Marko Vučetić izložba meteoroloških knjiga GK Hvar
Novosti

Znanje u knjigama, neznanje u praksi

U prostorijama GK Hvar otvorena je izložba meteoroloških knjiga iz zbirke meteorologa, ribara, putopisca i gastronoma, autora magazina More, Marka Vučetića.

U prostorijama Gradske knjižnice i čitaonice Hvar otvorena je izložba meteoroloških knjiga iz zbirke meteorologa, Hvaranina, našeg autora Marka Vučetića. Na izložbi je prikazan dio zbirke, i to knjige pisane na hrvatskom jeziku i od hrvatskih meteorologa. Brojnim naslovima je izdavač Državni hidrometeorološki zavor, kao i neke druge ustanove koje imaju potrebu za meteorološkim produktima, među kojima je i magazin More. Uz izložbu održano je i prigodno predavanje „Znanje u knjigama, neznanje u praksi“ tijekom kojega je predavač ukazao na potrebu kontinuiranog praćenja stručne literature jer u suprotnom neznanje i pogreške susreću se u na svakom koraku.

Marko Vučetić je meteorolog, ribar, putopisac i gastronom, koji u svaki broj Mora udahne doživljaje iz Portića i plovidbe, a u prošlom, jubilarnom broju Mora osvrnuo se na  25 godina klimatskih promjena. Marko zna što govori, iza njega je više stotina  znanstvenih radova, tisuće članaka u magazinima i novinama, ali i nataloženo obiteljsko iskustvo u kojem je poznavanje vremenskih prilika znalo i život značiti.

Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju
Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju
Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju
Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju
Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju
Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju
Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju
Izložba knjiga i publikacija iz meteorologije i predavanje Marka Vučetića o meteorološkom nazivlju

Foto: Gradska knjižnica i čitaonica Hvar

feljton1
Novosti

U Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu, otvorena je izložba ‘Više od svjetla i soli: 200 godina hrvatskih svjetionika’

U posljednja četiri, kao i u novom, jubilarnom broju Mora, čitatelji imaju priliku čitati feljton Vedrana Trgovčića naziva „Povijest svjetioničarstva na istočnoj obali Jadrana“. U srijedu 12. veljače je u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu, otvorena je izložba Više od svjetla i soli: 200 godina hrvatskih svjetionika. Svjetioničarstvo je službeno započelo puštanjem u rad namjenskog objekta u Savudriji 1818. godine.

Tamošnji svjetionik, danas u statusu zaštićenog kulturnog dobra, i nakon dva stoljeća svjedoči o bogatoj hrvatskoj pomorskoj tradiciji te izazovima poziva svjetioničara, veoma rijetkom zanimanju. Izložba je organizirana u partnerstvu Hrvatskog pomorskog muzeja Split i ustanove za održavanje pomorskih plovnih putova Plovput d.o.o. te se sastoji od dva dijela: izložbe fotografija svjetionika renomiranih hrvatskih fotografa te muzeološke izložbe koja pruža donosi predmete iz povijesti svjetioničarske službe, dokumentarnu građu, tehnologiju pomorskih rasvjetnih tijela te fotografije iz privatnih kolekcija. Posjetitelji će uz nekadašnji okretni stroj svjetionika Glavat imati priliku vidjeti prizore hrvatskih svjetionika u razdoblju država koje su nekada gospodarile istočnom obalom Jadranskog mora.

Posjetiteljima će se na pratećoj izložbi fotografija „Hrvatski svjetionici“ autora Željka Višića predstaviti i izvanredna fotografska ostvarenja posredstvom kojih umjetnici impresivno predočuju činjenicu da su naši svjetionici dio nacionalne graditeljske i kulturno-povijesne baštine, bitni za pomorsku tradiciju i identitet Republike Hrvatske. Organizatori su Hrvatski pomorski muzej Split, Plovput d.o.o. i Tehnički muzej Nikola Tesla, a izložba je ostvarena u suradnji s Gradom Umagom, Muzejom grada Umaga, Turističkom zajednicom Grada Umaga, Ustanovom FESTUM. Ulaz je slobodan, a posjetitelji ga mogu razgledati od utorka do petka od 11 do 19 sati, te subotom i nedjeljom od 10 do 14 sati. Postav u Tehničkom muzeju će biti izložen od do 31. ožujka.

Autori izložbe: Danka Radić, Marijan Bradanović, Dean Krmac, Petra Blažević, Sunčana Dežjot, Antonija Perković
Autorica stručne koncepcije izložbe i kataloga: Petra Blažević
Autor projekta izložbe fotografija Hrvatski svjetionici: Željko Višić

mare1
MOREReportaže

‘Svaki čovjek kod koga se pobudi zanimanje i ljubav prema moru je čisti dobitak. Jer, ljubav rađa brigu.’

Prošlo je otprilike godinu dana kada smo glavni urednik Mora i potpisnik ovog teksta, sjedili u zagrebačkom ateljeu Atelier Owl umjetnice Lidije Boševski, okruženi fantastičnim keramičkim skulpturama. Te večeri razgovarali smo o projektu Mare Modul u društvu umjetnica koje su izrađivale skulpture pod mentorstvom Lidije Boševski i njihovim stručnim suradnicima, biolozima Tatjanom Bakran Petricioli i Donatom Petriciolijem,  svi redom zaljubljenici u prirodu i more. Riječ je o projektu keramičkih skulptura koje su nakon izložbe u Tehničkom Muzeju u Zagrebu, Galeriji Juraj Klović u Rijeci, te u Frankopanskom kaštelu u Kraljevici, a nedugo nakon našeg razgovora postale trajna izložba i staništa za morske organizme u podmorju ispred Kraljevice koje je opustošeno antropološkim djelovanjem.

mare2

Sada, godinu dana poslije uranjanja keramičkih skulptura u more, priroda je nastavila oblikovati umjetnička djela, a projekt se pokazao izuzetno uspješnim. Tim povodom posjetili smo ponovo atelje i umjetnicu Lidiju Boševski ne bismo li saznali što se događa s projektom Mare Modul. Boševski kaže da je raditi s prirodom i za prirodu fantastičan osjećaj i jedva čeka da netko zaroni i evidentira što se događa s njihovim keramičkim skulpturama. Unatoč nagovaranju, još se nije odvažila zaroniti na 15 metara dubine gdje se umjetnička djela sada nalaze. Suradnik projekta, Daniel Frka i članovi ronilačkog kluba u Kraljevici, svako toliko zaranjaju na mjesto polaganja ovih umjetničkih stanova za morske organizme i pritom su uspjeli zabilježiti sjajne fotografije već prilično obraslog staništa punog života. U jednoj su skulpturi tijekom zarona primijetili da je ribica napravila gnijezdo u koje je položila jajašca. Oko keramičkih skulptura događa se prava životna priča. Neke od vrsta riba koje su zamijećene tijekom promatranja staništa su teritorijalno vezane, pa će im podvodni Mare Modul služiti kao životni prostor, dok druge tamo dolaze na mriještenje ili samo iz znatiželje. (…) Više pročitajte u novom broju Mora.

mare3