luka | Magazin More

Zapadna obala Lučkoj upravi SDŽ

Atraktivni dio splitske rive konačno će legalno u funkciju. Istodobno, grad Split gubi bilo kakvu ingerenciju.

Današnjom odlukom Vlade RH završena je trakavica na temu upravljanja splitskom Zapadnom obalom, jednom od najatraktivnijih riva za privez jahti na Jadranu i zlatnim rudnikom za onoga tko će ubirati naknadu za vez. Teško bi se moglo naći veliku jahtu koja ljeti plovi dalmatinskim akvatorijem a da njeni gosti nisu zaželjeli bar na dan svratiti u Split i vezati baš na tom najuređenijem dijelu rive. A tamo nikad nisu znali što će ih zateći. Od protivljenja gradskih vlasti da se tamo itko veže jer krme velikih jahti smetaju šetačima do davanja jednog dijela rive na upravljanje lokalnoj gradskoj firmi Splitska obala a drugog u zakup Nava Boatsu do posvemašnjeg nereda koji je vladao posljednjih godinu i pol dana kad je Zapadnom obalom nije upravljao nitko a koristio ju je svaki koji se na nju uspio vezati.

Vladinom „Odlukom o davanju suglasnosti na Odluku Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije o dopuni Odluke o osnivanju Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije“ praktično je stavljena točka na i, a Zapadna obala dana je na upravljanje Lučkoj upravi Splitsko-dalmatinske županije i bez ove obale instituciji koja uz komunalne kontrolira daleko najveći broj komercijalnih vezova za nautičare u Dalmaciji. Nema sumnje, sudeći po dosadašnjem iskustvu, da će Domagoj Marojević koji već punih dvanaest godina čvrsto u rukama drži ovu instituciju, i njegova ekipa solidno upravljati rivom i uredno je održavati. Pitanje je jedino da li je logično da se sve gradsko i komunalno koncentrira u njihovim rukama.

Podsjećamo, samo u posljednje dvije godine preuzeli se upravljanje (privremeno?!) marine Zenta i Spinut u Splitu i Ramovu u Krvavici a sada stiže i najveća nagrada – Zapadna obala. Koja je, nota bene sagrađena za vrijeme gradonačelnika Željka Keruma, sredstvima gradskog proračuna i to onima namijenjenima za sanaciju deponija Karepovac u iznosu većem od 85 milijuna kuna. A po našim zakonima o upravljanju njome odluku donose županijska i centralna vlast koje dok je trebalo graditi nisu ni luk jele niti ga mirisale. Ali sad je to neka druga priča… Koja će donošenjem novog Zakona o pomorskom dobru biti samo još bolje podebljana. Gradska tvrtka Splitska obala koja je njome jedno vrijeme upravljala maknuta je na stranu a rješenjima Carine i Državnog inspektorata oduzima joj se (praktično gradu Splitu) više od 15 milijuna kuna imovinske koristi. Sličnu, premda znatno manju kaznu (više od milijun kuna) dobila je i platila i tvrtka Nava Boats. Prava naša priča. I možda nova bitka za gradonačelnika Ivicu Puljka.

Formalno pravno Županijska skupština je prema aktualnim odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama odlukom donesenom 8. lipnja 2022. utvrdila novo lučko područje, odnosno novu luku otvorenu za javni promet lokalnog značaja, konkretno područje Zapadne obale luke Split, za što je sad dobila suglasnost Vlade. Površina lučkog područja nove luke iznosi 49.289 m2 (kopneni dio 1.425,76 m2 i morski dio 47.863,24 m2), a predviđeni broj vezova iznosi cca 40 vezova. U svojem priopćenja Vlada ističe „Na ovaj način uvodi se red na atraktivnom području koje se u stvarnosti koristilo kao lučko područje, a bilo je izvan lučkog sustava.“ Što je čije i kako bi trebalo biti previše ih ne zanima.

Piše: Braslav Karlić
Foto: Arhiva More

Novosti

Proširenje luke u Novom Vinodolskom

Vlada je dala zeleno svjetlo za proširenje obuhvata lučke uprave u Novom Vinodolskom radi produženja glavnog lukobrana

Na današnjoj sjednici, Vlada je donijela Odluku o davanju suglasnosti na Odluku Županijske skupštine Primorsko-goranske županije o izmjenama Odluke o utvrđivanju lučkog područja u lukama otvorenim za javni promet županijskog i lokalnog značaja na području Primorsko-goranske županije.

