kruz
Novosti

Adriatic Sea forum u Bariju

Talijanska specijalizirana tvrtka za istraživanje i savjetovanje organizira 5. izdanje foruma koji se bavi temama kružnih putovanja, trajektnih linija, jedrenja i nautike u Jadranskom moru

Nove ponude krstarenja i trajektnih veza, aktivnosti za razvoj nautičkog turizma na Jadranu, ulaganja u promicanje održivosti i poštivanja okoliša, te utjecaj pomorskog turizma na okoliš i zaposlenje bit će među glavnim temama 5. međunarodnog foruma kojeg je osmislio Risposte Turismo. Riječ je o specijaliziranoj talijanskoj tvrtki koja se 15 godina bavi istraživanjem i savjetovanjem na području cijele Italije, pružaju usluge planiranja i operativnih rješenja organizacijama i tvrtkama u turističkoj makro-industriji koje se suočavaju sa strateškim i upravljačkim problemima.

Ovogodišnji formu organiziraju u suradnji sa South Adriatic Port Authority System i Pugliapromozione, a okupit će najvažnije operatere pomorskog turizma na Jadranu. U sklopu foruma, dionici će obići najveće terminale u regiji, kao što je bilo i u prethodnim izdanjima formu održanim u Trstu (2013.), Dubrovniku (2015.), Budvi (2017.) te u Anconi (2019.), a u kojima je u prosjeku sudjelovalo preko 30 međunarodnih govornika i oko 200 sudionika, uključujući i poduzetnike, menadžere, predstavnike javne administracije, istraživači te stručnjaci za EU projekte.

Kao i u proteklim izdanjima, forum će pružati priliku intenzivnog debatiranja i suočavanja s problemima važnih za budućnost krstarenja, trajektnih linija, jedrenja i plovidbe motornim brodovima u Jadranu, području koje se odnosi na 7 država (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Grčka, Crna Gora, Italija i Slovenija, te uključuje 25 regija s oko 150 turističkih destinacija.

Glavne teme foruma

Program se dotiče brojnih tema, uključujući analizu tipova i obujma prometa u Jadranskom moru u dvogodišnjem periodu, u kojem smo svjedočili značajnom padu broja turista, kada su u pitanju kruzeri i trajekti, te novim terminalima, vezama i novim putničkim rutama. Govorit će se o akcijama koje su potrebne poduzeti za poboljšanje nautičkog turizma na Jadranu, investicijama u luke, kompanije, lokalne javne administracije i dobavljače, te generalno o promociji održivosti i poštivanju okoliša, te konačno, o ekonomskom i gospodarskom učinku pomorskog turizma na ta područja.

Posebnu pažnju rezervirat će za specifične potrebe kruzera, trajekata i ostalih brodova, glede infrastrukture i promocije, kao i javne pomoći tom sektoru.

Što očekivati u Bariju

‘Na forumu u Bariju pokušat ćemo se dotaknuti nekih točaka koji posebice usporavaju razvoj,’ navodi organizator u najavi. Osnivač Risposte Turismo, Francesco di Cesare osvrnuo se na 2019., zadnju „normalnu“ godinu prije pandemije, „kada smo imali preko 30 kruzerskih luka na ovom području, preko 50 turističkih trajekata, hidrofoilera i katamarana, te preko 300 nautičkih struktura s ukupno 75 tisuća vezova, te naravno velik broj različitih destinacija koje je bilo moguće posjetiti. Što se tiče potražnje, uključujući 5,2 milijuna putnika na kruzerima, 6 milijuna trajektnih putnika na međunarodnim linijama na Jadranskom moru bile su stabilne brojke usporedno s prethodnim godinama, prije nego što se sve poremetilo, kao i u drugim dijelovima svijeta, ali više nego u drugim dijelovima Mediterana. U Bariju ćemo prezentirati konačne brojke 2021. godine, te prognozu za kraj 2022., te iznijeti poneku procjenu za blisku budućnost.“

Za sudjelovanje u forumu potrebna je prethodna registracija, a više informacija i buduće najave možete pronaći na službenoj stranici Adriatic Sea Foruma.

Piše: Teo Marević
Foto: Arhiva More

Novosti

Grčka ulaže u infrastrukturu

Iz EU fondova planiraju investirati 160 milijuna eura za unaprijeđenje i digitalizaciju turističkih luka do kraja 2025. godine

Grčko ministarstvo Turizma u čijoj je nadležnosti nautika i luke je prioritiziralo turističke luke i planiraju uložiti 160 milijuna eura iz EU plana za oporavak i otpornost (RRF) za pokrivanje poslova povezanih s infrastrukturom i digitalizacijom u naredne tri godine, obavijestila je glavna tajnica za turizam Olympia Anastasopoulou. Tijekom govora održanog početkom tjedna na 7. Delphi ekonomskom forumu u centralnoj Grčkoj, Anastasopoulou je kazala da je bi projekt obnove grčkih turističkih luka trebao biti gotov do prosinca 2025. godine. Grčka je za potrebe osnaživanja turizma ukupno osigurala 320 milijuna eura iz fondova RRF.

Anastasopoulou Olympia

„Nažalost, u Grčkoj je operativno samo 37 od ukupno 168 turističkih luka. Želimo to promijeniti… Sada ćemo obnoviti grčku nacionalnu politiku i promijeniti legislativu u svrhu pojednostavljenja i ubrzavanja procedura,“ kazala je glavna tajnica za turizam.
Prema njenim riječima, tim se amandmanima cilja na produljenje turističke sezone, poticanje razvoja nove energetski efikasne infrastrukture, racionalizaciju regulatornih i operativnih okvira kako bi se pojednostavili i ubrzali postupci prostornih planova i licenciranja, te uvođenje novih standarda i shema za upravljanje turizmom.

Projektom se predviđa poboljšanje infrastrukture za dostizanje naprednih tržišnih zahtjeva i održavanje kompetitivnosti, certifikacija zelenih marina bazirano prema nacionalnim standardima, digitalizacija svih objekata i usluga turističkih luka i nadogradnja postojećih objekata kako bi bili pristupačni svim posjetiteljima,

Anastasopoulou je dodala da će RRF Grčkoj pružati financijski alat potreban za stvaranje visokih standarda infrastrukture za nautički turizam i jahting. Očekuje se da će iz RRF-a imati benefite i drugi oblici turizma poput aktivnosti na otvorenom, povezanih s planinarenjem, zdravstveni turizam, wellness, ronilački, gastronomski i agroturizam. Veliki dio odnosi na osiguravanje pristupačnosti plaža za osobe s invaliditetom. Tijekom foruma, Anastasopoulou je Grčku okarakterizirala najprivlačnijom nautičkom destinacijom u Europi. „Turizam je nacionalna stvar. Moramo provesti kratkoročnu, srednjoročnu i dugoročnu nacionalnu strategiju do 2030. godine,“ zaključila je Anastasopoulou.

 

Piše: Teo Marević
Foto: Pixabay / Minstarstvo turizma Grčke