SAŠA 4
Novosti

Saša Fegić predstavio knjigu

O pustolovinama posade HIR 3 na plovidbi oko svijeta, mogli ste čitati u Moru, te u brojnim Fegićevim blogovima. Godinu nakon povratka, Saša je predstavlja knjigu.

Prije godinu dana, u Moru smo objavili veliki intervju sa zagrepčaninom Sašom Fegićem, „Cape-Hornerom“, skiperom ali prvenstveno jedriličarem s Lošinjskom adresom. Fegić je još tijekom dvogodišnje plovidbe oko svijeta pisao blog, davao brojne intervjue, te putem društvenih mreža i u Moru, dijelio s javnosti iskustva iz avanture života – plovidbe oko svijeta.

U međuvremenu je napisao knjigu “My way around the world,” koja je trenutačno u tisku, te će najprije biti objavljena na engleskom jeziku, a zatim i na hrvatskom. Protekle subote, u Malom Lošinju je predstavio knjigu u kojoj govori o ovom nesvakidašnjem pothvatu, koji je jedinstven iz više razloga. Jedan je svakako i legendarna povijest jedrilice HIR 3, koja je oplovila Cape Horn prije njenog sadašnjeg vlasnika, stradala u Dubrovniku tijekom Domovinskog rata, te godinama bila izložena na milost i nemilost vremenskih uvjeta.

U knjizi Saša Fegić priča o tome kako je došao do HIR-a 3, kako se odlučio na pustolovinu, te koliko je žrtve i rada bilo potrebno da HIR 3 dovede u stanje za još jednu plovidbu po svjetskim oceanima. Knjiga naravno obiluje i epskim avanturama iz prve ruke autora, koji se na krug oko svijeta uputio u smjeru zapad-istok, uz neplanirano prelaženje atlantika dva puta.

Predgovor je napisao Damir Miloš, čiji ulomak možete pročitati u nastavku teksta.

Otajstvo capehornovaca

Uobičajeno je, danas, svijet oploviti u smjeru istok – zapad. Iz Europe, preko Atlantika, kroz Panamski kanal, Galapagos, Tihi ocean… i onda povratak u Europu. Ne umanjujući vještinu i napor onih koji jedre oko svijeta u tom smjeru, mora se priznati da je uobičajen, drevni jedriličarski put oko svijeta ipak onaj suprotnog smjera – od istoka prema zapadu. Naime, jedriličari slijede ciklone, one se uvijek premještaju u tom smjeru, od istoka prema zapadu. Panamski su kanal, i njemu slične u svijetu, prekopali parobrodi. 

Jedriti tim jedrlicarskim stazama znači slijediti kurs koji tri najpoznatija pomoračka rta ostavlja s lijeve strane (to port). Cape of Good Hope, Cape Leeuwin i Horn. Među njima, jedriličarskom mjerilima, strši Cape Horn. Oplovljavajući taj rt čovjek postaje capehornovac. Oni su članovi mitskog udruženja od kojih se velika većina međusobno ne poznaje, ali svi zajedno održavaju otajstvo Cape Horna. 

Otajstvo capehornovaca prozire se ponekim zapisom kojim nas, nas ostale, počaste capehornovci. Svakom od njih koji se odluči pisati o tom otajstvu, mi ostali, trebali bismo s radošću biti zahvalni, jer otajstvo pretpostavlja osobno iskustvo, sudjelovanje. Tekst Saše Fegića izaziva tu radost, divljenje da je jos nekome uspjelo postati članom tog društva.”

SAŠA 2

frka1
KnjigeMORE

Vis je spasio 4000 saveznika

Danijel Frka objavio je knjigu koja je važan povijesni dokument otoka Visa i njegove uloge u oslobođenju Europe

Poznati ronilac, istraživač, snimatelj, fotograf, povjesničar i pisac, diplomirani inženjer prometa i povremeni suradnik Mora, Danijel Frka, objavio je knjigu koja je važan povijesni dokument otoka Visa i njegove uloge u oslobođenju Europe. Knjiga Vis — posljednja nada za sad je objavljena na engleskom jeziku te se izdanje na hrvatskom jeziku očekuje do kraja ljeta. Na preko 420 stranica, s više od 350 povijesnih fotografija i 50 ilustracija zrakoplova, prati razdoblje posljednje godine Drugog svjetskog rata, a bavi se čuvenim viškim aerodromom koji su za potrebe savezničkih zrakoplovnih akcija na Mediteranu i Balkanu izgradili Britanci. Visu se pripisuju brojni epiteti, između ostalog i da je ronilački raj. Podmorje Visa bogato je zanimljivim lokacijama za ronjenje, među kojima se naročito ističu lokacije potopljenih borbenih zrakoplova iz Drugog svjetskog rata.

Frka je zahvaljujući bogatom ronilačko-istraživačkom iskustvu dobro upućen u povijest, ratna zbivanja oko tog otoka i njegova podmorja, pa je tijekom svakog svog boravka na Visu posjećivao lokaciju čuvenog aerodroma, te muzej u Batariji u čijem se depou čuvaju poneki artefakti poput naoružanja, volana, dijelova repa zrakoplova i slično. Tijekom jednog posjeta prije nekoliko godina, sinulo mu je da bi bilo zgodno napisati manju brošuru za posjetitelje s engleskog govornog područja. Htio im je približiti značaj, zbivanja i ulogu viškog aerodroma u oslobođenju Europe. Kustos muzeja Boris Čargo podržao ga je u tom naumu, međutim, hrvatska literatura bila je vrlo oskudna, pa je pomoć zatražio od američkih i britanskih arhiva. Poslali su mu što su imali i tada je saznao da postoji golema vojna dokumentacija iz tog doba.

Olupine, dnevnici, ljudi

Frka nam govori kako mu je odmah postalo jasno da to neće biti brošura, već da mora napisati knjigu i to na engleskom i hrvatskom jeziku. Imao je, kaže, sreću da je u dobrim odnosima s arhivima u Engleskoj, gdje je pronađen i dnevnik kontrole leta koji nije bio digitaliziran. (…) Više pročitajte u 260. broju Mora.

frka2

frka3