Tom se odlukom daje se suglasnost na Odluku Županijske skupštine kojom se proširuje obuhvat lučkog područja luke otvorene za javni promet Novi Vinodolski. Radi produženja glavnog lukobrana površina lučkog područja luke Novi Vinodolski povećava se za 8991 četvorni meta.

Također, povećava se i površina lučkog područja bazena Suha Ričina za dodatnih 9518 četvornih metara. Time će lučki sustav obuhvatiti i područja sjeverno od mosta, a koja se u praksi koriste za vezivanje plovila, odnosno predviđa se dodatnih 50-ak komunalnih vezova.

Piše: Teo Marević
Foto: ŽLU Novi Vinodolski

Novosti

Ipak će se moći u Sali

Unatoč najavi da će ovog ljeta biti zabranjen nautički promet zbog radova u luci, brodice do 12 m će moći pristajati u popularnu luku na Dugom otoku.

Krajem prošle godine započeli su opsežni radovi u luci Sali na Dugom Otoku, o čemu smo već pisali. Početkom radova, najavljeno je da će popularna luka među nautičarima radi opsežnih radova i potrebe sidrenja barže biti zatvorena do kraja izvođenja radova, što se prema planu projekta predviđa koncem 2023. godine, odnosno 24 mjeseca od početka radova. Ipak, već tada je najavljeno da će se pokušati iznaći mogućnost uplovljavanja nautičara tijekom ljeta jer o tomu ovisi poslovanje brojnih ugostiteljskih objekata u mjestu.

Projekt „Dogradnja gradske luke Sali na Dugom otoku“ provodi ŽLU Zadar u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014 – 2020, s ciljem poboljšavanja dostupnosti naseljenih otoka za njihove stanovnike. Ukupna vrijednost projekta je 90.544.459,65 kn, od kojih se 85 posto sufinancira iz EU fondova, a 15 posto iz državnog proračuna. U sklopu dogradnje luke Sali izvode se radovi izgradnje obale u dužini od 148,5 m, odnosno 141,5 m neto dužine privezne crte, s osiguranim gazom od 4 m izvedenoj na 72 armirano-betonska pilota promjera 800 i 870 mm.

Zatim, u projekt spada i uređenje zaobalne površine iza novoizgrađene obale, izrada glavnog lukobrana za zaštitu od valova u dužini od ukupno 116 m, koji se izvodi kao konstrukcija na 18 bušećih armirano-betonskih pilota promjera 1300 / 1380 mm. Nova obala i unutrašnja strana glavnog lukobrana koristit će se za privez plovila u javnom prometu, izletničkih brodova te plovila nautičkog turizma. Konstrukcija lukobrana omogućuje da se u povoljnim uvjetima tijekom ljetnog razdoblja koristi i vanjska strana lukobrana za povremeni kratkotrajni privez različitih plovila.

Nakon što je zabrana prometa unutar luke Sali vrijedila od početka Lučka kapetanija Zadar i ŽLU Zadar su uspjeli pronaći rješenje koje će barem djelomično zadovoljiti nautičare i omogućiti sigurno izvođenje radova koji moraju biti dovršeni u određenom roku radi povlačenja europskih sredstava. Pa je napravljena iznimka kojom se brodicama do 12 m duljine dozvoljava uplovljavanje i privez sve do jeseni. Važno je znati da brodice koje žele ostati na vezu tijekom noći u luci Sali u nju moraju uploviti za vrijeme trajanja dnevnog svijetla.

Foto: ŽLU Zadar

Intervju MORE

Intervju – Luka Colnago

Naš sugovornik pokazuje da je nemoguće moguće. Do sada je sagradio gotovo stotinu brodica

Na spomen hrvatske male brodogradnje obično krenu žalopojke. Kako imamo prekrasno more puno brodica i jahti koje uglavnom stižu iz uvoza. Kako su u prošloj krizi mnogi brodograditelji propali, kako smo skupa država i kako je teško doći do radnika. A nema niti kapitala za pokretanje poslova. Luka Colnago pokazuje da je nemoguće moguće. Taj tridesetdevetogodišnji Splićanin hvarskih korijena sagradio je do sad skoro stotinu brodica dugih pretežno između 35 i 45 stopa, a već nekoliko godina iz njegovog škvera u Sjevernoj luci godišnje izlazi između petnaest i osamnaest plovila. Uglavnom su to radne brodice i brodice za prijevoz putnika, ali sagradio je on sa svojih tridesetak radnika i par pravih jahti i jednog fishermana.

