gradnja | Magazin More

Nova komiška ribarska luka

Vlada je povećala lučko područje komiškog bazena za 891 m2 kako bi se omogućilo ishodovanje građevinske dozvole

Projekt izgradnje nove komiške ribarske luke postoji već dugo, ali je jučerašnjom odlukom Vlade RH, područje Komiškog bazena kojim upravlja Lučka uprava Split povećano je za 891 četvorni metar. Taj je komadić proširen kako bi se provela lokacijska dozvola u sklopu Projekta Ribarska luka Komiža s pristupnom prometnicom, te radi usklađenja s parcelacijskim elaboratom i radi ishođenja Građevinske dozvole, odnosno prve faze projekta.

Nakon toga, Lučka uprava Split će moći provoditi preostale faze za izgradnju nove ribarske luke. Što se tiče postojeće infrastrukture u komiškoj luci se ništa ne mijenja. Ono što su bili vezovi za ribare, ostaju kakvi jesu, a oni vezovi namijenjeni nautičarima ostaju za tu namjenu.

Komiža ima dugu tradiciju ribarstva i danas značajno ribarsko mjesto, a novim bi projektom dobilo ribarsku luku, iskrcajna mjesta, burzu ribe i zakloništa. Vrijednost projekta je prije četiri godine procijenjeno na gotovo 5 milijuna eura.

Foto: Arhiva Mora
Ilustracija: Luka Split

Novosti

Počinje gradnja nove marine

Krajem prošle godine potpisan je ugovor, a radovi počinju krajem veljače. Koncesija traje 20 godina, a procijenjena vrijednost Marine Drage s 200 vezova je ukupno 63 milijuna kuna.

Na pola puta između Biograda i Murtera u mjestu Drage, nakon što je uz obalu uređeno 70-tak komunalnih vezova, kreće se s realizacijom projekta izgradnje Marine Drage. Ugovor je potpisan krajem prošle godine, a nakon pripreme cjelokupne dokumentacije, izmjene prvog projekta i ishođenja svih potrebnih dozvola, koncesionari W Razvoj projekata d.o.o. i Star Turist d.o.o. iz Karlovca započinju s gradnjom luke nautičkog turizma.

Marina Drage imat će do 200 komercijalnih vezova za plovila duljine do 30 metara, servisni dio i novi gastronomski centar. Lokacija je povoljna, u blizini autoputa, blizu izlaska na otvoreno more, Nacionalnog parka Kornati, zadarskog i šibenskog arhipelaga. Dobar smještaj marine u jednom od najfrekventnijih dijelova Jadrana trebao bi osigurati njenu dobru popunjenost i posjećenost.

Projektom je predviđena gradnja novog obalnog zida u vidu šetnice uz more, te 300 metara dugog lukobrana na betonskim pilotima. Za gradnju gatova zadužena je domaća tvrtka Marinetek Adriatic, koja će instalirati ukupno 435 metara Heavy Duty pontona širokih 3 metra i opremljenih fingerima i opremom za privez plovila. Gradnja marina započinje uskoro, a ambiciozni planovi investitora nadaju se otvaranje marine tijekom ljeta 2022. godine.

Takve planove ćemo uzeti s određenom rezervom s obzirom na to da nas do ljeta 2022. dijeli svega 4 mjeseca ali ambicija i nastojanje investitora su svakako hvale vrijedni. Po dovršetku će Marina Drage svakako postati važna točka na rutama nautičara.

Foto: Facebook / Marinetek Adriatik

Novosti

Nova marina u Sućurju

Vlada odobrila natječaj za dodjelu koncesije za marinu s 250 vezova u Sućurju, na Hvaru. Natječaj će biti objavljen na zahtjev domaće tvrtke u vlasništvu slovačkog poduzetnika.

Prošlog četvrtka je Vlada odobrila Obavijest o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – luke nautičkog turizma Sućuraj. Drugim riječima, odobrila je objavu natječaja za izgradnju marine u Sućurju, na potezu između trajektnog pristaništa i plaže Česminice u luci Sućuraj. Očekuje se da će i službeno biti oglašen do kraja ovog ili početkom sljedećeg tjedna.

