mrc 2
Novosti

MRC Debeljak u funkciji

Novi meteorološki radar postavljen kod Sukošana koristit će nautičarima i plovidbu Jadranom činiti sigurnijom

Dugo se čekao ali će se isplatiti. Naime, iako davno već najavljeni meteorološki radari na Jadranu u sklopu Državnog hidrometeorološkog zavoda napokon su se i pojavili, bolje rečeno pojavio se onaj na Debeljaku pokraj Sukošana. Radar je dio sveobuhvatne modernizacije meteorološke službe Republike Hrvatske (Projekt modernizacije meteorološke motriteljske mreže u RH – METMONIC) u sklopu koje će biti postavljena još dva radara, pokraj Labina i Stona.

Već ovaj radar će koristiti svakom nautičaru i učiniti mu sigurniju plovidbu po Jadranu. Dakako svi na području koje zahvaća radar imat će dodatnu sigurnost u zaštiti imovine, nasada kao i zaštitu vlastitih života. Dovoljno je pogledati radarsku sliku i zaključiti gdje su oborinski oblaci i kolika se količina oborine očekuje. Oni stručno potkovaniji moći će izvući i druge korisne podatkekao npr. o vrsti oborine (tuča ili kiša), intezitetu oborine ili vremenu za koje se očekuje oborina.

Ovo je WRM200 C-band dvojno polarizirani Doppler radar proizvođača Vaisala OYJ. Radarska zraka ima valnu duljinu od 5,3 cm i širinu od 0.95°. Optimalan domet radara je 240 km. Mjerenja se izvršavaju svakih 5 minuta. Početna elevacija antene je 0,5°, a završna 25°. Osim ovih osnovnih podataka, radarska slika kao i tehnički detalji o radaru mogu se naći na stranicama DHMZ-a. Koristeći radarsku sliku kao i od prije dostupne satelitske slike, te podatke radiosondaže i pojava munja ovo je veliki korak DHMZ-a za sigurnost življenja i boravka na i uz Jadran.

mrc_debeljak

civitanova 11
Novosti

Projekt koji bi mijenjao rutu

Talijanska tvrtka predstavila projekt nove marine rekonstrukcijom luke Civitanova Marche. Projekt koji bi, ako zaživi, mogao privući superjahte na duži boravak

Eurobuilding, talijanska tvrtka specijalizirana za građevinske projekte i održiva inženjerska rješenja u građevini predstavila je projekt proširenja i rekonstrukcije luke u Civitanova Marche, gradu na zapadnoj obali Jadrana, nedaleko od Ancone. Cilj projekta je postojeće kapacitete luke bolje iskoristiti te mu udahnuti nove karakteristike, što bi utjecalo na promjenu vizure i atraktivnosti gradske morske fronte, stvarajući turistički centar, s posebnim naglaskom na talijanske i strane nautičare, ističu projektanti.

Taj bi projekt imao veliki utjecaj na nautički turizam velikih jahti na Jadranu, jer bi predstavljao praktički jedinu veliku marinu s talijanske obale Jadranskog mora od Chioggie južno prilagođenu boravku tako velikih jahti. Lokacija je izvrsna, nalazi se na pola puta od Jonskog mora i Venecije, 60 nautičkih milja udaljena od Srednje Dalmacije i otprilike isto toliko od Pule i Venecije. Budući da se nalazi relativno blizu najatraktivnijih hrvatskih otoka, ovo je Talijanima prilika da zagrizu dio kolača nautičkog turizma Jadranskog mora. Istovremeno, otvara vrata novim gostima za Hrvatsku. Budući da je trajniji boravak superjahti Hrvatskoj još uvijek slabo razvijen, sve što će te goste privući u Jadransko more je plus. Ali…

