ICOMIA webinar
Novosti

Budućnost turizma i nautike

Sudjelovali smo na webinaru ICOMIA-e na temu Nautika i turizam s Covid-19 – što nas čeka?, na kojoj su istaknuti predstavnici industrije analizirali stanje i razgovarali o budućnosti.

Na webinaru Međunarodnog nautičkog udruženja ICOMIA govorili su predstavnica tvrtke BWA A1 Yachting, Rosemary Pavlatou, predstavnik zrakoplovne industrije Aegean Airlines grupe, dr. Marios Menexiadis, te predstavnik udruženja European Boating Industry, Philip Easthill. Uvodnu prezentaciju u webinar održala je regionalna direktorica za Europu UNWTO-a (Svjetska turistička organizacija), Alessandra Priante.

Gotovo dvosatni webinar je snimljen te će se moći preuzeti s internetske stranice ICOMIA-e. Sadržaj govornika bio je temeljen na planu Restart Tourism, kojim su htjeli ukazati na ključne probleme i svijetle primjere koje smo naučili iz ove sezone, te kako se pripremiti za budućnost.

Primijeniti naučeno iz protekle sezone

Jedan od pozitivnih primjera bilo je isticanje nautike kao sigurnog i dokazano uspješnog modela turizma, čak i tijekom pandemije. Na razini svijeta i kontinenata već su donesene smjernice ili se još radi na njima, a prema kojima bi države trebale djelovati kako bi se omogućio razvoj turizma u sljedećem razdoblju.

Rosemary Pavlatou je istaknula da je iza nas jedna relativno uspješna sezona, tijekom koje smo naučili kako se nositi s turizmom u pandemiji. Pouke iz ove sezone trebaju poslužiti za pripremanje iduće, koja bi trebala biti bolja i u uvjetima nastavka pandemije. Najgore je što se može dogoditi da ponovimo ovu godinu, iako je, kaže, to malo vjerojatno.

Virtualni i privatni događaji

Glede nautičkih sajmova, Philip Easthill je rekao da su oni vrlo važni za razvoj nautičke industrije, te da virtualni nautički sajmovi tek djelomice nadopunjuju nedostatak fizičkog događaja. „Teško je povjerovati da će se netko odlučiti kupiti brod bez da ga dotakne i osjeti.“
Upitali smo ga smatra li da će privatna nautička predstavljanja utjecati na budućnost modela kupovine brodova, barem što se tiče ozbiljnih kupaca, na što je također kazao kako smatra da će svakako doprinijeti, no da također neće zamijeniti nautičke sajmove. Tamo se, kaže, susreću i drugi konkurentni brodovi, razmjenjuju se mišljenja među nautičarima, no najvažnije je da posjetitelji sajmova tamo dolaze doživjeti nautiku, što je nezamjenjivo.

Uključiti psiho-sociološki utjecaj

Dr. Marios Menexiadis je istaknuo da se prognoza za turizam u 2021. ne može promatrati samo kroz brojke, već da je važan faktor prognoze u turizmu sada osjećaj kod ljudi, potencijalnih turista. Važno je promatrati psihološki i socijalni utjecaj koji, za razliku od 2008. godine kada je svijet zahvatila kriza, nije došao ovako naglo i ipak nije zahvatio sve odjednom.

Philip Easthill ističe kako digitalizaciju marina smatra također jednom od ključnih stavki razvoja. U vremenu gdje se sve brzo mijenja, gosti u marini moraju imati pristup internetu, odnosno pristup informacijama. Nadalje, objašnjava da digitalizacijom marina dobivaju i pružatelji i primatelji usluga. Osnovom digitalizacije smatra opskrbljenost marina WiFi signalom.

Zadržati nove vlasnike plovila

Komentirao je i upit o takozvanom boomu novih vlasnika plovila, koji su se pojavili usporedo s većim brojem polovnih plovila na tržištu, što je bilo očekivano za krizu. Kaže kako su u EBI-ju očekivali i porast novih vlasnika plovila zbog specifičnosti situacije, te na potpitanje dodaje kako je zadatak svih u industriji u idućih 10 godina nastojati zadržati čim veći broj tih novih vlasnika.

Kada su otvorili pitanje državne intervencije, na licima sudionika vidjelo se da su svi imali nešto za reći na tu temu, a sama tema je preširoka za jedan sporedni segment webinara. Ipak, dr. Marios Menexiadis je kazao kako smatra da bi državna garancija trebala ući u dio vlasništva, te je naveo primjer Lufthanse. Obrazlaže da državni poticaji nisu dovoljni, već stvarna namjera da se spasi tvrtka je ulazak u suvlasništvo.