Ukupna površina pomorskog dobra ove koncesije obuhvaća 100.251 metar kvadrantnih, te predviđa gradnju rive, valobrana, privezišta, cestovnih prilaza, uz pripadajuću infrastrukturu marine, objekta za recepciju, gospodarskih objekata i ostalo. Marina bi trebala pružati zaklon za 250 vezova, a koncesija obuhvaća i sekundarnu lokaciju, izvan valobrana, s južne strane, gdje je zamišljen dodatan privez brodova.

Procijenjena vrijednost koncesije iznosi 393,6 milijuna kuna i dodjeljuje se na razdoblje od 30 godina, pri čemu početni iznos stalnog dijela koncesijske naknade iznosi 2,00 kune po metru kvadratnom zauzetog pomorskog dobra, a početni iznos promjenjivog dijela 2% prihoda ostvarenog na koncesioniranom području. Stalni dio koncesijske naknade povećavat će se nakon desete godine svakih 5 godina za 0,50 kuna po metru kvadratnom zauzetog pomorskog dobra.

Ponovljen natječaj iz 2018. godine

Podsjećamo, natječaj objavljen u listopadu 2018. godine je poništen jer “Ovlaštenik koncesije” nije osigurao obaveznu garanciju poslovne banke u iznosu od 1 posto ukupne vrijednosti projekta, kako je stajalo u dokumentaciji natječaja. Sada je na zahtjev tvrtke Marina Sućuraj d.o.o. ponovljen natječaj, a procijenjena vrijednost je smanjena.

U obrazloženju dokumentacije natječaja piše da je za davanje koncesije za marinu u Sućuraju nadležna Vlada Republike Hrvatske, jer je kako kažu, od značaja za Republiku Hrvatsku. Natječaj traje 60 dana od objave Obavijesti, a javno otvaranje ponuda bit će četiri dana nakon isteka roka, u 14 sati. Što znači da ćemo sredinom lipnja znati tko je Ovlaštenik koncesije, a tada počinje istjecati vrijeme za dostavu garancije poslovne banke u iznosu od 1 posto, da se ne ponovi scenarij iz 2018. godine.

Ponuda mora zadovoljiti sve kriterije iz natječaja, a davatelj koncesije, u ovom slučaju Vlada, nije dužan prihvatiti niti jednu ponudu. Protiv Obavijesti žalba nije dopuštena, stoji u dokumentaciji, no protiv Odluke o davanju koncesije, može se pokrenuti upravni spor.

Izmjena vizure Općine Sućuraj

Izmjena urbanističkog plana predviđa i izmjenu na lokacijama dvije uvale zapadno od Česminice, gdje se kraj uvala Perna i Prapatna, planira napraviti turističko privezište za plovila. Na kopnu iznad dvaju uvala, prenamijenjena je zona u turistički kamp, športsko rekreativni centar i kupalište.

Inače, tvrtku Marina Sućuraj je u rujnu 2020. godine osnovala Sitno Holding Real Estate, slovačka tvrtka u vlasništvu slovačkog poduzetnika i nekadašnjeg političara, Ľudovíta Černáka. Isti holding nedavno je pobijedio na natječaju Općine Preko na Ugljanu gdje planiraju ulagati u turističku zonu Mačjak – Šumljak.

Biznismen Černák imao je strelovitu karijeru od kraja 80-ih godina, kada je s mjesta direktora metalurgijske kompanije otišao je u parlament, a osnutkom Slovačke Republike, izabran je na mjesto ministra ekonomije. Jedno vrijeme bio je zamjenik premijera, pa ponovo ministar ekonomije. 2000. godine osnovao spomenuti Sitno Holding kojim je kasnije ostvario uspješno poslovanje s nogometnim klubom SK Slovan Bratislava.

Ostaje nam vidjeti tko će se javiti na natječaj i komu će se dodijeliti koncesija, ali tko god to bude, imat će pred sobom zahtjevan zadatak. Marina se planira graditi na posve nezaštićenom dijelu obale izloženom jugu, garbinadi i zapadnim vjetrovima, a pitanje je i koliko je Sućuraj nautički atraktivno odredište.

