Oporaviliste-Beli
Novosti

Pomoć kvarnerskim supovima

Projekt LIFE SUPort počinje u siječnju 2023. i trajat će 5 godina, s ciljem očuvanja i širenja jedine hrvatske gnijezdeće populacije na Cresu, Krku, Plavniku i Prviću

Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) je jedini predstavnik iz skupine strvinara koji se održao u Hrvatskoj te je ujedno i najveća ptičja vrsta koja redovito obitava u našoj zemlji. Nekada su naše nebo krasile još dvije vrste strvinara, crkavica (Neophron precnopterus) i sup starješina (Aegypius monachus), no obje su izumrle tijekom 20. stoljeća. Kako bi se očuvalo i unaprijedilo postojeće stanje populacije bjeloglavog supa u Hrvatskoj, u siječnju 2023. započinje petogodišnji projekt LIFE SUPport. Pripreme za provedbu već su u tijeku, a projekt će se provoditi do prosinca 2027. godine.

Osim očuvanja jedine hrvatske gnijezdeće populacije, koja se održala na području Kvarnerskih otoka (Cres, Krk, Plavnik i Prvić), jedan od ciljeva projekta je i stvaranje boljih preduvjeta za širenje populacije na povijesna gnjezdilišta kopnenog dijela Hrvatske. Dosadašnjom provedbom niza aktivnosti dionika koji sudjeluju u zaštiti i skrbi o bjeloglavim supovima, prvi puta nakon više od stotinjak godina zabilježeno je uspješno gniježđenje bjeloglavih supova na području Parka prirode Učka.

Nekada je ova vrsta bila rasprostranjena u čitavom priobalju, pa čak i u dijelovima Slavonije. Pad populacija i lokalno izumiranje zadesilo je strvinare i u drugim državama Europe, pa se danas najbliže populacije bjeloglavog supa nalaze tek u talijanskim Alpama i na zapadu Srbije. Kvarnerska se populacija, zahvaljujući dugogodišnjem radu na njenom očuvanju, održava u stabilnom broju, te danas broji oko 120 parova. U Belom na Cresu je 1993. s ciljem zaštite i očuvanja bjeloglavih supova osnovan Eko-centar Caput insulae s oporavilištem za supove pod vodstvom dr.sc. Gorana Sušića, koji je 2012. godine zatvoren pa je brigu o Centru i Oporavilištu u Belom preuzela Javna ustanova Priroda u suradnji s partnerima.

Projekt je vrijedan 2.159.598 eura i 60 posto se financira iz programa LIFE Europske unije, a provode ga Udruga BIOM kao vodeći partner, Javna ustanova Priroda, Poljoprivredna zadruga Otok Krk, HEP-Operator distribucijskog sustava i Vulture Conservation Foundation. U provođenju će im se pridružiti i Uprava za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kao pridruženi partner. Iz Udruge BIOM poručuju da je potreba za žurnom provedbom ovakvog projekta utvrđena Stručnom podlogom za prijedlog plana upravljanja bjeloglavim supom s akcijskim planom. Projekt LIFE SUPport bavit će se najvećim prijetnjama ovoj vrsti, a koje su definirane u spomenutom dokumentu. Više o projektu možete pronaći na internetskoj stranici Udruge BIOM.

bjeloglavi sup

Foto: Udruga BIOM

B2B digitalizacija_Konferencija_Blue Growth_Rijeka_foto-Vedran Karuza_Novi list
Novosti

Konferencija Kvarner budućnosti

Govornici na panelima otvorili su teme poput tehnologije vodika, suradnje susjednih zemalja na Jadranu, budućoj marini Porto Baroš, te novim tehnologijama i njihovoj implementaciji

U Rijeci je održana konferencija „Kvarner budućnosti“ u organizaciji Lürssen grupe, tvrtki ACI d.d., Gitone Kvarner d.o.o., ACI-GITONE d.o.o., te Novog lista a glavna tema bila je investicija u buduću marinu u Rijeci, te nautici na Kvarneru općenito. Na konferenciji su govorili predstavnici spomenutih tvrtki, izvršna direktorica Lürssen Design Centra Kvarner Teuta Duletić, član Uprave za financije, korporativno pravo i ljudske resurse ACI-ja Ivan Herak, župan PGŽ-a Zlatko Komadina i savjetnik predsjednika Vlade za nadolazeće investicije, Vladimir Savić.

Održana su tri panela, a na prvom se najviše pažnje posvetilo digitalnoj eri i utjecaju uvođenja digitalnih tehnologija u maritimnu industriju, te o potencijalima nadolazećih tehnologija i njihove implementacije. Bilo je govora o tehnologijama poput digitalnog blizanca, integriranog broda, integriranog i inteligentnog brodogradilišta, pametnih marina, autonomnih plovila i drugih tehnologija koje su u fokusu istraživanja i razvoja od strane znanstvenih institucija u uskoj suradnji s industrijom. Na konferenciji je bilo riječi i o suradnji Lürssen grupacije i Sveučilišta u Rijeci.

