evoy
Novosti

Prva mreža superpunjača

Norveška tvrtka Evoy, koja je prošle godine ponudila najsnažniji izvanbrodski elektromotor, najavila je gradnju prve mreže superpunjača za nautičare

Evoy u partnerstvu s tvrtkom Plug pod krovnom BKK, najveće norveške grupe koja se bavi energijom obnovljivih izvora, razvila je i proizvodit će superpunjače po uzoru na Teslinu mrežu superpunjača za automobile.

Prilike u Norveškoj su kudikamo drugačije nego u drugim dijelovima Europe, a naročito naspram Hrvatske, no ova mreža poslužit će kao ogledni primjer za širenje infrastrukture na druge nautičke destinacije, te omogućiti kvalitetniju uslugu za brodice i jahte s električnim pogonom.

Predsjednik uprave tvrtke Evoy, Leif A. Stavøstrand kazao je tim povodom kako je ovo ostvarenje njihovog sna, začetak infrastrukture što će omogućiti širu uporabu električnih plovila. Adekvatnu elektrifikaciju luka smatra nužnim za širenje ideje o plovilima na električni pogon i smatra da će potražnja među vlasnicima plovila rasti. Najčešći problem vlasnicima električnih plovila je što kapacitet punjača premali, odnosno prespor. Sa 150 kW koliko će njihov superpunjač pružati, to neće biti problem.

Evoy je nedavno predstavio i redizajn njihovog izvanbrodskog motora Evoy 150, trenutačno najsnažnijeg izvanbrodskog električnog motora na tržištu. Kada je predstavljen, dizajn je odražavao elektro-pogonsku ideju ekologije, pa su logično i boje kućišta bile bijela i zelena. Sada kada je brend utvrdio svoje porijeklo, došao je trenutak da unaprijede i estetski dio njihovog izvanbrodskog motora.

Piše: Teo Marević
Foto: Evoy / Facebook

GL33 (20)
Novosti

Električna flota u Norveškoj

Slovenski Greenline gradi šest električnih brodica za prvi potpuno električni charter u svijetu.

Slovenski brodograditelj Greenline Yachts udružio je snage s Canal Boats Telemark AS u Norveškoj W-Yachts i Torqeedo s ciljem stvaranja prve 100-postotne charter flote u svijetu. Canal Boats Telemark će upravljati sa šest novih Greenlinea, dvije 33-ice i četiri 39-ice, sve opremljene s inovativnim EDrive system pogonom koji je predstavljen na sajmu Boot Düsseldorf 2019. godine. Od tada, Greenline je svoje električne brodice plasirao u SAD, Njemačku i u Rusiju.

Zahvaljujući sklopu litij-ionskih baterija, Greenline 33 i Greenline 39 s električnim motorima mogu ploviti krstarećom brzinom od 7 čvorova i do 40 nautičkih milja s jednim punjenjem, te postići najveću brzinu od 11 čvorova.

Flota će biti smještena u pitoresknom mjestu Porsgrunn na jugu Norveške, u blizini međunarodne zračne luke i u blizini trajektne linije koja povezuje Dansku s Norveškom. Lokacija flote je udaljena tri minute hoda od željezničkog kolodvora. Riječ je o popularnom odredištu za odmor, s vrlo razvedenom obalom, lijepim kanalom Telemark iz koje niču impresivne planine.

Podrška norveške vlade

Ključna podrška dolazi od Enova SF, tvrtke u vlasništvu Norveške, zadužene za promociju ekološki prihvatljive proizvodnje i potrošnje energije, a djeluje pod norveškim Ministarstvom klime i okoliša. Po uzoru na Teslu i njihovu mrežu punionica, namjera Canal Boats Telemarka je da u kanalu Telemark i obližnjoj obali naprave prvu mrežu punionica specijalno dizajniranih za brodove, te da budu primjer nautičke elektrifikacije u drugim dijelovima svijeta.

Voditelj prodaje i marketinga Greenline Yachts, Luca Raumland kazao je da su uzbuđeni što je u porastu potražnja za alternativnim sistemom pogona što njihove brodice mogu ponuditi. Dodaje da su od početka ove godine više od 60 posto proizvodnje brodice s električnim ili hibridnim pogonom, a iduće godine bi postotak trebao biti još veći.

Booking je otvoren

Greenline Yachts je svoj prvi H Drive model predstavio 2008. godine, a od tada se prometnuo među vodeće brodograditelje hibridnih plovila. Predsjednica uprave Canal Boats Telemarka, Nora Sjögren Johre kazala je kako se nadaju da će uspostavom električne mreže potaknuti i druge buduće vlasnike brodica s obnovljivim izvorom energije za pogon.