Foto: ICOMIA Webinar / screenshot

Dubai
Novosti

Odgođen svjetski kongres marina

Svjetsko nautičko udruženje ICOMIA izabralo je novu predsjednicu, a sljedeću svjetsku konferenciju marina odgodilo je za 2021. godinu.

Prošle godine u lipnju se u Splitu i u Šibeniku održavao godišnji skup ICOMIA-e i IFBSO-a. Tada je održana konferencija Međunarodnog udruženja marina (IMG), gdje je Hrvatska prvi puta nastupila kao domaćin i nova članica udruženja. Na kongresu se raspravljalo o sljedećoj destinaciji ICOMIA-ine svjetske konferencije marina, pa je nakon izjednačenog broja glasova, u ponovljenom izboru Hrvatska izgubila od Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Veliki nautički događaj koji se trebao održati ove jeseni u Dubaiju, zbog pandemije se odgađa do listopada 2021. godine.  Menadžment događaja trenutačno surađuje s partnerima i govornicima, kako bi iduća konferencija prošla besprijekorno i u sigurnim okolnostima. Domaćini iz Dubaija, najavili su kako rade i na tome da se do kraja godine održi online događaj, a više detalja znat ćemo kroz nekoliko tjedana.

Uz ovu vijest, ICOMIA je sinoć objavila da je u petak 22. svibnja izabrana nova predsjednica ICOMIA-e, Sara Anghel. Dosadašnja zamjenica predsjednika ICOMIA-e iza sebe ima 12-godišnje iskustvo vođenja sjeverno-američkog udruženja nautičke industrije, NMMA, te 25 godina vođenja državnih poslova.

incomnia1
BusinessMORE

Industrija traži izlaz

Svjetski problem može se riješiti samo na svjetskoj razini

U prošlom broju Mora pisali smo o Brexitu i potencijalnim opasnostima koje bi mogao imati po industriju. Sada je on tek proljetna alergija naspram višeslojnih posljedica koronavirusa koje nas tek čekaju. Svaki problem ima rješenje, a potrebno je donijeti pravu odluku, na svim razinama. Naravno, poželjno je da se odluke donesu čim prije pa će i rezultati biti bolji, a panično saniranje i ishitrenost naštetit će industrijama i ekonomijama država, što u pitanje dovodi svakodnevnicu.

Zbog toga je važno da odluke koje se donesu budu promišljene, sustavne, realne i usklađene na svim razinama počevši od vrha, globalno, prema lokalnim zajednicama na kontinentu, te prema državama i lokalnim upravama. Ne radi se samo o slobodi kretanja, plovidbe, potencijalnim karantenama koje bi nautičare natjerale na čekanje po pristanku u luke stranih zemalja, već se radi o čitavom procesu — od nabave materijala, distribucije proizvoda, pa do tržišta koje se preko noći promijenilo. Šengenska zona kakvu smo poznavali prije izbijanja virusa, sada je na pauzi.

Virtualna stvarnost

Nezahvalne okolnosti natjerale su poslovni svijet da se prilagodi, te su svi poslovni  sastanci otkazani osim onih virtualnih. Krajem ožujka članovi Svjetske konferencije nautičke industrije (ICOMIA) sastali su se kako bi odredili zajedničke probleme i prokomentirali na što će sve i kako utjecati situacija s kakvom se još nismo susreli kao čovječanstvo. (…) Više pročitajte u 253. broju Mora.

Napisao: Teo Marević

incomnia2

incomnia3

Skype konferencija ICOMIA foto
Novosti

Skype konferencija ICOMIA-e

Predstavnici ICOMIA-e održali neformalnu Skype konferenciju. Diskutirali su o problemima s kojima se suočava nautička industrija, te kako ova organizacija može pomoći u sprječavanju odnosno ublažavanju mogućih posljedica.

Nezahvalne okolnosti natjerale su predstavnike Međunarodne konferencije udruženja nautičke industrije, ICOMIA da održe neformalni online sastanak putem Skype konferencije. To je praksa na koju je primoran cijeli poslovni svijet i u ovo vrijeme jedini način kako okupiti više ljudi na jednome mjestu.

Okupila su se 53 predstavnika članica iz nautičke branše, a govorilo je njih 10-ak, među kojima i hrvatska predstavnica, Renata Marević. Na ovom prvom sastanku zasad nije bilo konkretnih zaključaka, ali su iznijeli probleme s kojima se susreću marine, čarteraške kompanije te ostala nautička industrija. Bilo je važno odnekud početi, kazala nam je hrvatska predstavnica u ICOMIA-i, direktorica Marine Punat, Renata Marević. U svom je izlaganju naglasila važnost održavanja veze s morem korištenjem brodica kako se navika plovidbe ne bi ugasila. S obzirom na upitnu sezonu, Renata Marević dodala je da ako ne radiš, nećeš imati ništa, a ako radiš, imat ćeš nešto, pa ćeš trebati odmor.

