Oporaviliste-Beli
Novosti

Pomoć kvarnerskim supovima

Projekt LIFE SUPort počinje u siječnju 2023. i trajat će 5 godina, s ciljem očuvanja i širenja jedine hrvatske gnijezdeće populacije na Cresu, Krku, Plavniku i Prviću

Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) je jedini predstavnik iz skupine strvinara koji se održao u Hrvatskoj te je ujedno i najveća ptičja vrsta koja redovito obitava u našoj zemlji. Nekada su naše nebo krasile još dvije vrste strvinara, crkavica (Neophron precnopterus) i sup starješina (Aegypius monachus), no obje su izumrle tijekom 20. stoljeća. Kako bi se očuvalo i unaprijedilo postojeće stanje populacije bjeloglavog supa u Hrvatskoj, u siječnju 2023. započinje petogodišnji projekt LIFE SUPport. Pripreme za provedbu već su u tijeku, a projekt će se provoditi do prosinca 2027. godine.

Osim očuvanja jedine hrvatske gnijezdeće populacije, koja se održala na području Kvarnerskih otoka (Cres, Krk, Plavnik i Prvić), jedan od ciljeva projekta je i stvaranje boljih preduvjeta za širenje populacije na povijesna gnjezdilišta kopnenog dijela Hrvatske. Dosadašnjom provedbom niza aktivnosti dionika koji sudjeluju u zaštiti i skrbi o bjeloglavim supovima, prvi puta nakon više od stotinjak godina zabilježeno je uspješno gniježđenje bjeloglavih supova na području Parka prirode Učka.

Nekada je ova vrsta bila rasprostranjena u čitavom priobalju, pa čak i u dijelovima Slavonije. Pad populacija i lokalno izumiranje zadesilo je strvinare i u drugim državama Europe, pa se danas najbliže populacije bjeloglavog supa nalaze tek u talijanskim Alpama i na zapadu Srbije. Kvarnerska se populacija, zahvaljujući dugogodišnjem radu na njenom očuvanju, održava u stabilnom broju, te danas broji oko 120 parova. U Belom na Cresu je 1993. s ciljem zaštite i očuvanja bjeloglavih supova osnovan Eko-centar Caput insulae s oporavilištem za supove pod vodstvom dr.sc. Gorana Sušića, koji je 2012. godine zatvoren pa je brigu o Centru i Oporavilištu u Belom preuzela Javna ustanova Priroda u suradnji s partnerima.

Projekt je vrijedan 2.159.598 eura i 60 posto se financira iz programa LIFE Europske unije, a provode ga Udruga BIOM kao vodeći partner, Javna ustanova Priroda, Poljoprivredna zadruga Otok Krk, HEP-Operator distribucijskog sustava i Vulture Conservation Foundation. U provođenju će im se pridružiti i Uprava za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kao pridruženi partner. Iz Udruge BIOM poručuju da je potreba za žurnom provedbom ovakvog projekta utvrđena Stručnom podlogom za prijedlog plana upravljanja bjeloglavim supom s akcijskim planom. Projekt LIFE SUPport bavit će se najvećim prijetnjama ovoj vrsti, a koje su definirane u spomenutom dokumentu. Više o projektu možete pronaći na internetskoj stranici Udruge BIOM.

bjeloglavi sup

Foto: Udruga BIOM

Creski_kaic_Robert_Sablic_2
Novosti

Četvrti Creski kaić

Dani creske pomorske baštine i tradicije „Creski kaić“ obilježit će sedmodnevni program s regatom tradicijskih brodova, turnirima, radionicama, glazbom, zabavom i gastronomskim delicijama

Sedam dana manifestacija Dani creske pomorske baštine i tradicije „Creski kaić“ održat će se četvrtu godinu zaredom od 30. svibnja do 5. lipnja. Uvod u Creski kaić održava se dva dana ranije u Valunu, odnosno događaj „Homo u Valun“ uz bogat zabavni program. Posjetitelji će tamo moći uživati u pitoresknom ambijentu Valuna i smotri tradicijskih plovila, Mori cantadi, briškuli i trešeti, te u zabavnom programu. Održat će se različite radionice, te plivački maraton „Swim for scampi“ duljine 1 km, a valunski će restorani ponuditi posebne menije na bazi kvarnerskog škampa.

Svečano otvorenje Creskog kaiće je u ponedjeljak 30. svibnja, čemu će prethoditi brodograditeljska radionica ispod gradske lože u sklopu koje će se obnoviti stara barka koja će se spustiti u more na samom otvorenju. Ovogodišnji Creski kaić je prepun tradicionalnih lokalnih običaja, pravi domaći ugođaj uz popratne izložbe, nastupe puhačkog orkestra i klape te turnira u boćanju.

Program se nastavlja u utorak kada u cresku luku dolazi brod Nerezinac, pa se program nastavlja uz turnire i degustaciju tradicionalnih creskih jela, te sajmu tradicionalnih creskih proizvoda i suvenira „Creska butega.“ U sličnom tonu program će se održavati do vikenda, a u subotu 4. lipnja slijedi veliko finale ovogodišnjeg Creskog kaića. Sve počinje natjecanjima u podvodnom ribolovu i udičarenju, zatim regata tradicijskih barki u podne. Očekuje se veliki broj sudionika i tradicijskih plovila. U 15 h počinje ukusno natjecanje i degustacija, odnosno Brudetijada. Cijeli program možete pronaći na ovoj poveznici.