Predsjednik uprave i vlasnik Greenline Yachts, Vladimir Zinchenko je kazao kako je pred njima uzbudljiva budućnost s obnovljivom energijom na brodicama i kako je suradnja s Canal Boats Telemark veliki korak ka nautici bez emisije štetnih plinova. Internetske stranice Canal Boats Telemarka su od ovog mjeseca započele booking za sezonu koja kreće u svibnju iduće 2021.

Telemark
Telemark3
GL33 (13)(1)
Telemark2
A002_C010_013085
GL33 (20)

Foto: Greenline Yachts

salona
BrodogradnjaMORE

Novi model Salona 460

Prvi primjerak novog modela Salona 460 imat će električni pogon

U rubrici Porto Franco možete pročitati kako je završila uspješna elektrifika-cija modela Salona 380, isporučenog američkoj tvrtki Green Yachts. Ista je tvrtka investirala u izgradnju novog modela Salona 460 koja se trenutno nalazi u visokom stupnju izgrađenosti.
Prva 460-ica bit će električna, a naručen je i hibrid Salone 440. Očekivano i za hibridnu Salonu je naručitelj iz inozemstva, a ekološki segment je još nezasićen prostor na tržištu u koji je solinsko brodogradilište odlučno zakoračilo. Direktor brodogradilišta AD Brodovi, Marin Donadini rekao nam je kako pri izradi novih jedrilica sve napore ulažu u održivu proizvod-nju od ekološki čim prihvatljivijih materijala.
Dijelovi interijera građeni su od biorazgra-divih materijala, korištene su ekološke boje i premazi, a želja im je, ističe Donadini, u budućnosti graditi jedrilice koje su u potpunosti biorazgradive, no tu ovise o daljnjem razvoju održivih materijala.
Za pogon će koristiti dva nova modela OceanVolt E-Drive, čime je eliminirana potreba za ugradnjom pramčanog potisnika. Pomoću dva E-Drivea tijekom jedrenja generirat će dvostruko više energije od modela 380. (…) Više pročitajte u novom, 255. broju Mora.

SILENT-YACHTS_SILENT55_A_Aer_112-1
MORETehnika

U debati koji je motor bolji – električni ili oni s unutarnjim sagorijevanjem, argumenti su na strani električnog, sve dok postoji pristup stalnom izvoru električne energije

Napisao: Teo Marević
Foto: Silent Yachts, Tema, Volvo Penta, NP Mljet, Torqeedo, Electric speed boat, Dutchcraft

Kvarat stoljeća nakon prvog izdanja Mora, bitno je osvrnuti se na promjene u načinu na koji plovimo. Kao što su se mijenjali dizajn, materijali, stilovi plovidbe, trendovi povezani sa sportom i dokolicom, jedna od najvećih promjena tek dolazi. Električni pogon nije nešto novo, on je na plovilima bio prisutan, pa i popularan i prije dizelskog motora. Zbog praktičnosti, motori na naftne derivate zauzeli su mjesta u gotovo svim strojarnicama barčica, jedrilica i jahti, a mantrični zvuk četverotaktnih dizelaša na bonaci je nešto što bi nam u budućnosti moglo postati strano i „nedostajati“ poput duhanskog dima u čekaonicama i restoranima.

Da će doći do neke promjene dalo se naslutiti još 80-ih kada se u svijetu počela širiti svijest o pretjeranoj upotrebi plastike, zagađenju, zračenju, pa početkom 90-ih kada je usvojena okvirna konvencija UN-a o klimatskim promjenama, a potom su se vlade razvijenijih zemalja počele osvrtati na problem emisije štetnih plinova. Time je započela tranzicija na čišći oblik energije, ograničenja emisije stakleničkih plinova i drugih štetnih spojeva, ali osim postupnog smanjenja zagađenja, te davne 1995. godine nitko nije mogao zamisliti da će se ozbiljno raspravljati o masovnom prelasku na električni pogon. Kad je riječ o moru, jezerima i rijekama prvenstveno se ograničava upotreba motora s unutrašnjim izgaranjem u zaštićenim područjima i ispuštanja vode pomiješane s ispušnim plinovima. Zbog toga se u nacionalnim parkovima i rezervatima forsira upotreba električnog odnosno bivalentnog pogona.