Civitanova Marche 1

Javno privatni kapital

Za nautičare u jahtama, brodicama, a ponajviše za jedriličare koji vole dužu plovidbu, ova bi marina značila jedna mogućnost više za rutu koja može biti spoj offshore jedrenja i krstarenja otočićima Srednje Dalmacije. Drugim riječima, ono što Grčka ima silom geografskih prilika, a Hrvatskoj na neki način nedostaje. Ipak, koliko god zvučalo primamljiv brojniji dolazak superjahti na Jadransko more, mi u Hrvatskoj moramo biti svjesni da ih ovaj projekt nastoji privući u Italiju, kao njihovo polazišno mjesto, a u tome je kvaka. Najveći novac koji se okreće u svijetu superjahti je u održavanju, zimovanju, te bi cilj svake države trebao biti da se njihove zastave vijore na tim plovilima. Ako ništa, zbog poreza, naknadi, trošarina… a i zbog prestiža…

Projekt regeneriranja luke Eurobuilding procjenjuje na vrijednost od preko 150 milijuna eura, za što predviđaju model javno-privatnog ulaganja, uz koncesijski model menadžmenta. Javna svrha je obogaćivanje javne imovine, uljepšavanje centra grada i otvaranje radnih mjesta, što je primamljiv argument za dobivanje političke podrške. Tvrtka Eurobuilding iza sebe ima 25 godina iskustva i preko 125 završenih projekata, pa sigurno imaju iskustva i u tim, političkim poslovima.

Google Earth Civitanova Marche

Otrijeznimo se…

Eurobuilding ističe da bi ova marina mogla biti poveznica Jadrana s rutama superjahti na Sredozemnom moru, odnosno rutama između Turske, Grčke, Malte, Španjolske, Francuske… A sada trenutak otrježnjenja. Ističu kako “jadranska obala, zapravo, nije opremljena za primanje ovakvih plovila. Projekt Eurobuildinga također nastoji osnažiti industriju brodogradnje, koja je već prisutna u tom području, na način da stvara okrug 45 tisuća kvadratnih metara posvećenih zimovanju, održavanju i remontu superjahti.”

Projekt također uključuje izgradnju dva nova hotela za kratkoročni prihvat gostiju kapaciteta oko 650 soba. Izgradio bi se čitav novi turistički dio grada, koji bi pratio urbanizirana plaža s velikim zelenim površinama za druženje, te brojnim komercijalnim lokalima. Tu projektanti zamišljaju isticanje dvaju brendova po čemu je regija poznata – moda i hrana, odnosno sve najvažnije stavke za prihvat gostiju koji traže luksuz. Intervencija Eurobuildinga, kako ju nazivaju autori, podrazumijeva potpunu promjenu centra jednog grada, što će sigurno naići na otpor, posebno kod stanovništva koji je vezan uz povijesni dio grada, čijih se lukobrana, grebena i ulica ovaj projekt najviše i tiče.

Ova “intervencija” rješava situaciju koja predstavlja elemente degradacije i raspadanja urbane infrastrukture, što ostavlja socio-ekonomske posljedice na građane Civitanova Marche, te olakšava razvoj ribarske industrije i trgovine. Štoviše, ističu projektanti, ribari bi trebali imati koristi od ovog projekta izmještanjem na glavni mul, gdje bi se oformila moderna infrastruktura za ribarnicu. Hrvatske tvrtke trebaju dobro, ali brzo razmisliti o tome žele li biti vikend izletište za superjahte na Jadranu, a naši otoci benzinske postaje i parkirališta za skupocjene jahte, ili servisni centar, salon, odredište i najvažnije, polazište. Ono što se trenutno događa u riječkoj luci i projekt Porto Baroš budi nadu da se i mi ozbiljnije uključujemo u tu utakmicu.

Civitanova 3

Piše: Teo Marević
Foto: Eurobuilding Group / Google Earth Screenshot

marinetek 13
Novosti

Marinetek radi punom parom

Tvrtka iz Šibenika čije poslovanje s plutajućim pontonima nije vezano samo za hrvatsku obalu, već za Mediteran

