klima | Magazin More

2GY9061 Low tide at the beach of Palit bay of Eufemija on island of Rab Croatia

Mjesec jači od Sunca

Relativno brzo čovjek je naslutio, a onda i otkrio da su mu krivci za plimu i oseku stalno pred očima. Mjesec i Sunce! Bura i visok tlak zraka dodatno pojačavaju oseku, a za vrijeme juga i niskog tlaka zraka povećava se plima

U siječnju i veljači zavladala je oseka na Jadranu. Najveće spuštanje razine mora dogodilo se na njegovome sjevernome dijelu. Zamukle su kancone gondolijera po kanalima Serenisime (La Serenissima). I dok su znanstvenici davali sve od sebe kako blještavi grad na lagunama zaštititi od plime i potapanja (MOSE projekt s branama) opasnost se sv. Marku ukazala i kao oseka. O dno su zapele gondole pa i hitna služba koja se dakako obavlja brodicama po kanalima. Temelji blještavih palača i mulj kanala “isplivali” su na vidjelo.

I dok se još moglo podnijeti nedostatak mora pod prelijepim venecijanskim mostovima, dotle je zadržavanje na njima bilo mučno od vonja koji se širio iz presahnulih kanala. Iako su mnogi pohitali objaviti da je ovo povijesna oseka, to ipak nije tako, ali nije ni svakidašnja. Zanimljivih situacija bilo je i na našoj jadranskoj obali. Na mnogim su mjestima brodice ostale na suhom, a šetači iznenada dobili neuobičajeno područje za šetnju. Maštu je mnogih zagolicala oseka. I privukla ih zakoračiti po suhom dnu mora.

Mnogi zatečeni neuobičajeno izraženom osekom, pogotovo ove zime, u čudu će se zapitati, pa kamo je nestalo more? Zar ima dovoljno mjesta, negdje na drugom kraju svijeta, bolje rečeno mora, gdje se sve to more moglo “pretočiti”? Kroz povijest mnoge je umne ljude zaokupljala zagonetka plime i oseke. Relativno brzo čovjek je naslutio, a onda i otkrio da su mu krivci za plimu i oseku stalno pred očima. Mjesec i Sunce! Ovdje nam mora barem malo priskočiti u pomoć fizika. (…) Više pročitajte u 271. broju Mora.

Napisao: Marko Vučetić
Snimke: Alamy, Mladen Šćerbe

Klima MORE

Nemamo planet B

Ako se klimatski sustav kakav poznajemo još više naruši, lokalni vremenski uvjeti u budućnosti će postati još ekstremniji. Potrudimo se da se to ne dogodi

Sa znanstvenoga je gledišta situacija vezana za globalno zatopljenje vrlo jasna. Uočene promjene temperature zraka i mora, povišena srednja razina mora, skraćena prijelazna razdoblja između ljeta i zime, intenzivne pojave suša i oborina, toplinskih valova itd. prouzročene su nečim što ne ovisi o prirodnoj varijabilnosti planetarne klime. Danas bez sumnje znamo da su klimatske promjene zadnjeg stoljeća ponajprije prouzročene pojačanim efektom staklenika, odnosno povećanjem energije u atmosferi. No upitno je kako globalno zatopljenje utječe na činjenicu da pojedina područja različito „trpe“ posljedice klimatskih promjena koje negativno utječu na kvalitetu života.

Da bismo razumjeli kako promjene globalne temperature utječu na promjenu klime pojedinih područja, treba razumjeti međusobnu povezanost zraka, kopna i mora. Klimatski se sustav našeg planeta sastoji od vanjskog utjecaja (ponajprije Sunčeve energije) te mnogobrojnih drugih komponenti među kojima su sastav i dinamika atmosfere, mora i ledenog pokrivača, utjecaj kopnenih obilježja (planine, rijeke i sl.) te naposljetku i utjecaj cijeloga živog svijeta. Sve su te sastavnice međusobno povezane različitim fizikalnim, kemijskim i/ili biološkim procesima, a njihova suma definira klimu Zemlje. (…) Više pročitajte u 269. broju Mora.

Napisala: Natalija Dunić
Snimke: More Design, NOAA, NASSA, Unsplash

Novosti

Prošlo je vrijeme upozoravanja

Prošlo je vrijeme za upozorvanje

Vrijeme je za akciju, poručuju sa skupa. Mijenja se temperatura mora i zraka, raste salinitet, evaporacija, razina mora i kiselost mora

Jučer je na Mediteranskom institutu za istraživanje života u Splitu održana početna konferencija Interreg klaster projekta „CREATE – Climate Responses for the AdriaTic rEgion“ iz EU fonda za regionalni razvoj. Rezultat je to suradnje vodećih hrvatskih i talijanskih institucija i organizacija iz područja klimatskog istraživanja i prilagodbe duž jadranske obale.

Cilj konferencije „CREATE the future we need“ je bila razmjena iskustava regionalnih i lokalnih vlasti, razvojnih agencija, akademskih i poslovnih zajednica, nevladinih organizacija i šire javnosti, da bi se uspostavile odgovarajuće mjere zaštite za suočavanje s trenutnim i očekivanim klimatskim promjenama u jadranskoj regiji.

