Novosti

Britansko gospodarstvo i nautika

Britanci su među zadnjima reagirali mjere socijalne distance, ali su među prvima reagirali na gospodarstvo. Vrijeme će pokazati tko je bio u pravu.

Danas je stigla vijest da je britanski premijer Boris Johnson zaražen korona virusom. To je značajno zato što su Britanci među zadnjima u svijetu reagirali na uvođenje mjera socijalne zaštite, ali su među prvima reagirali na mjere za spas gospodarstva. Još prošlog tjedna njihova je vlada za spas svog gospodarstva stavila na raspolaganje 330 milijardi funti. Hoće li efekt krda upaliti, pokazat će vrijeme, no britansko gospodarstvo se neće tako lako slomiti.

Udruženje British marine je zajedno s Upravom za kanale i rijeke, te Obalnom stražom uputilo poruku britanskoj vladi. Pozdravili su već donesene mjere za spas ekonomije. Podsjetimo britanska vlada je prošli tjedan za spas svog gospodarstva namijenila 330 milijardi funti. Tu nisu uračunate mjere koje se tiču socijalno ugroženih, i rezova u davanjima. U poruci British Marinea vladi predlažu mjere kako bi sačuvali industriju. Prva mjera je zaštita obalnog pojasa i jače lobiranje koje su evocirali i kada se dogodio Brexit, a to je da se ribarima iz EU uvedu kvote i dozvole za ribarenje u kanalu.

Zatim traže da od 1. travnja sve troškove dozvola, registracija plovila i vezova snosi država u trajanju od godine dana. Iz britanskog nautičkog udruženja poručuju svojim članovima da će i dalje nastaviti lobirati za njih i učiniti sve u njihovoj moći da zaštiti industriju, te pozivaju sve članove da im se obrate ako imaju neko pitanje. To je primjer kako se promptno reagira na stanje, kako bi spriječili kolaps gospodarstva. S druge strane, američki NMMA je samo izvijestio kako je zajedno s National Association of Manufactures, Gospodarskom komorom SAD-a, Outdoor Recreation Roundtable i drugima (koje nisu naveli) uputio apel za pomoć industriji. Iako imamo jednu od najvećih čarteraških flota u svijetu, i veliku bazu marina, u Hrvatskoj još ne postoji stav udruženja iz nautičke industrije prema vladi.

Posada logera Nerezinac- Lošinjani Gilberto Fazlić, Steno Vidulić, Slovenac Mitja Zupančič i Rabljanin Mladen Šćerbe (1)
Novosti

Nerezinac ne ide u Sète

Posada lošinjskog logera Nerezinac, koju čini i naš urednik Mladen Šćerbe ipak neće ploviti do Francuske. Najveći pomorski festival Escale a Sète nažalost je otkazan zbog opasnosti širenja koronavirusa.

Zbog opasnosti od širenja koronavirusa, u potpunosti je otkazan najveći pomorski festival Escale a Sète koji se trebao održati od 7. do 14. travnja u južnom francuskom gradiću Sète, a na kojem se trebao predstaviti i lošinjski loger Nerezinac kao dio hrvatske pomorske povijesne flote. Dio posade Nerezinca bio je i naš urednik fotografije Malden Šćerbe.
Lošinjski jedrenjaci u prošla su vremena plovili oko svijeta, a upravo putovima te iste maritimne baštine trebao je zaploviti i obnovljeni lošinjski loger Nerezinac te se tako predstaviti kao interpretacijski plovidbeni centar i promovirati turističku ponudu te pomorsku tradiciju Lošinja.

Planirana je plovidba od hrvatske luke Mali Lošinj do francuske luke Sète. Tijekom 2 mjeseca plovidbe s četveročlanom posadom u sastavu Gilberto Fazlić i Steno Vidulić s Lošinja, Slovenac Mitja Zupančič i Rabljanin Mladen Šćerbe, namjeravali su preći 3100 nautičkih milja. Osim logera Nerezinac, na festivalu su se planirali predstaviti i Udruga Palagruza iz Komiže s komiškom sandulom ‘Molo Palagruza’ i gundulama, zatim gajeta ‘Mila’ s otoka Prvića (TZ Vodice) i gajeta ‘Foranka’ Udruge Hvar Metroplole Mora.

Inače, poznati teretni brod star više od 100 godina spomenik je lošinjske brodograđevne tradicije te pretvoren u interpretacijski centar na otvorenom, dočarava i interpretira bogatu pomorsku i brodograđevnu baštinu otoka Lošinja. Vrsta je teretnog jedrenjaka koji je služio za prijevoz drva, vapna, pijeska i ostalog tereta. Iako nekad mnogobrojan na sjevernojadranskim otocima, postoji samo jedan poznati preživjeli primjerak i to upravo ovaj lošinjski. Pretpostavlja se da je izgrađen oko 1880. godine, a obnavljan je godinama kako bi se doveo u prvobitno stanje. Dugačak 19,6 metara, s dva jarbola i nosivost cca 300 tona, uobičajeno je bilo da posadu logera čine kapetan i tri do četiri mornara. Interpretacijski centar postavljen na samom brodu prezentira značajke svakodnevnog života na brodu krajem 19. stoljeća. Ovaj plovidbeni interpretacijski centar upisan na listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske svoj vez pronašao je ispred Muzeja Apoksiomena u Malom Lošinju, a posjetitelji ga mogu besplatno razgledati.

Loger Nerezinac- autor Sandro Tariba

Foto: Sandro Tariba