kruz
Novosti

Adriatic Sea forum u Bariju

Talijanska specijalizirana tvrtka za istraživanje i savjetovanje organizira 5. izdanje foruma koji se bavi temama kružnih putovanja, trajektnih linija, jedrenja i nautike u Jadranskom moru

Nove ponude krstarenja i trajektnih veza, aktivnosti za razvoj nautičkog turizma na Jadranu, ulaganja u promicanje održivosti i poštivanja okoliša, te utjecaj pomorskog turizma na okoliš i zaposlenje bit će među glavnim temama 5. međunarodnog foruma kojeg je osmislio Risposte Turismo. Riječ je o specijaliziranoj talijanskoj tvrtki koja se 15 godina bavi istraživanjem i savjetovanjem na području cijele Italije, pružaju usluge planiranja i operativnih rješenja organizacijama i tvrtkama u turističkoj makro-industriji koje se suočavaju sa strateškim i upravljačkim problemima.

Ovogodišnji formu organiziraju u suradnji sa South Adriatic Port Authority System i Pugliapromozione, a okupit će najvažnije operatere pomorskog turizma na Jadranu. U sklopu foruma, dionici će obići najveće terminale u regiji, kao što je bilo i u prethodnim izdanjima formu održanim u Trstu (2013.), Dubrovniku (2015.), Budvi (2017.) te u Anconi (2019.), a u kojima je u prosjeku sudjelovalo preko 30 međunarodnih govornika i oko 200 sudionika, uključujući i poduzetnike, menadžere, predstavnike javne administracije, istraživači te stručnjaci za EU projekte.

Kao i u proteklim izdanjima, forum će pružati priliku intenzivnog debatiranja i suočavanja s problemima važnih za budućnost krstarenja, trajektnih linija, jedrenja i plovidbe motornim brodovima u Jadranu, području koje se odnosi na 7 država (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Grčka, Crna Gora, Italija i Slovenija, te uključuje 25 regija s oko 150 turističkih destinacija.

Glavne teme foruma

Program se dotiče brojnih tema, uključujući analizu tipova i obujma prometa u Jadranskom moru u dvogodišnjem periodu, u kojem smo svjedočili značajnom padu broja turista, kada su u pitanju kruzeri i trajekti, te novim terminalima, vezama i novim putničkim rutama. Govorit će se o akcijama koje su potrebne poduzeti za poboljšanje nautičkog turizma na Jadranu, investicijama u luke, kompanije, lokalne javne administracije i dobavljače, te generalno o promociji održivosti i poštivanju okoliša, te konačno, o ekonomskom i gospodarskom učinku pomorskog turizma na ta područja.

Posebnu pažnju rezervirat će za specifične potrebe kruzera, trajekata i ostalih brodova, glede infrastrukture i promocije, kao i javne pomoći tom sektoru.

Što očekivati u Bariju

‘Na forumu u Bariju pokušat ćemo se dotaknuti nekih točaka koji posebice usporavaju razvoj,’ navodi organizator u najavi. Osnivač Risposte Turismo, Francesco di Cesare osvrnuo se na 2019., zadnju „normalnu“ godinu prije pandemije, „kada smo imali preko 30 kruzerskih luka na ovom području, preko 50 turističkih trajekata, hidrofoilera i katamarana, te preko 300 nautičkih struktura s ukupno 75 tisuća vezova, te naravno velik broj različitih destinacija koje je bilo moguće posjetiti. Što se tiče potražnje, uključujući 5,2 milijuna putnika na kruzerima, 6 milijuna trajektnih putnika na međunarodnim linijama na Jadranskom moru bile su stabilne brojke usporedno s prethodnim godinama, prije nego što se sve poremetilo, kao i u drugim dijelovima svijeta, ali više nego u drugim dijelovima Mediterana. U Bariju ćemo prezentirati konačne brojke 2021. godine, te prognozu za kraj 2022., te iznijeti poneku procjenu za blisku budućnost.“

Za sudjelovanje u forumu potrebna je prethodna registracija, a više informacija i buduće najave možete pronaći na službenoj stranici Adriatic Sea Foruma.