„Nakon dvije godine organizacije Creskog kaića pod vrlo izazovnim okolnostima iznimno nas veseli povratak na staro uz puno druženja i dobre zabave. Ove godine pripremili smo vrlo bogat program događanja za sve generacije, a najveće nam je zadovoljstvo što je događanje odlično prihvaćeno od lokalne zajednice i gostiju, kojih svake godine ima sve više,“ izjavio je Marčelo Damijanjević, u ime organizatora Jedriličarskog kluba Reful.

Creski_kaic_Robert_Sablic_1
Creski_kaic_Robert_Sablic_3
Creski_kaic_Robert_Sablic_5
Creski_kaic_Robert_Sablic_6
Creski_kaic_Robert_Sablic_4
Creski_kaic_Robert_Sablic_2

Foto: Robert Sablić

Cres More
Novosti

Na Cresu je svečano predstavljan projekt ‘Rekonstrukcija i dogradnja zapadnog dijela luke Cres’ ukupne vrijednosti gotovo 40 milijuna kuna. Radovi obuhvaćaju izgradnju vanjskog lukobrana dužine 85 metara i širine 6 metara što će omogućiti prihvat linijskih putničkih brodova, te osigurati bolja zaštita creske uvale od udara vjetra i valova. Uređenjem kopnenog dijela luke u dužini od oko 280 metara grad Cres će dobiti iznimno vrijedan javni gradski prostor tik uz samu obalu. Investiciju je predstavio ravnatelj Županijske lučke uprave Cres, Anton Opatić, a na svečanosti su prisustvovali ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković, zamjenica župana Primorsko – goranske županije, Marina Medarić, gradonačelnik Grada Cresa, Kristijan Jurjako te zastupnik u Europskom parlamentu, Tonino Picula. Ukupna vrijednost projekta rekonstrukcije i dogradnje zapadnog dijela creske luke iznosi 39.146.444,05 kuna, a financira se iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Bespovratna sredstva za projekt ukupno iznose 34.397.653,76 kuna, od toga 29.238.005,70 kuna iz Kohezijskog fonda te 5.159.648,06 kuna iz Državnog proračuna. Ravnatelj Opatić ističe kako će se ovim projektom omogućiti bolja prometna povezanost grada Cresa s drugim kvarnerskim otocima i priobaljem, smanjit će se ljetne gužve i zakrčenost u luci, ali i stvoriti pretpostavke za većim brojem cjelogodišnjih brodskih linija. Riječ je o nastavku uređenja creske rive koja će s postojećim objektima činiti jedinstvenu prostornu i funkcionalnu cjelinu. Osim toga, osigurat će se i kvalitetniji pristup luci, kako za pješake, tako i za osobe smanjenje pokretljivosti, ali i bolja dostupnost za vozila dostave i hitnih službi.

Predstavljanje Cres

Cres 4
Novosti

Najveći hrvatski otok, Cres, do kraja iduće godine postat će energetski neovisan. Primorsko-goranska županija izdala je lokacijsku dozvolu, a HEP je raspisao natječaj za gradnju najveće domaće solarne elektrane. Gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako za HRT Radio Rijeku je kazao da je trenutno elektrana u fazi projektiranja i izdavanja građevinske dozvole. Od jeseni se očekuje početak gradnje elektrane, a dovršetak je predviđen do kraja 2020. godine na lokaciji Batajna – Trinket, odnosno prije skretanja za Orlec, tako da tu elektranu nazivaju Orlec. Pogon će Cresanima i Lošinjanima davati oko 8,5 bilijuna kilovatsati godišnje, što odgovara potrošnji od oko 2500 kućanstava, sasvim dovoljno za zimsko razdoblje, dok će ljeti služiti za stabiliziranje struje kada je najveća potrošnja. Trenutno im sva struja stiže s kopna preko otoka Krka, pa u slučaju da sustav zakaže, Cres ima problem jer se nalaze na kraju lanca distribucije. Ovom će se elektranom riješiti kritično razdoblje ljeti, kada je potrošnja struje velika, pa će se smanjiti opterećenje distribucije s kopna. Prilikom projektiranja osobito su vodili računa o ekologiji jer je na području gradnje pronađena vrijedna vrsta orhideje, kao i gnjezdišta rijetkih ptica, pa je između nekoliko polja elektrane ostavljen slobodan prostor. Radi se o najvećoj solarnoj elektrani, čak 6 puta snažnijoj od trenutno najsnažnije kraj Županje. Ovakvih projekata na hrvatskim otocima u budućnosti možemo očekivati još, jer se već kod najave creskog projekta javila želja drugih, srednjodalmatinskih otoka za istim tipom elektrane. HEP je u travnju najavio i veliki ciklus ulaganja u solarne elektrane na otoku Visu, Vrlika Jug, a također je otkupljena i elektrana Kaštelir od dosadašnjeg vlasnika. Ukupna vrijednost ulaganja u ovaj oblik energije do 2023. godine je 750 milijuna kuna. Projekt vrijedan 45 milijuna kuna financira državna tvrtka Hrvatska elektroprivreda, a županija besplatno izrađuje projektnu dokumentaciju i izdavanje dozvole, dok su zemlju ustupili creski franjevci na 25 godina. Za sad nije poznato što će biti po isteku tog ugovora.