clubswan36_ap19_0071
MORETestovi

Jedrili smo ClubSwanom 36

Jedrili smo po svemu izuzetnom jedrilicom iz flote ACI-ja u kojem s njom imaju velike planove

Za nekoga tko voli jedriti, uređivati naš magazin uistinu je privilegij. Tako svake godine imam priliku zajedriti s barem desetak a često i više različitih jedrilica ili katamarana, u pravilu najnovije produkcije. Mogao sam tako iz prve ruke pratiti kako se razvijaju, koji su dizajnerski i tržišni trendovi i zaploviti jedrilicama na koje bih teško mogao zakoračiti.

clubswan36_ap19_0092

Jedna od takvih, po svemu posebnih je i ClubSwan 36, najmanji izdanak Nautor’s Swana, jednog od najčuvenijih svjetskih brodogradilišta. Dio je flote ACI-ja, našeg lanca marina. Oznaka Club znači da pripada grupi one design performance Swanovih jedrilica u koje spada još ClubSwan 50, možda i najatraktivnija klasa ovog tipa. U gradnji su i prvi primjerci ClubSwana 80, a brodogradilište priprema i ClubSwan 125 nadajući se da će i te velike jahte moći realizirati kao one design klasu.

Za vlasnike ovih jedrilica Nautor’s Swan organizira Swan Cup, regatni projekt najviše razine namijenjen vrhunskim jedriličarima i imućnim vlasnicima kako bi im omogućio regatavanje na potpuno istim brodovima i čim više osnažio sportsku stranu svog branda. Swan Cup uspostavljen je još 1980. godine, a njegov vrhunac je Rolex Swan Cup, regata koja se svake druge godine održava ispred Porto Cerva na Sardiniji.

Naravno, jedna regata, ma koliko poznata bila, teško bi zadovoljila strasti vlasnika Swanova pa se za one design klase organizira niz regata nazvan Nations league u vodama ispred Toskane, Sardinije i Palma de Mallorce. Opet je riječ ne samo o vrhunski organiziranim regatama nego i o društvenim događanjima koja okupljaju bogate vlasnike brodova i timova te imaju svoj važan poslovni i promotivni sadržaj.

Kako bi čim više povećali broj timova i pružili im mogućnost jedrenja na čim modernijim brodovima, u Swanu su se prije više godina odlučili uspostaviti klasu ClubSwan 36 na čijem sam se jednom od prvih primjeraka našao. (…) Više pročitajte u 259. broju Mora.

clubswan36_ap19_0082

DJI_0012
BusinessMORE

Zašto je naša obala postala najjače bareboat čarter odredište i kako se to dogodilo kazuje nam šest aktera tog procesa

Napisao: Lari Lulić
Foto: Marin Srzić, arhiva More

S flotom od 4378 službeno registriranih brodova lani, Hrvatska čarter flota najveća je na svijetu te čini impresivnih 40 posto svjetske čarter flote, a prema podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, djelatnošću iznajmljivanja brodova na Jadranu aktivno se bavi 930 tvrtki. O svim aspektima razvoja našeg najpropulzivnijeg turističkog sektora revno smo izvještavali od prvih brojeva naše revije 1995. godine, od vremena kada je čarter zbog rata bio na koljenima i dok je Jadranom, i to isključivo na njegovom sjeveru, krstarilo tek nekoliko stotina brodova. U obljetničkom broju odlučili smo stoga dati retrospektivu razvoja te djelatnosti, ispitati koji su faktori bili presudni da Jadran postane najjača svjetska čarter destinacija te pokušati procijeniti gdje su granice rasta i u kojemu bi se smjeru čarter mogao ili trebao razvijati. U potrazi za tim odgovorima obratili smo se šestorici veterana čarter biznisa u Hrvatskoj koji su, svaki na svoj način, obilježili taj sektor, često postavljali nove standarde u poslovanju te u proteklih 25 godina izgradili uspješne tvrtke s respektabilnim flotama.

Prvi od njih je Dario Marijan, direktor tvrtke Nava, koja ove godine obilježava 30 godina rada. Marijan je u nautičkom biznisu malo dulje od toga, još 1986. godine zanat je brusio u ACI- ju, gdje je radio prve čartere na popularnim Ticama, a s tim iskustvom početkom 90-ih osnovao je vlastitu tvrtku. Početkom rata čarter u Hrvatskoj gotovo je nestao, nešto gostiju još je dolazilo u Istru pa je Marijan dio brodova preselio u Opatiju. Tvrtka Nava je specifična jer je u čarter ponudi od početka imala motorne brodove. Rad s njima bez kvalitetnog servisa gotovo je nemoguć, što je Marijan prepoznao te je postao zastupnik i distributer Volva za Hrvatsku. Također je pionir s uvođenjem katamarana u čarter ponudu. Toga – danas najpropulzivnijeg segmenta čartera – uhvatio se još 2000. godine kada nitko drugi nije niti razmišljao o tome.

Kada smo preuzeli zastupstvo Lagoona, ta kompanija proizvodila je 36 brodova godišnje i mi smo tada dobili prva dva katamarana. Smijali su mi se u Splitu, govorili da je to za neznalice, ali imao sam viziju i pogodio sam. Danas Lagoon proizvodi 600 brodova godišnje, a katamarani će uskoro činiti 50 posto čarter tržišta. Adut katamarana je što pružaju komfor i prostor koji jedrilica nikad ne može pružiti, a imaju flybridge te time asociraju na motorne jahte. Mislim da će u budućnosti veći udio na tržištu činiti veći motorni katamarani, s četiri ili pet kabina. Danas motorni brod s pet kabina ne možete dobiti ispod 50.000 eura tjedno, dok je kod motornih katamarana cijena samo 30 posto od toga, a pružaju isti, ako ne i veći komfor, kazao je Marijan. (…) Više pročitajte u 252. broju Mora.

DSC_1878