marina lifestyle (2)
Novosti

Hrvatska otvorila granice

Jučer je na snagu stupilo novo, najznačajnije ublažavanje mjera od početka pandemije, a koje omogućavaju stranim i Hrvatskim državljanima ulazak u Hrvatsku.

Povoljna epidemiološka situacija dovela je do značajnijih promjena dosadašnjih mjera koje se tiču stranih vlasnika plovila na vezu u Hrvatskoj. Već ranije je dozvoljeno uplovljavanje jahti dužih od 24 metra koje dolaze iz inozemnih voda, a ono što je najvažnije dozvoljen je ulazak na teritorij Republike Hrvatske stranih građana koji su vlasnici plovila ili nositelji leasinga za plovila koja se nalaze na vezu u Hrvatskoj, te članovima njihovih obitelji. Sa sobom moraju imati dokumentaciju kojom dokazuju vlasništvo i nakon prelaska granice dužni su se pridržavati javno-zdravstvenih mjera jednakih kao i za hrvatske građane. Dokinuto je ograničenje kretanja unutar Hrvatske osim za posebno određene manje zone.

Zbog povoljne epidemiološke situacije prošlog tjedna su počela popuštanja mjera, poput dozvoljenog inozemnog uplovljavanja plovila u marine, luke nautičkog turizma i brodogradilišta za plovila veća od 24 m, zatim je ukinuta zabrana kretanja među županijama. Od danas je dozvoljen i rad ugostiteljskim objektima, ali uz pridržavanje strogih mjera bazirano na fizičkom distanciranju osoba, te redovito dezinficiranje prostora i inventara.

Brojni nautičari planirali su svoj boravak u Hrvatskoj za travanj, ploveći na svojim ili unajmljenim plovilima. Sada se granice otvaraju, no ipak se ne preporučuje putovanje,  osim ako se ne radi o neodgodivom razlogu, pa se na graničnim prijelazima evidentiraju dodatni podaci osoba koje ulaze u zemlju.

Evidencija boravka

Pri svakom ulasku se evidentira mjesto odnosno adresa na kojoj se nalazi nekretnina ili plovilo, kontakt broj telefona i vrijeme boravka, kada planiraju napustiti Hrvatsku. Za sve ostale strane državljane koji imaju neki neodgodivi osobni razlog ulaska u Hrvatsku, a za koji u ovom trenutku ne postoji predviđeni protokol, potrebno je javiti se na adresu ministarstva unutarnjih poslova uzg.covid@mup.hr.

Ulazak će također biti omogućen stranim državljanima koji posjeduju dokumentaciju kojom dokazuju poziv nekog gospodarskog subjekta u zemlju, ili poziv na poslovni sastanak. Ti putnici također moraju ostaviti podatke o mjestu odnosno adresi na kojoj će boraviti, kontakt broj telefona i vrijeme boravka, odnosno kada namjeravaju napustiti Hrvatsku. Uz navedeno, ministarstvo unutarnjih poslova navodi u priopćenju da se kao i kod osobnih, i kod poslovnog razloga  jave svi oni za čije putovanje ne postoji predviđeni protokol na isti email.

Svi koji prelaze granicu dobit će upute o epidemiološkim mjerama o postupanju s osobama koje prelaze granične prijelaze RH. Također, dužni su svesti kontakte s drugim osobama na minimum i pridržavati se mjera o smanjenju rizika od prijenosa bolesti – izbjegavati fizički kontakt, rukovanje,održavati razmak od najmanje dva metra, često prati i dezinficirati ruke, izbjegavati dodirivanje lica rukama itd.

Osobe koje razviju simptome bolesti, dužni su ostati u svom smještaju i javljati se telefonom epidemiologu u pripravnosti, ili domaćinu, tj. organizatoru njihova dolaska koji obavještava nadležnog liječnika primarne zdravstvene zaštite. Izvan radnog vremena nadležnog liječnika primarne zdravstvene zaštite, domaćin strane službene osobe koja ima simptome bolesti poziva hitnu medicinsku službu ili vodi osobu u najbližu COVID ambulantu. Ako osoba pri ulasku u Hrvatsku ima znakove bolesti, granična policija će obavijestiti graničnog sanitarnog inspektora ili sanitarnog inspektora Područnog ili Središnjeg ureda Državnog inspektorata.