Dolina Vodika IT-HR-SLO

Drugi panel otvorio je važna pitanja vezana za korištenje vodika i prednosti razvijanja potencijala vezanog za vodikovu ekonomiju koja je usklađena s ciljevima Europske strategije za vodik. Ključna tema bila je uspostava doline vodika Sjeverni Jadran, iza čega bi zajedničkim snagama stajale Hrvatska, Italija i Slovenija, s ciljem razvoja potencijala za proizvodnju i korištenje vodika dobivenog iz obnovljivih izvora energije. O projektu je govorio Stephen Taylor, koordinator Radne skupine Dolina Vodika IT-HR-SLO i zamjenik direktora Area Science Park u Trstu.,

Konferenciju je zaključio treći panel koji je u fokus stavio buduću ACI marinu Rijeka. Članovi uprave ACI-ja naglasili su kako će ACI marina Rijeka postaviti nove standarde u regiji kad je riječ o izgradnji luka nautičkog turizma. Jedan od ključnih potencijala razvoja vide u razvoju novih tehnologija. ACI marina Rijeka će, prema najavi, biti zelena i potpuno digitalizirana marina, središte razvoja novih tehnologija koje će se u budućnosti primjenjivati u nautičkom turizmu, kako na plovilima tako i u samim marinama. Direktor tvrtke ACI-Gitone, Anđelko Petrinić, najavio je da će početak građevinskih radova biti sredinom iduće godine, ako se sve odvije prema planu. Morski dio marine bi prema njegovim najavama „mogao bi biti otvoren 2024., a cijela marina 2026. godine. Morski dio marine počet će s radom neovisno o kopnenim sadržajima.“

RIJEKA, 10. 06. 2022. - KONFERENCIJA BLUE GROWTH - KVARNER 2030, PLAVI RAST - KVARNER 2030, LURSSEN, ACI, NOVI LIST, GITONE SNIMIO: VEDRAN KARUZA
RIJEKA, 10. 06. 2022. – KONFERENCIJA BLUE GROWTH – KVARNER 2030, PLAVI RAST – KVARNER 2030, LURSSEN, ACI, NOVI LIST, GITONE SNIMIO: VEDRAN KARUZA

Foto: Vedran Karuza / Novi List

Creski_kaic_Robert_Sablic_2
Novosti

Četvrti Creski kaić

Dani creske pomorske baštine i tradicije „Creski kaić“ obilježit će sedmodnevni program s regatom tradicijskih brodova, turnirima, radionicama, glazbom, zabavom i gastronomskim delicijama

Sedam dana manifestacija Dani creske pomorske baštine i tradicije „Creski kaić“ održat će se četvrtu godinu zaredom od 30. svibnja do 5. lipnja. Uvod u Creski kaić održava se dva dana ranije u Valunu, odnosno događaj „Homo u Valun“ uz bogat zabavni program. Posjetitelji će tamo moći uživati u pitoresknom ambijentu Valuna i smotri tradicijskih plovila, Mori cantadi, briškuli i trešeti, te u zabavnom programu. Održat će se različite radionice, te plivački maraton „Swim for scampi“ duljine 1 km, a valunski će restorani ponuditi posebne menije na bazi kvarnerskog škampa.

Svečano otvorenje Creskog kaiće je u ponedjeljak 30. svibnja, čemu će prethoditi brodograditeljska radionica ispod gradske lože u sklopu koje će se obnoviti stara barka koja će se spustiti u more na samom otvorenju. Ovogodišnji Creski kaić je prepun tradicionalnih lokalnih običaja, pravi domaći ugođaj uz popratne izložbe, nastupe puhačkog orkestra i klape te turnira u boćanju.

Program se nastavlja u utorak kada u cresku luku dolazi brod Nerezinac, pa se program nastavlja uz turnire i degustaciju tradicionalnih creskih jela, te sajmu tradicionalnih creskih proizvoda i suvenira „Creska butega.“ U sličnom tonu program će se održavati do vikenda, a u subotu 4. lipnja slijedi veliko finale ovogodišnjeg Creskog kaića. Sve počinje natjecanjima u podvodnom ribolovu i udičarenju, zatim regata tradicijskih barki u podne. Očekuje se veliki broj sudionika i tradicijskih plovila. U 15 h počinje ukusno natjecanje i degustacija, odnosno Brudetijada. Cijeli program možete pronaći na ovoj poveznici.

„Nakon dvije godine organizacije Creskog kaića pod vrlo izazovnim okolnostima iznimno nas veseli povratak na staro uz puno druženja i dobre zabave. Ove godine pripremili smo vrlo bogat program događanja za sve generacije, a najveće nam je zadovoljstvo što je događanje odlično prihvaćeno od lokalne zajednice i gostiju, kojih svake godine ima sve više,“ izjavio je Marčelo Damijanjević, u ime organizatora Jedriličarskog kluba Reful.

Creski_kaic_Robert_Sablic_1
Creski_kaic_Robert_Sablic_3
Creski_kaic_Robert_Sablic_5
Creski_kaic_Robert_Sablic_6
Creski_kaic_Robert_Sablic_4
Creski_kaic_Robert_Sablic_2

Foto: Robert Sablić