U uvodnom govoru, znanstvenica Natalija Dunić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo, organizatora konferencije, izjavila je da je prošlo vrijeme za upozoravanje i došlo vrijeme za akciju. „Situacija na Sredozemlju je za nijansu gora nego u ostatku svijeta. Mijenja se temperatura mora i zraka, salinitet raste, evaporacija raste, razina mora raste. Kiselost mora, koja je tihi ubojica, isto raste. Ovo ljeto je temperatura Jadrana, na 1200 metara dubine, bila gotovo 15 stupnjeva u kolovozu!“

Novosti

Ocean – naša klima i vrijeme

Danas se obilježava Svjetski meteorološki dan. Poznavanje vremenskih prilika je ključna stvar za sigurnost u plovidbi, a uz današnju tehnologiju kvalitetne prognoze su dostupne ma gdje se nalazili.

Vrijeme se ne može kupiti novcem, ali se može kupiti znanje, a znanje kakvo nas vrijeme očekuje je dragocjeno i nije skupo, posebno kada znamo što možemo izgubiti. Bez pretjerivanja, meteorologija je izuzetno važna za svakodnevno funkcioniranje, kao i planiranje budućih aktivnosti.

Svjetski meteorološki dan obilježava se 23. ožujka jer je na taj dan 1950. godine službeno osnovana Svjetska meteorološka organizacija (WMO). Zbog toga se današnji dan obilježava Svjetski meteorološki dan, koji svake godine ima svoj moto. Ove godine je to “Ocean – naša klima i vrijeme”, a time se želi ukazati na važnost oceana koji prekriva 70 posto Zemljine površine i glavni je pokretač vremena i klime na Zemlji. Osimo toga, uz ocean je vezano 90 posto svjetske trgovine, i ključan je za život na Zemlji.

Ovogodišnjom temom Ocean – naša klima i vrijeme WMO stavlja u fokus povezanost oceana, klime i vremena na Zemlji. Također njome se obilježava i UN-ovo Desetljeće znanosti o oceanima za održivi razvoj (2021. – 2030.). Desetljeće podupire napore u objedinjavanju znanosti o oceanima kroz inovativne i transformirajuće ideje kao temelj podrške održivom razvoju.

WMO, kao UN-ova specijalizirana agencija za vrijeme, klimu i vode, svjesna je koliko je važno razumjeti neraskidivu vezu između oceana, klime i vremena. To je važno za razumijevanje svijeta u kojem živimo, uključujući utjecaj klimatskih promjena te pomaže članicama WMO u jačanju svoje sposobnosti u zaštiti života i imovine – smanjujući rizik od katastrofa i podržavajući održivo gospodarstvo.

Vrijeme u plovidbi

Gotovo sve gospodarske djelatnosti zahtijevaju optimalno vrijeme za rad, no prognoza vremena posebno je dragocjena pomorcima, kojima život može ovisiti o tome hoće li i kada isploviti, te koju rutu odabrati da izbjegnu moguću oluju, a na oceanu je osim oluje, opasna i dugotrajna bonaca, preniska ili previsoka temperatura.

Izuzev velikih brodova, do prije nešto više od dva desetljeća vrijeme na moru smo prognozirali pomoću barometara, vizualnom opservacijom, te brojali periode u sezonama. Sve te tehnike, vrijede i danas, no na preciznost meteorologije, jako je utjecala pojava satelitske komunikacije, satelitskih snimki, kompjutera, digitalnih mapa, prijenosnih uređaja koji su međusobno umreženi.

Moderna tehnologija je omogućila da si prosječni nautičar može priuštiti mjerne instrumente i satelitsku vezu, te precizno mjeriti brzinu i smjer vjetra, temperaturu, vlagu, struje u moru, te brojne druge podatke koji se automatski obrađuju i grafički prikazuju na ekranu.

Međusobna povezanost podataka dodatno pospješuje točnost prognoze, pa primjerice jedriličari u plovidbi preko oceana imaju u svakom trenutku precizni vizualni prikaz meteoroloških prilika na ekranu, u realnom vremenu, te vrlo preciznu predikciju razvoja nekoliko dana unaprijed, uz približnu predikciju za dulje naredne periode.

Tijekom nedavno održane solo non-stop regate oko svijeta Vendee Globe, sve jedrilice bile su opremljene vrhunskom opremom za meteorologiju, a razumijevanje i točnost podataka ključne su za donošenje odluka o navigaciji. Najbolje rezultate postigli su jedriličari i njihov tim na kopnu koji su donijeli bolje odluke ovisno o vremenskim prilikama i tehničkim mogućnostima jedrilice.

Znamo koliko Jadransko more može biti izazovno za plovidbu kada vremenske prilike iznenade. Za sigurnu i opuštenu plovidbu, važno je poznavanje osnova meteorologije, informirati se o vremenskim prilikama područja kojima plovite, te se opremiti instrumentima koji nam u tome mogu pomoći. Za trenutačno očitanje, potrebno je opremiti plovilo barometrom, termometrom i anemometrom, kao i kompasom te nautičkim kartama radi orijentacije, dok je za predviđanje vremena preporučeno koristiti sve dostupne alate.

Svakako se preporučuje praćenje vremenskih informacija putem FM / AM radijskih postaja, a vremenske prognoze možete zatražiti od drugih plovila putem VHF radijskih kanala na otvorenom moru ili putem satelitske veze ako ju imate. Ako se nalazite na nepoznatim lokacijama, korisno je razgovarati o vremenskim prilikama s lokalnim ljudima.