Nautički biznis nisu samo plovila, charter i iznajmljivanje, već i oprema za infrastrukturu. U Hrvatskoj postoji nekoliko tvrtki koje proizvode kvalitetnu opremu za nautičku infrastrukturu, a jedna od najznačajnijih je svakako Marinetek  Adriatic d.o.o. čiji su pontoni privezani uz brojne rive nautičkih luka i marina u Hrvatskoj, ali i inozemstvu. Tijekom prošle godine Marinetek je napravio velik posao na Malti, dopremom 6 novih valobranskih pontona tipa M3820BRS za gat A duljine 120 m, pristupni most, sidreni materijal za sidrenje gata i muringa, te dodatnu pripadajuću opremu. Ove godine napravljena je druga faza rekonstrukcije povijesne nautičke lokacije u Gardens Yacht marini, gdje su 1962. godine prve vezove za jahte napravili britanski i malteški inženjeri. Sada je došlo vrijeme za obnovu i širenje ponude, za što je angažiran Marinetek iz Šibenika.

Osim revitalizacije starog parka u Ta’Xbiexu, marina će ponuditi i najkvalitetniju uslugu s ukupno 126 mjesta za jahte do 50 m duljine. Većina vezova formirat će se uz tri plutajuća gata instalirana u Marxamxetto Harbour, Lazareto Creek. Za potrebe druge faze, početkom svibnja ove godine je Marinetek isporučila dodatnih 13 betonskih plutajućih pontona, tipa M3312HD (5 kom) i M3315HD (8 kom) s pripadajućom opremom, od kojih će se formirati plutajući gatovi B i C. Iz Marineteka poručuju kako je proizvodnja pontona trajala je 3 tjedna, a instalaciju će obaviti sam investitor, uz nadzor Marinetekovog supervizora i djelatnika.

marinetek 11a

Marinetek pontoni za Flisvos marinu u Grčkoj

Mali, ali vrlo simpatičan projekt isporučen je jednoj od najpoznatijih nautičkih marina u Grčkoj, marini Flisvos u južnoj atenskoj luci Palaio Faliro. Pristanište dugo 18 metara, koje se sastoji od dva betonska plutajuća pontona, kraće je od većine jahti u marini Flisvos, a instalirano je i opremljeno za smještaj malih jahti do 15 metara. Cijeli projekt realiziran je zajedno s Armos Precast, novim Marinetekovim partnerom u Grčkoj, koji je uz nadzor šibenske tvrtke radio instalaciju pontona. Ovaj projekt su Šibenčani komentirali da je, nadaju se, prvi u daljnjoj dugoročnoj suradnji Armosa i Marineteka.

Flisvos marina vodeća je nautička marina u Grčkoj, te je postala matična luka za vlasnike mega jahti kojima je destinacija istočni Mediteran. Marina je s vremenom postala referentna točka za grčki morski turizam, ali i za stanovnike poluotoka Atike, gdje i brojni lokalni stanovnici rado provode vrijeme. Ta marina broji ukupno 303 veza, od kojih je više od pola namijenjeno za smještaj jahti duljih od 30 m.

Marinetek je za potrebe ovog projekta proizveo i isporučio 2 pontona tipa M2409AC koji su  čeličnim vodilicama i vertikalnim šinama pričvršćeni na postojeći obalni zid marine. Hodna površina pontona je obložena WPC (drveno-plastični kompozit) podnicom i priveznim bitvama od nehrđajućeg čelika, koji cijeloj konstrukciji daju dodatni luksuzni ugođaj.

marinetek 1a

Potpisan ugovor o dobavi i montaži plutajućih gatova u Športskoj luci Brigi

Poslovi ne staju. Početkom ožujka potpisan je ugovor o dobavi i montaži plutajućih gatova u Športskoj luci Brigi-Lokvice, kojim je definirana izgradnja luke posebne namjene smještene istočno od središta Grada Trogira. Uloga Marineteka je izrada i isporuka plutajućih pontona dok su radovi na sidrenom sustavu plovila i gatova prepušteni investitoru, Pomorsko športskoj udruzi “Lokvice”.

Radi se o izvođenju radova u sklopu gradnje športske lučice s kapacitetom od 198 vezova raspoređenih na 5 gatova. Unutar zaštićenog dijela luke planirana je postava plutajućih pontona na koje će se, prema uputama investitora, omogućiti privez isključivo plovila do maksimalno III. kategorije. Marinetek će u tu svrhu isporučiti ukupno 21 ponton All Concrete tipa M2409AC i M2412AC, koji su idealni za prihvat brodova u marinama ili za formiranje samostalnih gatova, te predstavljaju najnoviju generaciju Marinetek betonskih plutajućih pontona.