Piše: Teo Marević
Ilustracija: PPU Općine Sućuraj / Arhiva More

Novosti

Gradnja ClubSwan 80 pri kraju

Prvi primjerak do sad najvećeg Nautor’s ClubSwan regatne linije uskoro bi trebao izaći iz brodogradilišta Persico Marine u Italiji

Najveći model iz obitelji Nautor’s ClubSwan jedrilica, uskoro će ugledati svjetlo dana. Kako piše talijanski nautički portal SVN, gradnja ClubSwan 80 se bliži kraju. Finski brodograditelj, za gradnju ove velike sportske jurilice odabrao je partnera Perisco Marine, talijansko brodogradilište poznato po gradnji sportskih jurilica, koji su između ostalog opremili sve timove 36. America’s Cupa s foilovima.

Dopredsjednik Nautor’s Swan grupe, Enrico Chieffi kazao je kako je koncept ClubSwan 80 svojevrsna performance verzija njihove serije Maxi. Portfelj serije ClubSwan jedrilica trebao bi se u budućnosti protezati u rasponu od 36 do 125 stopa duljine. Model ClubSwan 80 dizajnirao je poznati Argentinski dizajner Juan Kouyoumdjian u suradnji s Nautorovim timom.

Chieffi, inače bivši olimpijski jedriličar, kazao je da se projekt ClubSwan 80 rodio iz dva razloga, prvenstveno jer smatraju da njihova linija zaslužuje novu jahtu tog tipa, a drugi je što u liniji Maxi vide mogućnost i potencijal za jedrilice s visokim stupnjem performansi. Smatraju da će takve jedrilice pronaći svoje mjesto u regatama gdje je malo takvih primjeraka.

Kako se grade u talijanskom brodogradilištu, očekivano, novi model finskog brodogradilišta imat će dašak Italije. Nautor’s Swan, osim spomenutog talijanskog brodogradilišta, ima i talijansko vodstvo tvrtke, a u prošlosti su ostvarili brojne suradnje s talijanskim dizajnerima i brodograditeljima. ClubSwan modeli nastali su na konceptu one design jedrilica, a linije 80-ice bit će u skladu s manjim sestrama obitelji ClubSwan 36 i ClubSwan 50, uz stariji model ClubSwan 42.

Chieffi objašnjava da im je ideja stvoriti klasu identičnih, kompletno one-design jahti, što predstavlja jedinstveni projekt u svijetu. Takve jedrilice isključivo su dizajnirane za natjecanje u kratkim regatama, pogodne za sudjelovanje u događajima predviđenim za njihov Maxi segment. Predviđene su za jedrenje u uvjetima slabog vjetra i srednje jačine.

Nautor’s Swan se ovom linijom namjerava postaviti na regatni tron diljem svijeta, a istovremeno biti među glavnim igračima na tržištu jedrilica za krstarenje, po čemu je finsko brodogradilište nadaleko poznato. Stoga u svojoj ponudi nude sve od onog što smatramo klasičnom brodogradnjom do najmodernijih tehnoloških dostignuća u brodogradnji i sportu.

Foto: Nautor’s Swan

Business MORE

Tko će graditi Porto Baroš

Tko će graditi porto baroš

U Hrvatskoj se gradi ili planira graditi nekoliko zahtjevnih marina koje će pokazati jesmo li vrijedni obale i graditeljskog nasljeđa koje smo baštinili

U vrtlogu pandemije, lockdowna i novog normalnog jedno priopćenje i administrativni akt objave natječaja za koncesiju luke nautičkog turizma ili kolokvijalno rečeno marine prošlo je gotovo nezapaženo. Dana 19. siječnja konačno je službeno raspisan natječaj za koncesiju Porto Baroš, odnosno pretvaranje nikome potrebnog dijela riječke luke u luksuznu marinu. Kažemo konačno jer o projektu se govori više od dvadeset godina.

Još tamo od druge polovice devedesetih kad je gradom vladao Slavko Linić, a nade u njegovu turističko-nautički procvat polagane u Gorana Štroka koji je upravo obnavljajući Bonaviju bacio oko na zapušteni riječki porat. Linić je odavno ražalovani političar, Štrok se ima već nekoliko godina, nakon dva desetljeća dubrovačke turističke eskapade, povukao u mir vile na Tuškancu, a mi smo eto dočekali ono što su nam još za Tuđmanova života najavljivali za godinu, dvije.