Petnaestak brodova otišlo je stranim naručiteljima, najviše za neke ekvadorske tvrtke. Sve su to aluminijske konstrukcije, brodovi koji se grade jedan po jedan i prilagođuju kupcu. Zatekao sam ga – a gdje drugdje nego u radionici u kojoj se do pred koji mjesec odvijala sva gradnja osim završnog lakiranja. Sad se tu reže i vari aluminij, bolje reći gradi brod koji potom odlazi u lakirnicu i završava u novoj znatno većoj hali na konačnom uređivanju i montaži opreme. Tu će za koji mjesec napokon dobiti i ured, radnici bolje uvjete za rad pa će se moći upustiti u još zahtjevnije projekte. Luka je i strastveni ribolovac pa je po mjeri svojih potreba sagradio fishermana na koji smo se zaputili na miru porazgovarati. A onda brzo dođeš do dječačkih snova. (…)

Jesi li znao nešto o aluminiju?

Ništa, ali vrlo brzo sam naučio. Brod je bio gotov krajem 2006. godine. Evo već šesnaest godina plovi, stalno radi taksi-prijevoz i još uvijek je u našem vlasništvu. Promijenili smo motore, istrošili su se, a i drugi su pri kraju. Tako je čitava ta priča počela. (…) Više pročitajte u 265. broju Mora.

Razgovarao: Braslav Karlić
Snimio: Juraj Vrpcić

Novosti

Veći obuhvat lučkog područja

Riva ostaje ista, ali je povećana površina na kopnu i na moru, gdje će postaviti još plutača za komunalne vezove

Odlukom vlade, potvrđena je odluka Istarske županije iz sredine ožujka o udvostručenju površine Lučke uprave Rabac. Uz povećanje površine, povećat će se i broj komunalnih vezova na plutačama u lučici Rabac. Odluka je ustvari donesena radi usklađivanja s Urbanističkim planom uređenja naselja Rabac, a njime se proširuje područje obuhvata lučkog područja luke otvorene za javni promet Rabac.

Na kopnu proširenje iznosi 2.216 m², dok na morskom dijelu za 120.032 m², pa će uz dosadašnjih 116.057 m², sada iznositi ukupno 238.305 m². Duljina operativne obale ostaje nepromijenjena, te iznosi 130 m, gdje je ostaje isti broj, odnosno 32 komunalna veza na obali. Uz trenutno povećanje broja komunalnih vezova na plutačama sa 60 na 150, u budućnosti se planira i postavljanje uređenog sidrišta za nautičke vezove.

Lučka uprava Rabac, inače, već odavno planira čitavu rivu zaštititi gradnjom lukobrana, ali to je ipak projekt na duge staze. Tek kad se on realizira luka će dobiti nove vezove na kopnu i znatno bolju zaštitu od jakih južnih vjetrova.

Novosti

37 milijuna za luku Krk

Primorsko-goranska županija odobrila je investiciju za projekt ribarske luke u Krku

Županijskoj lučkoj upravi Krk odobreno je više od 37 milijuna kuna za projekt ribarske luke u Krku, kojom će se osigurati veći kapaciteti i sigurno privezište za ribarske brodove, rečeno je u ponedjeljak na redovnoj konferenciji za novinare u primorsko-goranskoj županijskoj upravi, izvijestila je Hina.

Zamjenica župana Marina Medarić izvijestila je da je Županijska lučka uprava Krk prijavila na natječaj Ministarstva poljoprivrede projekt izgradnje ribarske luke, te da je u petak potvrđeno da je resorno ministarstvo odobrilo, odnosno da se Županijskoj lučkoj upravi Krk dodjeljuje 37 milijuna kuna za izgradnju novog ribarskog mula, do sada najveće investicije u krčkom akvatoriju.

Projektom se predviđa produljenje ribarskog mula za 200 metara i proširenje na 12 metara, što će, kako je kazala, izmijeniti izgled luke Krk i osigurati dovoljne kapacitete i sigurno privezište za ribarske brodove, ali i za komunalne i nautičke vezove.