradnje HGK, a raspravljalo se o aktualnostima iz branši.

Sjednicu udruženja marina obilježila je rasprava o koncesijskim naknadama za ovlaštenike koncesije koji imaju sklopljene ugovore o potkoncesijama. Razgovaralo se i o požarima u marinama koji se nažalost nerijetko događaju. Marine su specifične kada je u pitanju požar iz više razloga. Gustoća privezanih brodova, u pravilu napravljenih od zapaljivih materijala na kojima se nalazi i barem jedan tank s gorivom, plinske boce, a sve to u kombinaciji sa strujom, vodom, ljudskom rukom ali i drugim čimbenicima predstavljaju rizik od zapaljenja te otežavaju mogućnost gašenja.

Radi prevencije požara važno je educirati uprave i djelatnike marina, uvesti požarne protokole i održavanje vježbi. Bitno je i opremanje marina, uspostavljanje suradnje s lokalnim vatrogasnim društvima i postajama, te održavanje opreme za gašenje i osiguravanje požarišta. Isto tako, razgovaralo se o problemu nerazumijevanja problematike požara u marini, te o važnosti educiranja sudaca o specifičnostima požara na tim lokacijama, koji zbog predrasudama o marinama donose neobjektivne sudačke odluke. Predsjednik udruženja marina, Sean Lisjak, također je naglasio važnost donošenja reformskih mjera da bi se u potpunosti mogla iskoristiti sredstva koja su u njihovoj djelatnosti dostupna kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Dobra godina

Čarteraši iza sebe imaju odličnu sezonu, bolju od svih optimističnih prognoza. S obzirom na to da su sada problemi koje je nametnula pandemija sada prošli, čarteraši se vraćaju starim izazovima i problematici – vršnom opterećenju smjene gostiju subotom i nedostatkom radne snage. Predsjednik udruženja chartera Paško Klisović vidi rješenje u modelu povremenog zapošljavanja po uzoru na model markica koji se primjenjuje u poljoprivredi, primjerice kod sezonskih berbi.

Istaknuo je i to da unatoč dobrim brojkama, rekordna 2019. godina ne bi trebala biti cilj niti benchmark za naredne godine, već da žele težiti novom načinu poslovanja s manjim brojem noćenja i dolazaka, a većim prihodom po plovilu i održivim poslovanjem. Drugim riječima, žele težiti kvaliteti, a ne kvantiteti. Problem prevelikog broja charter brodica Klisović ističe već godinama, a to se odražava i na dumping cijene, te na ukupnu nautiku i pomorski promet. Razgovaralo se i o poziciji čartera u novoj Strategiji razvoja turizma do 2030. godine i sredstvima koje se očekuju kroz NPOO.

Brodari i mala brodogradnja

Na skupštini udruženja turističkih brodara, predsjednik udruženja Ante Rakuljić kazao je kako su nakon konstruktivne sjednice izašli s konkretnim zaključcima koje žele realizirati do iduće sezone. Govorilo se i o dosadašnjim problemima ljetnih i zimskih vezova. Ministarstvo je na ovoj sjednici prvi puta najavilo da se sprema revizija direktive EU vezane uz energente, i mogućnost ukidanja plavog dizela kakvog sada poznajemo 2023. godine.

Uz plovila domaćih brodograditelja, na sajmu se predstavilo i Udruženje male brodogradnje HGK te je tim povodom održana i sjednica Udruženja. Istaknuta je nužnost praćenja i primjene napredne tehnologije za napredovanje na globalnom tržištu, poput 3D tehnologije i naprednih materijala na organskoj bazi. Predsjednik udruženja, Boris Vukušić objasnio je da 3D tehnologija omogućava skeniranje linija trupa i izradu prototipova novih plovila i maketa za sajmove. Neke je dijelove moguće i 3D printati u malim serijama. Plovila izrađena od organskih materijala, primjerice smole, su reciklabilna te je potrebno poticati proizvodnju takvih plovila. Od ključnih poticaja koja su potrebna djelatnosti, istaknuti su i poticaji za plovila na elektropogon.

aci-1
MOREProjekti

Svom snagom naprijed

Gradnja marine u Rijeci za ACI je događaj koji će obilježiti sljedeće desetljeće

Premda ACI u svoje dvadeset i dvije marine ima tek nešto više od jedne trećine vezova u hrvatskim lukama nautičkog turizma, njegov je utjecaj na nautičku ponudu bio i ostao iznimno velik. Marine su se kod nas gradile i prije negoli je osnovan. Marina Punat je utemeljena prije 57 godina, a tek nešto mlađe su marine Veruda i Kornati u Biogradu. Ali pravi zamah nautičkog turizma krenuo je sredinom osamdesetih godina kad je ACI u roku od osamnaest mjeseci sagradio čak šesnaest posve novih marina i time hrvatsku obalu Jadrana velikim slovima upisao na nautičku kartu Mediterana, istodobno uspostavivši prvi veliki lanac marina u svijetu. I to sa, za ono vrijeme, bogatom ponudom u rasponu od vlastite čarter flote, škole jedrenja, vrhunskih jedriličarskih događanja, restorana, duty free shopova…

