2022-11-03 (15)
Novosti

Novo poglavlje brodogradilišta

Na prostoru nekadašnjeg brodogradilišta u Bijeloj, službeno je otvoreno brodogradilište Adriatic 42 za remont i održavanje mega jahti. Prvi projekt je SY Black Pearl

Na mjestu nekadašnjeg brodogradilišta Bijela u Herceg Novom, službeno je otvoren Adriatic 42 i time započeo rad jedinstvenog objekta za remont i održavanje mega jahti. Prvi projekt je prepoznatljiva megajahta SY Black Pearl s trima velikim jarbolima i crnim jedrima. Pristala je na novi dok koji je iz Turske u Crnu Goru dopremljen u srpnju, o čemu smo tada pisali. Dok ima mogućnost primiti jahte duge 180 i široke 37 metara, s kapacitetom 10 tisuća tona, a na kopnu je još i travel lift s mogućnosti podizanja 750 tona.

Podsjećamo, nakon godina pokušaja brodogradilište Bijela je postalo Adriatic 42, a sada je u vlasništvu Adriatic Marinas, Porto Montenegro i DryDocks World Dubai. Prethodni suvlasnici, nizozemski velikan brodogradnje Damen, s kojima je projekt prenamijene brodogradilišta i započeo, izašli su iz suvlasništva, te su vlasnici Porto Montenegro pronašli nove partnere u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Predstavnik upravnog odbora Adriatic 42, Rado Antolović osvrnuo se na otvaranje novog remontnog brodogradilišta, ocijenivši da time počinje nova era razvoja pomorske industrije i yachtinga u Crnoj Gori.

„Na temeljima koji ovdje, na ovom po mnogo čemu posebnom mjestu, postoje od 1927. godine danas i službeno počinje nova, održivija i modernija faza razvoja brodogradnje i remonta u Crnoj Gori. Nabavkom najbolje moguće infrastrukture i realizacijom brojnih drugih investicija, u ovaj projekt dosad je uloženo preko 40 milijuna eura. Posvećen rad oko 100 sjajnih ljudi koji čine Adriatic 42 omogućio je da naš prvi klijent bude jedna od najvećih jahti na svijetu, Black Pearl. Svi naši klijenti će biti u prilici da dobiju uslugu najviših svjetskih standarda, zasnovanu na znanju naših brojnih međunarodnih i lokalnih stručnjaka“, poručio je Antolović.

„Znamo koliko je važno da sačuvamo ogromno prirodno bogatstvo jedinstvene Boke Kotorske. Zato je održivi pristup, koji podrazumijeva najviše ekološke i sigurnosne standarde za sprečavanje zagađenja životne sredine, princip od kojeg ne odstupamo. Upravo nam nova i moderna oprema omogućava energetski efikasan način poslovanja i pametno korištenje alternativnih izvora energije. Uvjeren sam da će nas naši budući klijenti, prepoznati kao pouzdanog partnera, a Crnu Goru kao najbolju yachting destinaciju“, zaključio je Antolović koji je najavio da će se projekt i dalje razvijati kroz različite faze.

Vlada Crne Gore dala je koncesiju od 30 godina na nekadašnje Brodogradilište Bijela. Koncesiju je dobio konzorcij kojeg čine The Investment Corporation of Dubai i kompanija Drydocks World Dubai.

Otvaranju projekta prisustvovali su predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović, kao i predstavnici kraljevske obitelji UAE, član uprave i izvršni direktor The Investment Corporation of Dubai, Muhamed Al Shaibani, izvršni direktor DP World, Sultan Ahmed Bin Sulayem, predsjednik upravnog odbora Adriatic 42, kapetan Rado Antolović, izvršni direktor kompanije Adriatic Marinas, Porto Montenegro David Margason, te predstavnici lokalne vlasti i brojni uzvanici.

