plastika1
IstraživanjaMORE

Na kraju jednog vijeka

Istražili smo što se događa s dotrajalim plastičnim brodovima, te kako se o toj vrsti otpada brinu druge zemlje u EU.

Nalazimo se na kraju jedne generacije plovila koja su jednostavno dotrajala u svakom smislu. Plastični val 60-ih godina 20. stoljeća preplavio je svjetsku industriju i preko noći nepovratno promijenio način na koji živimo, unaprijedivši standarde života milijardama ljudi. Odjeća, cigarete, upaljači, automobili, barke, brodovi, jedra, naočale, satovi, cipele, posuđe, nema što nije napravljeno od neke vrste plastike.
Sada je industrija u potrazi za novim materijalima koji bi po praktičnosti i cijeni zamijenili plastiku, a da pritom ne štete okolišu.
U ovom trenutku proizvodimo više plastike no ikada i počinjemo biti svjesni koliko smo time samo posudili vremena. Plastični brodovi proizvedeni tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća neupitno će završiti kao nepoželjni otpad i toga će uskoro biti sve više. Statistički podaci europskih organizacija za zbrinjavanje plovila za otpad pokazuju da je najveći broj dotrajalih brodova star oko 30 do 45 godina.

plastika2

Znanstvenica u području morske biologije dr. sc. Corina Ciocan u svom tekstu o posljedicama napuštenih brodova se cinično pita: “Gdje odlaze brodovi kada umru? Na eBay, gdje će postati problem nekog drugog neznalice.” U našem slučaju to bi bili neki lokalni oglasnici, nakon čega postaju dio zapuštenih dijelova lokalnih brodogradilišta, obraslih dvorišta i pustopoljine uz magistralu.
Problem recikliranja je vrlo velik, a najteža je istina to da se većina plastike ne može reciklirati, već će se nastaviti raspadati i polako ulaziti u okoliš ili gomilati na izoliranim odlagalištima. Prilikom raspadanja plastika ispušta toksine i u mirkofragmentima ulazi u hranidbeni lanac, a studije o utjecaju tih procesa na zdravlje ljudi i životinja i dalje su rijetke, no redom pokazuju da bismo se trebali zabrinuti, o čemu smo više puta pisali u temama povezanih s plastikom u moru.

A sada nešto potpuno drugačije

Svi koji su jedrili u teškim drvenim, betonskim, željeznim, pa zatim u plastičnim jedrilicama znaju zašto je plastika, osim naravno po cijeni, izuzetno važna za plovidbu i sportsko jedrenje. Plastika je praktički stvorila rekreativnu plovidbu koja je prije toga bila rezervirana za ljude koji žive od broda ili im služi za prijevoz od jedne do druge točke.
Pojavom plastike u brodogradnji proizvodnja plovila naglo se povećala, a potražnja koja je oduvijek postojala, raste i danas. Jedrenje i veslanje su kao sport do pojave plastike u masovnoj brodogradnji bili rezervirani za članove sportskih klubova, te većini bili teško dostupni. (…) Više pročitajte u 256. broju Mora.

plastika3