Mnogo se toga dogodilo u međuvremenu, gradnjom dvije nove marine potkraj osamdesetih i preuzimanjem marina na Cresu, u Šimunima i Komolcu u prvoj polovici devedesetih godina, zaključen je njegov organski rast. Uslijedile su godine u kojima su se marine proširivale, održavale, ponešto se rušilo i gradilo, ali novih marina nije bilo sve do prije pet godina kad je otvorena ACI marina “Veljko Barbieri” u Slanome. Tri godine kasnije dovršena je temeljita rekonstrukcija, bolje reći praktično nova gradnja, marine u Rovinju koja se preobrazila u najluksuzniju u lancu i namijenjenu većim jahtama. Kako se u međuvremenu yachting temeljito preobrazio velikim povećanjem prosječne dužine brodova, razvojem čartera, sve većim brojem katamarana i megajahti koje plove Jadranom, jasno je da je to samo početak velike prilagodbe novom nautičkom vremenu.

aci-2

A prvi i najvažniji korak dogodio se početkom godine kad je tvrtki ACI-Gitone dodijeljena koncesija za gradnju marine u Porto Barošu u Rijeci. Po mnogočemu je to za ACI događaj koji će mu obilježiti sljedeće desetljeće. Počevši od toga da su u ostvarivanju tog projekta ušli u partnerstvo s Lürssenom, poznatim njemačkim brodogradilištem superjahti koje je i većinski vlasnik opatijskih Liburnia Riviera Hotela, da se prvi put u Hrvatskoj jedan klasičan lučki industrijski prostor prenamjenjuje u marinu i to ponajviše za velike jahte, da je riječ o novom izlazu Rijeke na more odnosno njenom na novi način uspostavljenom waterfrontu… Dodamo li usput da je riječ o investiciji od 363,7 milijuna kuna, sve je jasno. Ovim projektom ACI se na velika vrata otvara budućnosti.

Najveći projekt do sada

O tomu kako se odvijaju pripreme, s kakvim se izazovima suočavaju i kad bi mogli otpočeti radovi razgovarali smo s Kristijanom Pavićem, predsjednikom ACI-jeve uprave. Objašnjava nam kako je natječaj završio. „Odlukom vlade dodijeljena je koncesija društvu ACI-Gitone. Sad smo u fazi pripreme ishođenja dokumentacije. Nakon ishođenja lokacijske dozvole potpisat će se koncesijski ugovor za Porto Baroš. Ako sve bude išlo po planu, s radovima bismo mogli započeti za nešto više od godinu dana kako bi marina bila dovršena 2024. godine. To je možda i najveći projekt u povijesti ACI-ja kad gledamo pojedinačno. Za nas partnerstvo s drugim tvrtkama u osnivanju marine nije nepoznato. Tu je priča sa Grassettom krajem osamdesetih godina s kojim su građene marine u Ičićima i Korčuli. Htjeli smo na ovaj način stvoriti sinergijski učinak. Mi imamo svoje znanje i iskustvo dok u Lürssenu imaju pristup super i mega jahtama. Zajedno ćemo napraviti mnogo više nego da smo međusobno konkurirali. Imamo priliku razviti destinaciju i stvoriti od Rijeke ono što može i treba biti. Premium destinaciju. Imamo iskustva Porto Montenegra koji je savršen što se tiče nautičkog dijela, ali kad izađete to je neka druga slika… Rijeka je grad koji je u blizini čitavom nizu odredišta, ima svoje komparativne prednosti i želimo to iskoristiti. Uostalom, od Rijeke počinje niz jadranskih otoka… Zbog toga ljudi dolaze, radi toga plove…“

Na naše pitanje kako je došlo do suradnje s Lürssenom Pavić kaže kako su im viđenja razvoja Rijeke i šireg područja kao nautičke destinacije jednaka pa se suradnja nametnula sama po sebi. To je tim važnije jer je riječ o projektu na dugu stazu. Porto Baroš, tj. buduća ACI marina Rijeka nije priča koja će se u svojem punom potencijalu ostvariti za pet ili deset godina. Trebat će toliko vremena da se Rijeka u potpunosti razvije u prvorazrednu nautičku destinaciju. (…) Više pročitajte u novom, 261. broju Mora.

Piše:  Braslav Karlić
Foto: ACI

Sućuraj marina
Novosti

Nova marina u Sućurju

Vlada odobrila natječaj za dodjelu koncesije za marinu s 250 vezova u Sućurju, na Hvaru.  Natječaj će biti objavljen na zahtjev domaće tvrtke u vlasništvu slovačkog poduzetnika.