2022-11-03 (3)
2022-11-03 (7)
2022-11-03 (6)
2022-11-03 (10)
2022-11-03 (4)
2022-11-03 (9)
2022-11-03 (13)
2022-11-03 (14)
2022-11-03 (19)
2022-11-03 (17)
2022-11-03 (20)
2022-11-03 (21)
2022-11-03 (22)
2022-11-03 (24)

Piše: Teo Marević
Foto: Adriatic 42

dok 42
Novosti

Adriatic 42 ima novi dok

Crnogorsko brodogradilište sa stoljetnom tradicijom, korak bliže da postane remontno brodogradilište za superjahte

Nakon godina pokušaja, brodogradilište Bijela postalo je Adriatic 42 koje je sada u vlasništvu Adriatic Marinas, Porto Montenegro i DryDocks World Dubai. Prethodni suvlasnici nizozemski velikan brodogradnje Damen, s kojima je projekt prenamijene brodogradilišta započeo, izašli su iz suvlasništva, te su vlasnici Porto Montenegro pronašli nove partnere u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Nakon financijske injekcije naručen je i dostavljen novi, 180 metara dug, te 37 m širok plutajući dok sagrađen u brodogradilištu Hat San u Yalovi, u Turskoj. Time je crnogorsko brodogradilište korak bliže cilju da postane operativno.

Tvrtka Adriatic 43 poslovat će u suradnji s marinom Porto Montenegro, koja se nalazi preko puta uvale. Brodogradilište je opremljeno i travel liftom kapaciteta 720 tona. U prvoj fazi gradnje brodogradilišta koja traje do kraja ove godine sudjeluju zajedničkim snagama Porto Montenegro, te Drydock World u državnom vlasništvu UAE.

Direktor Adriatic 42, kapetan Rado Antolović, kazao je da je ovo novi početak za brodogradilište, ali i za cijelu državu, jer će Crnu Goru staviti na kartu velikih jahti. Novi dok ima kapacitet podizanja od 10 tisuća tona te će moći primiti i najveće svjetske superjahte. „Do sad smo uložili 40 milijuna eura u projekt s ciljem da završimo ključne stavke i da postavimo temelje novog početka industrije brodogradnje i remonta na novi, održivi način,“ izjavio je Antolović. Potporu projektu imaju i od predsjednika i premijera Crne Gore, koji su obojica prepoznali važnost ovog projekta. „Ovo je kamen temeljac u servisu i remontu jahti kojim ćemo upotpuniti našu ponudu vlasnicima jahti.“

U Adriatic 42 je trenutno zaposleno oko 20 ljudi, no brojka će se značajno povećati kada brodogradilište bude u punoj operativnoj funkciji. Predsjednik uprave Adriatic 42, John Gray, objasnio je da su njihovi ciljevi pružanje prilika mnogim lokalnim stručnjacima iz različitih sektora, da podijele svoje znanje i vještine sa zajednicom. Potpuno su, dodaje, svjesni značaja i ostavštine brodogradilišta Bijela, zbog čega namjeravaju privući svu kolektivnu stručnost i moć da zajedničkim snagama transformiraju područje i vrate mu stari sjaj.

Piše: Teo Marević
Foto: Screenshot YouTube

IMG_6015 - Copy
Novosti

Kapaciteti se šire za po 150 vezova u dvije marine, a pri donošenju plana maksimalno su se vodili uvjetima održivog razvoja, ekologijom i ekonomskim čimbenicima od lokalnog i državnog značaja.

Popularna nautička destinacija u Crnoj Gori dobit će dvije nove marine kapaciteta po 150 vezova. Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore izdalo je urbanističko-tehničke uvjete za izradu tehničke dokumentacije za nove objekte u sklopu Luke Kotor i buduće Luke Risan. U rješenju se navodi kako je gradnja u skladu s državnim studijama lokacije i Prostornim planom posebne namjene (PPPN) za obalno područje. Prema tom planu, u okviru koncepta razvoja prometa kao luke lokalnog značaja proglašene su luke u Budvi, Risnu i Zelenici, Porto Montenegro i Kalimanj u Tivtu, Nautičko-turistički centar Kotor, gradska luka Škver u Herceg Novom, te predložena brodogradilišna luka Bonići. U trgovačke su svrstane luke u Baru, Kotoru i Zelenici, dok se marine nalaze u Baru, Budvi, Risnu, Porto Montenegru, Kalimanju, Škveru i NTC Kotor.