Unatoč značajnim promjenama na tržištu i odgodama planiranih velikih investicijskih projekata uzrokovanih pandemijom virusa, poslovanje Marinetek društva je i dalje stabilno i pozitivno, poručuju iz tvrtke. Njihova lista referenci i zadovoljnih klijenata najveća im je garancija i sigurnost budućim partnerima da će sve prihvaćene poslove izvršiti kvalitetno i u zadanim rokovima.

marinetek 11Predstavnici PŠU Lokvice Vinko Buble i Branko Matas sa voditeljem prodaje Marineteka Zoranom Cvitanom prilikom potpisa Ugovora

Piše: Teo Marević
Foto: Marinetek

LADY CHRISTINA
Novosti

Rekordan broj megajahti

Pandemijska godina bila je najbolja godina do sad prema broju megajahti pristiglih u Hrvatsku

Tijekom nautičke sezone 2020. u Hrvatsku je pristiglo 124 jahte dulje od 45 metara, što za jedan dolazak premašuje brojku iz 2019. godine. Dodatna vrijednost ovog postignuća je u tome što je ove godine nautička sezona trajala otprilike mjesec i pol dana, usporedno s 2019. kada je s predsezonom i posezonom period rastegnut na gotovo pola godine.

Uspjeh s nautičkim turizmom mega jahti u Hrvatskoj bilježi se i drugim brojkama, posebno onima s ostvarenim prihodom. Naime, jedna mega jahta za svoje potrebe troši i više desetaka tisuća eura, pa je ulaganje u razvoj takvog oblika turizma isplativo.

S obzirom na to da se destinacije super i mega jahti mijenjaju ovisno o trendu, sada je red na Hrvatskoj da iskoristi trend i dodatno osnaži istočnu jadransku obalu kao destinaciju koja mora biti na kartama luksuznih brodova.

Ove godine je dobar rezultat ostvaren između ostalog i zbog relativno brze reakcije otvaranja pomorskih granica Hrvatske, usporedno s drugim konkurentnim državama na Mediteranu. Osim toga, Hrvatska je još uvijek djelomično nerazvijena za tu vrstu turizma, te se otvara prilika za jačanje usluga usmjerenih takvim gostima.

Nauticka sezona
Novosti

Najava nautičke sezone

Ponovo se bukiraju jedrilice i motorna plovila u charteru. Strane turiste možemo očekivati u drugom tjednu lipnja, a vlasnike plovila u Hrvatskoj već ovog vikenda.

Zahvaljujući povoljnoj epidemiološkoj situaciji i činjenici da je odmor na brodu sam po sebi jedan oblik izolacije, raste interes nautičara za plovidbu u Hrvatskoj. Prema informacijama koje svakodnevno stižu u redakciju Mora, intenzivirala se komunikacija vlasnika plovila s marinama i charter kompanijama u Hrvatskoj, pa ovog vikenda možemo očekivati prve dolaske.

Proteklog vikenda kada su počele popuštati mjere, ponovo je započeo i booking jedrilica i motornih jahti u hrvatskim čarterima. Slutnje da bi mogao krenuti prvi val nautičkog turizma opravdala je i izjava ministra turizma Garija Capellija koji je preksinoć kazao kako se praktički već može ploviti i u čarteraškim plovilima. Iako se radi na tome, granice još ipak nisu otvorene u turističke svrhe, pa će se na dolazak gostiju čarteraša pričekati do dodatnog popuštanja mjera.