Piše: Teo Marević
Foto: Arhiva More

cruise-ship-3687021_1920
Novosti

Zbogom velikim brodovima

Od 1. kolovoza, u Veneciju neće moći pristati brodovi s više od 25 tisuća tona ili 180 m dužine

Zakon je potpisan i stupa na snagu početkom kolovoza, a talijanski ministar povijesti, kulturne baštine i turizma Dario Franceschini, kao ni UNESCO nisu krili oduševljenje. Radosnu vijest je prvi objavio ministar putem Twitter računa napisavši “od 1. kolovoza veliki brodovi više neće moći prolaziti ispred (trga) San Marco, niti kroz kanal Giudecca,” te je dodao kako je ponosan na ustrajanost lokalne zajednice.
Zabrana se odnosi na brodove teže od 25 tisuća tona ili dulje od 180 m, odnosno na sva plovila koja u gorivu sadrže 0,1 posto sumpora. Dekretom je također određeno da se urbani vodeni putevi bazena i San Marco, te kanala Giudecca proglase nacionalnim spomenicima. Time se praktično takvim brodovima onemogućava uplovljavanje u dva bazena venecijanske luke – Troncheto I Porto Maritimo u koja su do sada pristajali.

Pomorski promet u Veneciji je uvijek bio gust, s mnoštvom malih i srednjih turističkih plovila. Zbog gužve i bojazni za mogućim sudarima, oduvijek je postojao problem s velikim brodovima koji su prolazili neposredno ispred trga Sv. Marka kako bi svojim gostima pružili najatraktivniji mogući pogled na grad. Posljednji veliki udes zbio se pretprošle godine, kada je kruzer udario u rivu, baš u trenutku kada je napetost lokalaca ali i dobrog dijela svjetske javnosti prema velikim kruzerima u gradu pod UNESCO-vom zaštitom bila na vrhuncu. Čak je i popularni umjetnik Banksy gotovo proročanski ukazao na taj problem svojim umjetničkim aktivizmom.

Problem nije samo u težini upravljivosti i gustoći prometa zbog koje postoji mogućnost sudara, već u tome što veliki brodovi stvaraju nepodnošljivu buku, zagađuju, a nije ni tako krasan prizor uz trg San Marco vidjeti brod visine zgrade s 15 i više katova. Posljednjih godina je negativnom mnijenju o kruzerima doprinijelo i podizanje svijesti o negativnom utjecaju na okoliš koji proizvode takvi brodovi, uslijed globalne klimatske katastrofe kojom svjedočimo.

U međuvremenu, traži se alternativno rješenje u lučkom području Marghera u blizini Venecije na obali lagune u kojem se nalaze teretni terminali I brodogradilišta, a za project se predviđa da će koštati oko 157 milijuna eura, dok se traži rješenje za pristanište dalje od obale. Takvom modelu pribjegli su neki europski gradovi, poput Kopenhagena u kojem kruzeri pristaju daleko izvan gradskog područja a njihovi gosti se potom prevoze do gradskih riva manjim brodicama. To je atraktivno rješenje koje otvara nove poslove. Ako bi se takvo što napravilo u Veneciji treba ipak kazati da bi nestao tek dio problema. Onečišćenje koje takvi brodovi proizvode ne bi nestalo ali bi se premjestilo na drugu, manje osjetljivu lokaciju umjesto da se događa unutar lagune gdje je zbog plićine taj utjecaj pogubniji. Zakon je predvidio i pomoć tvrtkama i radnicima koji će ovom odlukom osjetiti financijski udarac, čak i u slučaju da se dozvoli iskrcavanje putnika dalje od obale Venecije.

Foto: Pixabay