Javno poduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore podnijelo je zahtjev Ministarstvu za Luku Risan koja bi se nalazila u zaljevu tog mjesta u Bokokotorskom zaljevu. Prema planu, lokacija je predviđena za luku nautičkog turizma, odnosno marinu koja je specijalizirana za „prihvat, čuvanje, zimovanje i spremanje plovnih objekata koji služe za rekreaciju, sport i razonodu“, ali nije predviđen i suhi vez. Osim toga, precizira se da će u marini biti omogućeno tankiranje goriva i vode, napajanje električnom energijom i telekomunikacijske veze.

DSC03394

Održivi razvoj kao ključan faktor

Luka Kotor planira širenje kapaciteta na dijelu lokacije čija je namjena uređena obala za prihvat brodova dužine do 300 metara. Tu je predviđena rekonstrukcija dijela za pristajanje kruzera, a u nastavku izgradnja odbojnika za naslon brodova, i još dva mjesta vezivanja na bovi. Na parceli od necijelih 6.500 kvadratnih metara predviđena je gradnja objekta na dva kata s maksimalnom površinom osnovice od 327 kvadrata. Prema smjernicama, zgrada mora biti napravljena isključivo prema zadanim parametrima i u skladu s okruženjem i korištenjem autohtonog kamena, drveta i stakla kako se ne bi narušila vizura prema Starom gradu.

Spomenuti PPPN plan precizno definira sustav marina duž Crnogorskog primorja, i njegovim donošenjem vodilo se računa o potrebama Crne Gore u cjelini, kao i lokalnih sredina. Tri ključna kriterija u njegovu donošenju bili su izdvojeni osiguran održivi razvoj i očuvanje ekološke ravnoteže, izbjegavanje korištenja plaža i drugih važnih resursa, te procijenjena ekonomska opravdanost. Za četiri specijalne marine istaknuto je važnost ograničenja i nužnost krajnjeg opreza pri planiranju izgradnje, za Adu Bojana gdje je predviđeno do 50 vezova, Buljaricu s najviše 100 vezova, te osobito  zanimljivi Kotor i Risan s po 150 vezova.

Teoretski maksimum širenja kapaciteta

Crnogorske Dnevne novine pišu da je zbog zatvorenosti zaljeva i statusa svjetske baštine, Kotor kao lokacija veoma osjetljiva, a tu su činjenicu Crnogorci odlučili iskoristiti kao prednost, pa je sve planirano u ovom zaljevu orijentirano ekskluzivnom nautičkom turizmu. To znači da se i uz manje kapacitete potencira značajniji prihodi nego veće marine. U dokumentu su vodili računa i o drugim parametrima, te je predviđen teoretski maksimum širenja kapaciteta. Svi predloženi gabariti bit će prilagođeni i eventualno  smanjeni pojedinačnim studijima održivosti, te režimu korištenja prostora zbog osjetljivosti. Radovima u risanskom akvatoriju prethodit će i arheološka istraživanja lokaliteta.

Planom ne predviđa povećanje kapaciteta luke, već će proširenje postojećeg gabarita mobilnim objektima koji će imati karakter tranzitne luke isključivo za pakiranu robu. Risanski mul bit će namijenjen za putnički, lokalni, turistički i laki teretni promet, s najavom manjeg pristaništa za redovni javni prijevoz unutar Kotorskog zaljeva, čime bi se rasteretio cestovni promet. Nautička zona prostire se od Strpačkog do rta Murva. Proširenje marine planirano je isključivo pontonskim strukturama, dok će lučki dio obuhvaćati obalu od 150 kvadratnih metara. Svi vezovi imat će električne i vodovodne priključke, te uređaje za pražnjenje crnih tankova. U okviru luke planirano je i 30 vezova za lokalno stanovništvo koji će se također naplaćivati.