Naravno, za sada samo na papiru jer najprije se mora naći investitor spreman platiti milijardu i sto šezdeset milijuna kuna naknada za vrijeme trajanja koncesije i uhvatiti u koštac s uobičajenim problemima projektiranja, ishođenja dozvola, potom troškovima gradnje, da bi na kraju dobio u ruke marinu koju nakon trideset godina mora vratiti i za nju se iznova natjecati. Ima li takvih junaka i kakve su im moći, znat ćemo već krajem ožujka kad istekne rok od 60 dana za podnošenje prijava i one se javno otvore.

Porto Baroš je po svemu jedinstven projekt u nas, a rekli bismo i na Jadranu jer je od samog početka zamišljen kao dio riječkog Waterfronta — pretvaranja nepotrebnog dijela lučke infrastrukture na Delti u elitni gradski kvart kojemu pripada ista takva marina. Nešto poput Porto Antica u Genovi ili St Catharines Docks u Londonu, da spomenemo samo one nama poznatije. (…) Više pročitajte u 258. broju Mora.

*Tiskano izdanje potražite na kioscima ili digitalno izdanje putem Google Play i AppStore aplikacija, kao i u našem webshopu.

Piše: Braslav Karlić

Novosti

37 milijuna za luku Krk

Primorsko-goranska županija odobrila je investiciju za projekt ribarske luke u Krku

Županijskoj lučkoj upravi Krk odobreno je više od 37 milijuna kuna za projekt ribarske luke u Krku, kojom će se osigurati veći kapaciteti i sigurno privezište za ribarske brodove, rečeno je u ponedjeljak na redovnoj konferenciji za novinare u primorsko-goranskoj županijskoj upravi, izvijestila je Hina.

Zamjenica župana Marina Medarić izvijestila je da je Županijska lučka uprava Krk prijavila na natječaj Ministarstva poljoprivrede projekt izgradnje ribarske luke, te da je u petak potvrđeno da je resorno ministarstvo odobrilo, odnosno da se Županijskoj lučkoj upravi Krk dodjeljuje 37 milijuna kuna za izgradnju novog ribarskog mula, do sada najveće investicije u krčkom akvatoriju.

Projektom se predviđa produljenje ribarskog mula za 200 metara i proširenje na 12 metara, što će, kako je kazala, izmijeniti izgled luke Krk i osigurati dovoljne kapacitete i sigurno privezište za ribarske brodove, ali i za komunalne i nautičke vezove.

Novosti

Kinezi ulažu u marine na Krimu

Vlasti na Krimu planiraju izgraditi ukupno 17 marina u narednim godinama, a navodno postoje zainteresirani investitori iz Kine i Bliskog istoka.

Kineski investitori zainteresirani su za ulaganje u razvijanje nautičkog turizma na Krimskom poluotoku. Prema izjavi ministra turizma tamošnje proruske vlade Alexeyja Chernyaka, Kinezi su spremni uložiti u gradnju 10-ak tamošnjih marina, izvijestili su Krimski mediji. Prema izjavi Chernyaka, još se vode razgovori, i sastavlja lista potencijalnih investitora među kojima ima i kineskih korporacija koje se bave turizmom.

Sve je to u okviru planova generalnog koncepta koje je osmislilo rusko ministarstvo transporta, s ciljem da se razvije nautički promet u Krimu. Prema tom planu ukupno bi u narednim godinama trebalo biti izgrađeno 17 marina diljem poluotoka, a sadašnji glavni grad ruske mornarice, Sevastopol trebao bi postati centar nautičkog turizma u regiji. Chernyak je za planove kazao da je stranim investitorima ovo područje potpuno otvoreno za svjež početak poslovanja i dodaje da nije potrebno ništa razbijati i rekonstruirati, već početi iz početka.

Službeni Krim je stava da su osim kineskih, za spomenute investicije zainteresirani i investitori s Bliskog istoka. Chernyak je također izjavio da će na proljeće iduće godine, krimski parlament potpisati sporazum o nautičkom turizmu zajedno s drugim regijama u susjedstvu, a sličan će se dokument potpisati i na razini Ruske federacije, koja je krajem 2019. godine najavila jača ulaganja u jedrenje kao sport i nautičku industriju. S obzirom na to da dobar dio gospodarstva ovog poluotoka ovisi o turizmu, jasno je da vlasti namjeravaju ozbiljno uložiti u tu industriju. Tim više što su većinu turista prije rata 2014. činili Ukrajinci.