Sve ovisi o trajanju blokade

Govornici su pokušali detektirati glavne probleme u nastojanju da pronađu zajednički nazivnik s čime bi kao ICOMIA izdali prijedloge vladama diljem svijeta. Ti bi prijedlozi trebali služiti kao smjernice u donošenju mjera koje bi trebale pomoći gospodarskim subjektima da prebrode krizu.

Budući da je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković u svom govoru 25. ožujka najavio kako je recesija neizbježna, te da bi posljedice mogle biti gore od onih iz 2008. godine koju dobro pamtimo, takva očekivanja šefa Vlade zasigurno ne ulijevaju nadu da će stvari uskoro biti bolje. Razlika je što su se nakon prošle krize marine, čarteraške tvrtke, privatni vlasnici pojedinci, ali i s druge strane banke, leasing kuće i ostali opekli i naučili biti oprezniji u poslovanju. Barem većina onih koji su preživjeli. Dok recesija i ostali nemili povezani ekonomski pojmovi prijete jednom dijelu nautičkog sektora poput čartera i povezanih turističkih nautičkih tvrtki, marine imaju šansu u vidu privatnog korištenja plovila.

Sudbinu svakog u lancu proizvodnje, turizma i trgovine u industriji odredit će predstojeća turistička, odnosno nautička sezona. Ako se pandemija zaustavi i život normalizira, postoji šansa da ovu krizu prebrodimo u najboljem slučaju s nekoliko mjeseci gubitka, te pokojom životnom i poslovnom lekcijom.

Idući sastanak za dva tjedna

Na spomenutoj neformalnoj online konferenciji ICOMIA-e bio je prisutan i neformalni dogovor oko prognoze posljedica koju donosi pandemija u odnosu na sezonu. Jako optimističan scenarij je da će se kretanje i život normalizirati do lipnja, pa da će se sezona nastaviti relativno normalno odvijati. Sivi scenarij je da od sezone neće biti ništa i da će se pandemija zaustaviti tek u rujnu i da nautičari ulove još zadnji trzaj toplijeg vremena. Taj scenarij marine još nekako i mogu preživjeti. Za čarteraše je sve nakon lipnja kasno. Crni scenarij je da pandemija potraje godinu ili duže. U tom slučaju teško je prognozirati moguće posljedice.

Zadaci pred ICOMIA-om su objedinjavanje prakse i predlaganje usklađivanja birokracije, te da se vladama članica konferencije uputi prijedlog za pomoć industriji u vidu nekih olakšica, kako bi im pomogli da opstanu u slučaju krize. Sljedeći ovakav sastanak najavljen je za dva tjedna, a u međuvremenu će zasjedati pojedinačni odbori konferencije na kojima će konkretnije diskutirati problematiku.

Foto: Julie Balzano / Facebook
dizl1
MORETehnika

Ne dođe li do odgode primjene nove regulative o smanjenju emisije CO2 na plovila veća od 24 metra, brodogradnja plovila te veličine bit će ugrožena, kao i radna mjesta u tim brodogradilištima.

Dramatično je apeliralo američko brodogradilište Viking Yachts na konferenciji koju su održali na najvećem nautičkom sajmu preko bare, u Ft. Lauderdaleu. S druge strane, proizvođači dizelskih motora Volvo, Caterpillar, Yanmar, Rolls-Royceov MTU i drugi hvale se kako su njihovi motori spremni i kreću s implementacijom još početkom ove godine. Dizelski motori su pod pritiskom međunarodnih organizacija. Zbog emisije štetnih plinova posljednja tri desetljeća uvode se ograničenja kako bi se smanjio negativni učinak. Pritom proizvođači motora ulažu sve napore u razvoj električnog pogona, odnosno baterija. Tko prvi nadraste iskoristivost dizela, dobio je bitku, dok litij polako postaje ono što je (još) nafta.