Negdje na prelazu prošlog desetljeća, uoči i tijekom svjetske gospodarske i ekonomske krize, počela se razvijati jača kolektivna svijest o problemima zagađenja, te o nužnosti promjene, a shodno potrebi, pojavljuju se i prva moderna serijska plovila na električni pogon. Tada je jedan od pionira u ovom dijelu svijeta bilo danas poznato slovensko brodogradilište Seaway sa serijom superdeplasmanskih plovila Greenlineom.

Greenline je postigao energetsku učinkovitost samim dizajnom takozvanog superdeplasmanskog trupa koji je s motorom manje snage postizao istu brzinu. Također, bili su pioniri u korištenju automobilskih ecotec motora u plovilima. Jedan mali postotak njih koristio je hibridni pogon, s kojima su se javili problemi zbog baterija. Nažalost, nesretne okolnosti razdoblja krize u kojem je lansiran doveo je do bankrota brodogradilišta. Gradnju Greenline plovila je zatim preuzelo brodogradilište SVP i projekt je uspješno nastavljen.

Kada zakonska intervencija ograniči ili ekološka svijest proradi kod vlasnika plovila, prelazak na električni pogon je ekološki najprihvatljivije rješenje poslije jedra i vesla, a jedrilice i dalje imaju veći potencijal od drugih vrsta plovila.

I dok autoindustrija nedvojbeno ide k tome da u budućnosti u potpunosti prijeđe na električni pogon, čini se da kod plovila promjena ide sporije. Da bismo dobili odgovore na konkretna pitanja razgovarali smo s domaćim stručnjacima – dr. sc. Branimirom Ružojčićem, znanstvenikom, inovatorom, veleučilišnim profesorom, te vlasnikom i direktorom tvornice elektromotora Tema d.o.o. iz Pule, kao i s dipl. ing. Mitjom Hadži-Vukovićem, stručnjakom u sektoru elektronike, punjača i baterijskih sklopova, te suvlasnikom poznatog yacht-servisa Navitech iz Novog Vinodolskog.

Od kopna do mora

Na nedavno održanom Sea Tourism Summitu pod pokroviteljstvom The Economista u sklopu sajma u Düsseldorfu, govornici su iznosili svoje viđenje budućnosti iz raznih aspekata industrije. Svjesni da je ekologija smjer kojem stremi EU i brojne svjetske organizacije, predstavnici brodogradilišta superjahti, poput San Lorenza, Ferretti Grupe, Azimuta Benetti grupe i ostalih priznali su da kad je riječ o električnom pogonu, oni prate automobilističku industriju, jer se u odnosu na gigante cestovnog prijevoza smatraju premalima da bi ulagali ogromna sredstva u vlastita istraživanja i razvoj tog tipa pogona.

Glavna razlika između automobila i plovila na električni pogon je to što automobilu treba mnogo energije dok ne postigne brzinu, a zatim troši malo energije za održavanje te brzine, dok se plovilo zbog otpora mora i valova čitavo vrijeme ponaša kao automobil dok ide uzbrdo, pa troši više energije. Automobilski hibrid ima smisla jer štedi energiju i motori mogu raditi istovremeno, a pri vožnji na padini i prilikom kočenja mogu generirati energiju. Kod plovila bi idealni hibrid bio jedrilica koja ima električni  pogonski elektromotor kojeg tijekom jedrenja koristi kao generator za punjenje baterija, a lider u primjeni te tehnologije je finska tvrtka OceanVolt. U slučaju da se baterije isprazne, automobil se uvijek može zaustaviti i sačekati pomoć, dok je na moru to ponekad izrazito opasno. Ipak plovila imaju prednost nad automobilom što u pravilu imaju više prostora za skladištenje energije, naročito kod jedrilica, gdje je poželjna masa u kobilici, a tu je i ukupna masa, odnosno volumen, koji kod plovila mogu biti daleko veći nego u automobilima. Ono što zovemo hibridnim pogonom kod plovila je primjerenije zvati dualnim pogonom, jer se koristi pogon s unutarnjim izgaranjem ili elektromotor. Prednosti korištenja elektromotora su višestruke, a jedna od njih je i okretni moment koji je kod elektromotora neovisan o broju okretaja.To znači da se može koristiti bez kopče koja oduzima znatni dio pogonske energije.

Na valu globalnog trenda ekološke osviještenosti, politički pritisak naročito u Europi ide prema zakonskim ograničenjima i potencira upotrebu hibridnog odnosno električnog pogona kod automobila, javlja se interes i kod nautičara, no postoje još brojna neodgovorena pitanja kao i strah od nepoznatog.  (…) Više pročitajte u 252. broju Mora.

A2019_7512