Prošlog četvrtka je Vlada odobrila Obavijest o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – luke nautičkog turizma Sućuraj. Drugim riječima, odobrila je objavu natječaja za izgradnju marine u Sućurju, na potezu između trajektnog pristaništa i plaže Česminice u luci Sućuraj. Očekuje se da će i službeno biti oglašen do kraja ovog ili početkom sljedećeg tjedna.

Ukupna površina pomorskog dobra ove koncesije obuhvaća 100.251 metar kvadrantnih, te predviđa gradnju rive, valobrana, privezišta, cestovnih prilaza, uz pripadajuću infrastrukturu marine, objekta za recepciju, gospodarskih objekata i ostalo. Marina bi trebala pružati zaklon za 250 vezova, a koncesija obuhvaća i sekundarnu lokaciju, izvan valobrana, s južne strane, gdje je zamišljen dodatan privez brodova.

Procijenjena vrijednost koncesije iznosi 393,6 milijuna kuna i dodjeljuje se na razdoblje od 30 godina, pri čemu početni iznos stalnog dijela koncesijske naknade iznosi 2,00 kune po metru kvadratnom zauzetog pomorskog dobra, a početni iznos promjenjivog dijela 2% prihoda ostvarenog na koncesioniranom području. Stalni dio koncesijske naknade povećavat će se nakon desete godine svakih 5 godina za 0,50 kuna po metru kvadratnom zauzetog pomorskog dobra.

Sućuraj pomorsko dobro

Ponovljen natječaj iz 2018. godine

Podsjećamo, natječaj objavljen u listopadu 2018. godine je poništen jer “Ovlaštenik koncesije” nije osigurao obaveznu garanciju poslovne banke u iznosu od 1 posto ukupne vrijednosti projekta, kako je stajalo u dokumentaciji natječaja. Sada je na zahtjev tvrtke Marina Sućuraj d.o.o. ponovljen natječaj, a procijenjena vrijednost je smanjena.

U obrazloženju dokumentacije natječaja piše da je za davanje koncesije za marinu u Sućuraju nadležna Vlada Republike Hrvatske, jer je kako kažu, od značaja za Republiku Hrvatsku. Natječaj traje 60 dana od objave Obavijesti, a javno otvaranje ponuda bit će četiri dana nakon isteka roka, u 14 sati. Što znači da ćemo sredinom lipnja znati tko je Ovlaštenik koncesije, a tada počinje istjecati vrijeme za dostavu garancije poslovne banke u iznosu od 1 posto, da se ne ponovi scenarij iz 2018. godine.

Ponuda mora zadovoljiti sve kriterije iz natječaja, a davatelj koncesije, u ovom slučaju Vlada, nije dužan prihvatiti niti jednu ponudu. Protiv Obavijesti žalba nije dopuštena, stoji u dokumentaciji, no protiv Odluke o davanju koncesije, može se pokrenuti upravni spor.

sucuraj 2

Izmjena vizure Općine Sućuraj

Izmjena urbanističkog plana predviđa i izmjenu na lokacijama dvije uvale zapadno od Česminice, gdje se kraj uvala Perna i Prapatna, planira napraviti turističko privezište za plovila. Na kopnu iznad dvaju uvala, prenamijenjena je zona u turistički kamp, športsko rekreativni centar i kupalište.

Inače, tvrtku Marina Sućuraj je u rujnu 2020. godine osnovala Sitno Holding Real Estate, slovačka tvrtka u vlasništvu slovačkog poduzetnika i nekadašnjeg političara, Ľudovíta Černáka. Isti holding nedavno je pobijedio na natječaju Općine Preko na Ugljanu gdje planiraju ulagati u turističku zonu Mačjak – Šumljak.

Biznismen Černák imao je strelovitu karijeru od kraja 80-ih godina, kada je s mjesta direktora metalurgijske kompanije otišao je u parlament, a osnutkom Slovačke Republike, izabran je na mjesto ministra ekonomije.  Jedno vrijeme bio je zamjenik premijera, pa ponovo ministar ekonomije.   2000. godine osnovao spomenuti Sitno Holding kojim je kasnije ostvario uspješno poslovanje s nogometnim klubom SK Slovan Bratislava.

Ostaje nam vidjeti tko će se javiti na natječaj i komu će se dodijeliti koncesija, ali tko god to bude, imat će pred sobom zahtjevan zadatak. Marina se planira graditi na posve nezaštićenom dijelu obale izloženom jugu, garbinadi i zapadnim vjetrovima, a pitanje je i koliko je Sućuraj nautički atraktivno odredište.

sućuraj

Piše: Teo Marević
Ilustracija: PPU Općine Sućuraj / Arhiva More