 

DSC_0860
BusinessMORE

I kad smo tiskali prvi broj Mora Hrvatska je u mediteranskim okvirima bila lijepo nautički razvijena zemlja, ali promjena u njihovom broju i kvaliteti u ovih 25 godina je ogromna

Napisao: Braslav Karlić
Snimio: Mladen Šćerbe, arhiva Mora

Još malo pa će i kalendarski započeti ljeto 1995. godine. U uredništvu dogovaramo sadržaj četvrtog broja Mora koji će se na kioscima pojaviti 1. srpnja, dakle u doba kad bi trebala započeti puna sezona plovidbe, ako se o njoj u to još ratno doba uopće može govoriti na način kako je danas doživljavamo. Pa se, ne bismo li unijeli tračak dobrog raspoloženja u prilično tužnu morsku svakodnevnicu, odlučismo napraviti prilog Sve hrvatske marine, jer to je nešto s čime se možemo podičiti, makar je većina njih smještena južno od Zadra poluprazna. No, za to doba dobru i razvijenu infrastrukturu koja se počela ozbiljnije razvijati još tamo sedamdesetih godina, a dodatan uzlet doživjela osamdesetih kad je nastao ACI, najveći mediteranski lanac, nitko nije mogao odnijeti.

Znali smo da će ona uz bogom dani akvatorij uskoro opet biti generator razvoja naše nautike. Pa smo našoj tadašnjoj tajnici Katiji Hladilo i Đorđu Pantoviću iz marketinga koji je dugo godina radio u ACI-ju stavili u zadatak da naprave pregled svih hrvatskih marina i njihove ponude. Listam ponovo taj broj Mora, a usput prizivam u sjećanje đitu koju sam isplovio tog ljeta i sve što mogu zaključiti je da je promjena koja se na hrvatskoj obali dogodila ogromna. I to ne samo uzmemo li u obzir broj marina i vezova u njima nego u njihovoj ponudi i načinu poslovanja.

Makar, ruku na srce nismo ni tada bili na repu mediteranskih zbivanja. Hrvatska je sa svoje 42 marine i otprilike 10.100 vezova i u to doba bila lijepo nautički razvijena zemlja. Zasluge za to idu ljudima i tvrtkama koje bismo mogli nazvati začinjavcima hrvatskog nautičkog turizma – Dragutinu Žicu iz Marine Punat, Veljku Barbieriju, tvorcu ACI-ja, tvrtkama poput pulskog Tehnomonta koji je sagradio marinu Veruda, dubrovačkog Atlasa s marinom Miho Pracat u Komolcu, zadarskom Tankerkomercu s tamošnjom gradskom marinom, SAS-u koji je gradio veliku marinu Zlatna luka u Sukošanu, biogradskoj Iliriji koja je imala dvije marine, porečkoj Plavoj Laguni s marinama Parentium i Črvar porat, opatijskom Admiralu, šibenskoj Slobodnoj plovidbi koja je izgradila Betinu, pa INI koja je koju godinu ranije sagradila marinu na Cresu, Coningu sa Šimunima, a mogao bih nabrajati i dalje.

ACI je u to doba bio već profiliran lanac marina s vlastitom čarter flotom, još veću flotu imali su u Sukošanu gdje je Stanislav Antić, gradeći marinu utemeljio i brodogradilište odakle je izlazila flota za najam, a brodove za iznajmljivanje imali su i u Biogradu. Vlastito brodogradilište posjedovao je i Tankerkomerc. Mnoge marine bile su još od kraja osamdesetih godina poznate po dobrim restoranima, pružale su se i servisne usluge, druge su bile okupljališta tadašnje društvene kreme i mjesta u kojima su bile vezane jahte prvih hrvatskih tajkuna ili poznatih sportaša. Većina marina bila je nova, građena unatrag petnaestak godina, makar se na pokojoj vidjelo da je građena u žurbi. Njihova gradnja bila je potvrda privlačnosti i nautičkog potencijala istočne obale Jadrana pa su u nautiku počeli ulagati i strani investitori. (…) Više pročitajte u 252. broju Mora.

DSC06529