Prema informacijama kojim raspolažemo prvi val bukiranih jedrilica i motornih jahti je za drugi tjedan u lipnju, oko Tijelova i kasnije. Kao što smo jučer pisali, uskoro se očekuju i upute za rad čarter tvrtki koje su na prijedlog Udruženja chartera upućene nadležnim ministarstvima turizma i mora, te epidemiolozima koji bi trebali odobriti čitav proces.

silhouette-photography-of-boat-on-water-during-sunset-1118874
KlimaMORE

Sve su češće rekordno visoke temperature zraka, razdoblja vrućina, toplinski valovi, bujične poplave, suše i šumski požari

Napisao: Marko Vučetić
Snimke: Unsplash, Aleksandar Gospić

Prema najnovijim istraživanjima grupe američkih i kineskih znanstvenika objavljenim u Advances in Atmospheric Sciences (siječanj 2020.) oceani su se, u proteklih 25 godina, zagrijali za „sićušnih“ 0,075 °C! Zar je to neka vijest? Okrenimo pilu naopako! Pokušajmo ovako. Što mislite koliko je trebalo utrošiti energije da bi se oceani zagrijali ni za nepunu desetinku (0,1 °C) stupnja? Tko bi uspio „potpaliti vatru“ ispod oceanskih „kotlova“ i dovoljno je dugo održavati da bi se taj volumen vode barem za tu desetinku stupnja zagrijao? Prema proračunu koji su znanstvenici ponudili, pokazuje se da je potrebna energija od oko 228×109 TJ (teradžula). Ako je atomska bomba bačena na Hirošimu oslobodila energiju oko 63 TJ onda nije teško izračunati koliko je takvih bombi „bačeno“ u proteklih 25 godina! Začudit ćete se koliko nula ima taj broj! Dakako „bombe“ su bačene u obliku onečišćenja (stakleničkih plinova) ispuštenog u atmosferu koje je „zarobilo“ toplinsku energiju. Treba znati da oceani apsorbiraju više od 90 % viška energije koja se nakuplja u klimatskom sustavu kao rezultat povećanih koncentracija stakleničkih plinova.

Zagrijani Jadran

Zagrijali su se oceani, a što je s Jadranom? Dakako sve je povezano! Oni koji mogu usporediti kupanje u Jadranu od prije 25 godina, neki i još prije, s kupanjem na početku 21. stoljeća pa onda i s kupanjem pred kraj drugog desetljeća ovoga stoljeća, sigurno su zamijetili bitnu razliku. Kad je temperatura mora prije 25, 30 godina bila oko 25 °C nismo se mogli nauživati toploga mora. Toplog kao „lušija“! A danas kad u more ulaze dvadesetogodišnjaci i mlađi, a temperatura mora je 27 °C, 28°C pa i viša, ulaze stisnutih ramena i s obveznim brrrrr! Samo za ilustraciju, na mjernom mjestu pred ulaz u luku Hvar (Mola) na kojem se mjeri temperatura mora od 1957. izmjerena je 11. kolovoza 2017. temperatura mora od 27,8 °C, a 12. kolovoza 2019. u Dubrovniku od čak 28,7 °C. Ne čini li vam se da je već i samo ova promjena zabrinjavajuća? Nije se povećala samo temperatura tankog površinskog sloja mora već su istraživanja pokazala da je ljeti na dubini od 40 m prije 30 godina iznosila 12 °C, a sada već 24 °C!

Razumljivo da su se živi organizmi nenavikli na takvu toplinu povukli u dublje hladnije slojeve, ali jasno je da prostora za povlačenje rapidno nestaje i nažalost ima svoj kraj. I tako dok moguće i niste negodovali zbog sve toplijeg mora ne misleći u taj tren na pogubne posljedice, oko vas su se događale neopazice ili slabo vidljive i druge promjene. Jedna od njih je uzdizanje razine mora s tek oko 3 mm na godinu, ali uz orkansko jugo posljedice su vidljive kao potopljene mnoge rive duž Jadrana. I jugo i bura sve češće pokazuju svoju moć pa je uz orkansko jugo 12. studenoga 2019. zabilježen val rekorder pokraj otočića Sv. Andrija (7 NM zapadno od Dubrovnika) čija je maksimalna visina iznosila, Hmax= 10,87 m. Dotadašnji rekorder bio je val od 10,8 m zabilježen u veljači 1986. na sjevernome Jadranu. (…) Više pročitajte u 252. broju Mora.

ctic_The_Journey_Melting_Ice