Ne dođe li do odgode, upozorava Viking Yachts, mogu odmah zaključiti proizvodnju i radnike poslati kući. Problem vide u tome što prema novim standardima koje je uputila Međuna­rodna pomorska organizacija, IMO, svaki brod duži od 24 metra pogonjen na dizelsko gorivo trebao bi imati ugrađen sustav za sagorijevanje štetnih plinova SCR – Selective Catalytic Reduction, za koji brodovi te veličine, navode iz Viking Yachts, nemaju mjesta u strojarnicama. Primjena te tehnologije nije nemoguća, jer ona postoji, ali upozoravaju da do kraja 2021. godine brodogradilištima ostaje premalo vremena da bi razvili i testirali novu tehnologiju. S druge strane, ugradnja postojećih SCR uređaja značila bi više prostora za strojarnicu na uštrb potpalubnog prostora, gdje se dizajneri već bore sa svakim kubičnim metrom, pa im se to svakako ne isplati. (…) Manje kabine znače i manju atraktivnost jahti, odnosno manju cijenu plovila i profitabilnost… Više pročitajte u novom broju Mora.

dizl2

superjahta
Novosti

Prvi usporedni godišnji podaci ICOMIA-e o prometu ostvarenom od remonta superjahti duljine od 30 do 50 metara pokazuju rast od 10 posto u protekloj godini.

Svjetsko nautičko udruženje ICOMIA objavilo je drugi godišnji izvještaj o brodogradilištima za remont velikih jahti. Temelji se na podacima prikupljenim od tvrtki članica ICOMIA Superyacht Refit Group (ISYRG) koji su uspoređeni s AIS bazom podataka. ISYRG predstavlja oko 40 posto od ukupnih globalnih projekata remontaže, uključujući 12 brodogradilišta. Sva brodogradilišta u ICOMIA sustavu temelje se na najvišim standardima prakse koji pružaju najbolju kvalitetu remonta i popravaka.

Iako se trenutno podaci prikupljaju za kraće periode od 31. kolovoza do 1. listopada 2017. do 1. rujna 2018., kao i za isti period do 2019. godine, ICOMIA nastavlja prikupljati cjelogodišnje podatke kako bi bolje pratili kretanje na tržištu te industrije.

Prosječna vrijednost remonta porasla 43,6 posto

Ukupni obrtaj u proteklih godinu dana iznosio je 395,7 milijuna eura, odnosno 10 posto više od rezultata za isti period prošle godine. Broj pojedinačnih remonata i popravaka se povećao za 4,7 posto i broji 1136 operacija. Prosječna vrijednost pojedinačnog remonta u periodu do 1. rujna ove godine, iznosila je 576.870 eura, dok je prošle godine u istom periodu prosječna vrijednost iznosila 331.564 eura.

Najveći broj operacija remonta obavljao se na plovilima između 30 i 50 metara duljine, iako ove brojke ne predstavljaju ukupan prihod u tom rangu. Preko 75 posto projekata remonta bili su tehničke prirode, oko 13 posto se odnosi na poslove bojanja, a tek nešto ispod 10 posto odnosi se na poslove interijera. Tehnički poslovi odnose se na logistiku, ispitivanja, elektroniku i mehanizaciju, te opremu plovila.

Prikupljeni podaci između ostalog pokazuju koliko je važan aspekt trajanja projekta, aktivnost u pojedinoj regiji brodogradilišta i druge detalje, a dugoročno praćenje popravaka i remonta na godišnjoj bazi daje koristan uvid u stanje na tržištu za brodogradilišta i šire, poručuju iz ICOMIA-e.

ACI-Split-2
Novosti

U Splitu je danas počeo kongres međunarodnog udruženja marina (ICOMIA) i međunarodnog udruženja organizatora nautičkih sajmova (IFBSO) koji će trajati do petka, 7. lipnja. Događaj je u organizaciji domaćina Udruženja marina hrvatske gospodarske komore, koje je od prošle godine steklo članstvo u međunarodnom udruženju ICOMIA. U Splitu i Šibeniku se ovih dana okuplja svjetska elita nautičkog turizma, s ciljem da se razmotre trendovi i odrede nove smjernice razvoja tog sektora, ustanove problemi i pronađu rješenja na međunarodnoj, državnoj, ali i lokalnoj razini. Osim organizacijskog, poslovnog dijela, konkurentnosti, unaprjeđenja usluge, na kongresu se raspravlja o problematici neusklađenih zakona, pravilnika, standarda, kao i ekološkim pitanjima. Na sastancima ICOMIA-e, neprestano se traže inovativne ideje i tehnologije kako bi cijela industrija napredovala. Na prošlom svjetskom kongresu održanom u Ateni u listopadu 2018. bilo je govora o modelima poslovanja s ciljem ostvarenja većeg profita marine, a da istovremeno od toga ima koristi lokalna zajednica, te učinkovitost upravljanja resursima na održiv način, mnogo se razgovaralo o sigurnosti i sprečavanju zagađenja. Na ovogodišnjem skupu, saznajemo, govorit će se odnosu države i privatnog kapitala, odnosno koncesijama, upravljanju marinama na dugoročnoj bazi. Bit će govora o primjerima neuspješnim uvođenjima poreza na luksuz plovidbe, zatim o načinima prilagodbe geopolitici, trendovima, poslovanju itd.