Interpretacijski centar

malinska1
BaštinaMORE

Malinska mijenja vizuru

More, drvo i barke u povijesti su bili osnova gospodarstva ovog otočnog mjesta. Opet su povezani u zanimljivoj priči

Sredinom ožujka posjetili smo Malinsku, a povod je bio intenzivan rad na gradilištu budućeg Interpretacijskog centra maritimne baštine. No on je tek dio preobrazbe imidža općine Malinska-Dubašnica, otoka Krka i Kvarnera u širem smislu.

Na novouređenoj Rivi Velike Barke susreli smo se s voditeljicom projekta Ivanom Dubrović i direktorom TZ-a Malinske, Danielom Manzonijem koji su nas poveli u obilazak mjesta gdje će se krajem godine zgotoviti centar DubOak. Malinska je centar općine Malinska-Dubašnica, a ime DubOak sastavljeno je od hrvatskog i engleskog naziva za hrast medunac ili dub prema kojemu je općina i dobila naziv.

Prije razvoja turizma Dubašnica je živjela od poljoprivrede, ribarstva, ali i trgovine sirovinom – hrastovim drvom koje su barkama izvozili u Veneciju i Chioggiu. Na tome se temelji rebranding općine i najvećeg mjesta – Malinske koja je u novijoj povijesti sinonim za hotelijerstvo i boom apartmanizacije zbog čega je gotovo pa izgubila identitet malog primorskog mjesta.

malinska3

Mještani te općine odlučili su popraviti štetu koja je nastala propadanjem nekadašnjeg bisera jugoslavenske hotelijerske ponude. Centar Malinske posljednjih godina počinje poprimati pitomiju vizuru. Nedavno je završeno uređenje Rive velike barke od samog centra mjesta, prema jugozapadu, uređeni su parkovi, a uz more i šume u zaleđu napravljene su tematske biciklističke staze i šetnice.

Fokus otočkog turizma stavljen je na vanjske aktivnosti jer otok obiluje raznolikim krajolikom, pa se u jednoj šetnji ili biciklističkoj vožnji prolazi nekoliko različitih pejzaža. Vremena se mijenjaju, a mještani su konačno shvatili da sami stvaraju sadržaj te da je zadaća TZ-a promovirati njihovu ponudu, odnosno općine da pruži infrastrukturu.

DubOak bi trebao biti temelj za gradnju imidža Malinske-Dubašnice, pa i otoka Krka s bogatom maritimnom baštinom, kulturom plovidbe i suživota otočkih ljudi s morem i šumom. U toj priči riva, brodovi, škver te vještina brodogradnje i plovidbe igraju ključnu ulogu jer su domaćem stanovništvu u povijesti pružali mogućnost trgovine i gospodarsku komunikaciju s obalom. (…) Više pročitajte u 259. broju Mora.

malinska2

loger1-886x590
Novosti

Interpretacijski centar pomorske baštine Loger Nerezinac dobitnik je ovogodišnje tradicionalne hrvatske nagrade Simply the best.

Loger Nerezinac nagrađen je u kategoriji Novi projekti u turizmu, zahvaljujući kreativnosti, inovativnosti, razvoju i unaprjeđenju turističke ponude destinacije. Nagradu dodjeljuju UHPA – Udruga hrvatskih putničkih agencija i turistički časopis Way to Croatia. Nagradu je uz direktora TZ-a Malog Lošinja Dalibora Cvitkovića, preuzeo inicijator projekta Ferdinando Zorović na prigodnoj svečanosti u okviru 21. poslovno turističke burze PUT u Gradacu. Zahvaljujući svom entuzijazmu, inicijativi i velikom doprinosu u realizaciji Centra, Zorović je u rujnu 2019. primio priznanje za očuvanje pomorske baštine koju je u sklopu Poslovne izvrsnosti dodijelila Turistička zajednica Grada Malog Lošinja, a za Dan Grada u studenom je dobio priznanje grada Malog Lošinja.

Inače, poznati teretni brod star više od 100 godina spomenik je lošinjske brodograđevne tradicije te  pretvoren u interpretacijski centar na otvorenom, dočarava i interpretira bogatu pomorsku i brodograđevnu baštinu otoka Lošinja. Vrsta je teretnog jedrenjaka koji je služio za prijevoz drva, vapna, pijeska i ostalog tereta. Iako nekad mnogobrojan na sjevernojadranskim otocima, postoji samo jedan poznati preživjeli primjerak i to upravo ovaj lošinjski. Pretpostavlja se da je izgrađen oko 1880. godine, a obnavljan je godinama kako bi se doveo u prvobitno stanje. Dugačak 19,6 metara, s dva jarbola i nosivosti oko 300 tona. Uobičajeno je bilo da posadu logera čine kapetan i tri do četiri mornara. Interpretacijski centar postavljen na samom brodu prezentira značajke svakodnevnog života na brodu krajem 19. stoljeća. Ovaj plovidbeni „muzej“ upisan na listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske svoj vez pronašao je ispred Muzeja Apoksiomena u Malom Lošinju gdje ga posjetitelji mogu besplatno posjetiti. Priznanje za iskazanu kreativnost i inventivnost u razvoju procesa upravljanja destinacijom i unapređenja kvalitete u turizmu primila je i Đurđica Šimičić čime je dala poseban doprinos izgradnji turističke prepoznatljivosti Lošinja.

Predsjednik UHPA Tomislav Fain, Ferdinando Zorović, direktor TZGML Dalibor Cvitković, direktorica Way to Croatia Maja Šimenc